Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Potrošačka korpa je u septembru iznosila 2.852,37 KM

    Potrošačka korpa je u septembru iznosila 2.852,37 KM

    Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine objavio je da je potrošačka korpa u septembru iznosila 2.852,37 KM. Od toga se samo za prehranu mora izdvojiti 1.245,77 KM, što je više od pola iznosa potrošačke korpe.

    Ekipa “Avaza“ obišla je markete u Sarajevu kako bismo provjerili kakve su trenutne cijene osnovnih životnih namirnica, poput mlijeka, brašna, ulja i mesa, te uporedili s cijenama u ostalim bh. gradovima.

    Nešto više

    Litar mlijeka u glavnom gradu BiH trenutno košta 2,35 KM, što je skoro dvostruko više u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, kada se ta cijena kretala od 1,45 do 1,60 KM. Kada je riječ o ulju, građani za litar moraju izdvojiti čak i do 4,55 KM.

    Cijene brašna variraju od proizvođača do proizvođača, ali i tipa brašna. Shodno tome, moguće je kupiti brašno po cijeni od 1,60 pa sve do 2,20 KM po kilogramu. Razlika u cijeni odnosi se i na proizvođače šećera pa kilogram šećera košta od 2,20 do 2,35 KM.

    U Mostaru se cijena mlijeka kreće od 1,95 do 2,65 KM po litru, dok u Goraždu košta i do 2,60 KM, što je jeftinije u odnosu na Mostar, ako gledamo najvišu cijenu. Cijena litra ulja u Mostaru je ista kao i u Sarajevu, a to je 4,35 KM, međutim, u Goraždu je za nekoliko feninga viša, odnosno 4,55 KM.

    Mesne prerađevine

    Stanovnici Goražda za šećer izdvajaju 2,30 KM po kilogramu, dok se u Mostaru cijena kreće od 2,15 do 2,40 KM.

    I dalje prednjači rast cijena mesa i mesnih prerađevina, pa tako u Mostaru kilogram mljevene junetine iznosi 13,95 KM, isto kao i u Sarajevu, dok je u Goraždu 15,95 KM, odnosno za dvije marke skuplje.

    Kada je riječ o piletini, koja je jeftinija u Mostaru u odnosu na Goražde i Sarajevo, njena cijena je 11,50 KM, dok u Goraždu iznosi 12,95, a u Sarajevu 11,80 KM.

    Plaće su pretežno na istom nivou, a cijene osnovnih namirnica koje građeni koriste svakodnevno se stalno povećavaju. Nažalost, vlasti dovoljno ne osluškuju probleme građana, pogotovo kada je riječ o ovom periodu enormnih poskupljenja.

    Piletina skuplja u Banjoj Luci

    U Banjoj Luci litar mlijeka košta od 2,11 do 2,35 KM, dok se cijene ulja kreću od 4,12 do 4,50 KM.

    Cijene brašna također variraju od proizvođača do proizvođača pa kilogram brašna košta od 1,70 do 2,10 KM. Kad je riječ o kilogramu šećera, njegova cijena ide sve do 2,33 KM.

    Piletina je nešto skuplja nego u drugim gradovima te je njena cijena 12,50 KM, dok je kilogram mljevenog junećeg mesa 15,95 KM.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Prije godinu preminuo muftija Muamer ef. Zukorlić

    Prije godinu preminuo muftija Muamer ef. Zukorlić

    Na današnji dan, prošle godine, preminuo je Muamer efendija Zukorlić, bivši muftija Mešihata islamske zajednice za Sandžak i Srbiju.

    O ulozi dostignućima znanim i neznanim dobročinstvima i zadužbinama koje je ostavio u amanet ovom narodu znat će tek generacije koje dolaze, navedeno je na stranici Mešihata kada je uftija preminuo.

    Zukorlić je rođen 15. februara 1970. godine u Orlju pokraj Tutina.

    Za prvog predsjednika Mešihata Islamske zajednice Sandžaka izabran je oktobra 1993. godine njegovim osnivanjem, da bi na tu funkciju bio ponovo izabran 1998. i 2003. godine.

    Tečno je govorio, pisao i čitao na arapskom jeziku, govorio turski jezik, a služio se engleskim.

    Dugo vremena je bio vodeći vjerski autoritet u Sandžaku.

    Prije tri godine bio je i kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice BiH, kada je na izborima izgubio od Huseina efendije Kavazovića.

    Izvor: Zukorlić

  • Ukupni troškovi za zaštitu okoliša sektora industrije u BiH 199,09 miliona KM ili 0,52 BDP-a

    Ukupni troškovi za zaštitu okoliša sektora industrije u BiH 199,09 miliona KM ili 0,52 BDP-a

    Ukupni troškovi za zaštitu okoliša sektora industrije u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosili su 199.093.619 KM, odnosno 0,52 posto BDP-a BiH, te su bili veći za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu.

    Od ukupnih troškova za zaštitu okoliša, 16,4 posto je utrošeno na investicije u zaštitu okoliša dok je 83,6 posto utrošeno na usluge zaštite okoliša.

    Većina troškova odnosila se na upravljanje otpadom (62,1 posto), na zaštitu zraka (12,5 posto), zatim slijedi upravljanje otpadnim vodama (12 posto) i zaštita biološke raznolikosti (5,8 posto).

    Ukupno ostvarene investicije za zaštitu okoliša u 2021. godini iznosile su 32.649.726 KM. Od ukupno ostvarenih investicija u zaštitu okoliša, 67,5 posto ostvareno je kao investicije na kraju proizvodnog procesa, a preostalih 32,5 posto su bile investicije u integrirane tehnologije, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Ukupni tekući troškovi za zaštitu okoliša iznosili su 166.443.893 KM. Od ukupnih tekućih troškova, 67,5 posto se odnosilo na interne tekuće troškove, preostalih 32,5 posto na eksterne tekuće troškove.

    Troškovi za zaštitu okoliša (EPE) definiraju se kao iznos novca potrošen na aktivnosti direktno usmjerene na sprječavanje, smanjenje i uklanjanje zagađenja ili smetnji koje proistječu iz proizvodnih procesa (ili potrošnje roba i usluga).

    Podaci su dobijeni godišnjim statističkim istraživanjem “Troškovi za zaštitu okoliša (INV-OK)”.

    Istraživanjem su obuhvaćeni poslovni subjekti razvrstani prema pretežnoj djelatnosti u područja klasifikacijskih djelatnosti: vađenje ruda i kamena; prerađivačka industrija; proizvodnja i snabdijevanje el. energijom, plinom, parom i klimatizacija; snabdijevanje
    vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

    Podaci o troškovima za zaštitu okoliša prikupljaju se za različita područja okoliša prema Jedinstvenoj evropskoj statističkoj klasifikaciji djelatnosti povezanih sa zaštitom okoliša (CEPA).

    Klasifikacija djelatnosti zaštite okoliša (CEPA) razlikuje devet različitih područja zaštite okoliša: zaštita zraka i klime, upravljanje otpadnim vodama, upravljanje otpadom, zaštita i sanacija tla, podzemnih voda i površinskih voda, smanjenje buke i vibracija, zaštita biodiverziteta i pejzaža, zaštita od zračenja, istraživanje i razvoj i druge aktivnosti zaštite okoliša.

    Investicioni troškovi u zaštitu okoliša se odnose na finansijske ili materijalne troškove koji imaju za cilj stvaranje novih stalnih resursa ili poboljšanje (rekonstrukcija, dogradnja, restauracija, adaptacija ili modernizacija) postojećih predmeta trajne imovine.

    Tekući troškovi za zaštitu okoliša uključuju troškove rada i održavanja aktivnosti, te uključuju sprječavanje, smanjenje ili uklanjanje zagađenja i drugih gubitaka u okolišu uzrokovanih tekućim aktivnostima subjekta.

    Izvor: Fena

  • Zlatni ljiljani savladali i Japan, u osmini finala protiv Hrvatske

    Zlatni ljiljani savladali i Japan, u osmini finala protiv Hrvatske

    Reprezentacija Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci u trećem kolu Svjetskog prvenstva koje se odražava u Sarajevu jutros je pobijedila selekciju Japana sa 3:0 (25:8, 25:14, 25:15).

    Odbojkaši BiH upisali su tako treću pobjedu i s maksimalnim učinkom osvojili prvo mjesto u grupi A.

    U nastavku prvenstva reprezentacija Bosne i Hercegovine u osmini finala sutra će se sastati sa posljednjeplasiranom selekcijom iz grupe B, reprezenatacijom Hrvatske.

    Ženska odbojkaška reprezentacija BiH u prvom kolu u subotu je poražena od Ruande sa 3:0, a danas u drugom kolu od 16.45 sati igra protiv Ukrajine.

    Izvor: Fena/Faktor

  • U saobraćajnoj nesreći poginuo 18-godišnjak

    U saobraćajnoj nesreći poginuo 18-godišnjak

    U novotravničkom mjestu Nević polje, u noći sa subote na nedjelju u 03:20 sati dogodila se teška saobraćajna nesreća, u kojoj su sudjelovala dva automobila.

    U nesreći su sudjelovali vozilo marke Audi kojim je upravljao 20-godišnjak iz Novog Travnika i vozilo marke Mercedes, kojim je upravljala osoba iz Travnika, a u nesreći je poginuo suvozač iz Mercedesa 18-godišnjak G.G., dok su tri osobe zadobile tjelesne ozljede i prevezene su u bolnicu Nova Bila i Travnik, potvrdio je glasnogovornik MUP-A SBK Hasan Hodzic. 

    Na teren su izišli pripadnici Krim službe SBK, kao i dežurni tužilac.

    Soabraćaj je iz smjera Travnika prema Novom Travniku nekoliko sati zatvoren, zbog uviđaja.

    Izvor: Centralna.ba

  • Dr. Gordana Vuković, pedijatrica: Sve više djece zaraženo šarlahom

    Dr. Gordana Vuković, pedijatrica: Sve više djece zaraženo šarlahom

    U vrtićima i školama širom Kantona Sarajevo pojavila se opasna infekcija šarlah, zbog čega su, kako saznajemo, reagirali i iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo koji su vrtićima i školama poslali upozorenje na ovu zaraznu bolest.

    komplikacije

    Da je sve više zaražene djece šarlahom, za „Avaz“ je potvrdila i dr. Gordana Vuković, pedijatrica koja je, kako nam je rekla, već imala pacijente zaražene šarlahom.

    – Ima puno zaraženih u vrtićima, ali ima i školske djece. Kod malih pacijenata susretala sam se s bakterijama beta-hemolitičkim streptokokom i streptokokom pneumonije. Ovaj streptokok pneumonije je opasniji jer se od njega mogu razviti upala pluća, upala moždanih ovojnica i upala ušiju – kazala je dr. Vuković.

    Moguće komplikacije kod djece starije od četiri godine kod beta-hemolitičkog streptokoka, navodi dr. Vuković, jesu reumatska bolest, karditis, ali može zahvatiti i bubrege, dok se kod mlađih mogu pojaviti gnojne angine.

    Prvi simptomi

    – Kod djece kod koje postoji opasnost od komplikacija treba 10. dan uraditi ASTO, CRP i reuma faktor (RF) da bi se na vrijeme spriječile teže posljedice. Prvi simptomi infekcije su povišena temperatura i bolno grlo. Potom se javlja osip koji može trajati nekoliko sati ili do dva dana, a nekada i duže, nakon čega osip nestaje – pojasnila je dr. Vuković.

    Kako je dodala, šarlah se prenosi kapljičnim putem, i to kihanjem, kašljanjem te ljubljenjem. Istakla je da se infekcija lako liječi, samo je važno na vrijeme reagirati kod prvih simptoma i dijete odvesti ljekaru.

    Crven osip na tijelu

    – Šarlah ide s osipom. Pojavljuje se crveni osip, kao ubod igle na tijelu, i to najčešće na postraničnim dijelovima grudnog koša i preponama. To su najznačajniji dijelovi tijela na koje treba obratiti pažnju, mada nekad može biti zahvaćeno čitavo tijelo. To su alergijski osipi i mogu svrbjeti. Osip se javlja s visokom temperaturom, crvenim grlom i obloženim jezikom koji se ljušti i vrh mu bude kao malina – kazala je pedijatrica.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Džanan Musa MVP sedmice u Euroligi

    Džanan Musa MVP sedmice u Euroligi

    Reprezentativac Bosne i Hercegovine i košarkaš Real Madrida Džanan Musa proglašen je najkorisnijim igračem sedmice (MVP) u Euroligi.

    U saopćenju na veb stranici Eurolige navedeno je da je Musa postigao 31 bod produktivnosti u utakmicama 6. kola te postao je MVP sedmice po prvi put u karijeri.

    23-godišnji igrač upisao je 25 poena, pet skokova i pet asistencija na gostovanju EA7 Emporio Armani Milanu, gdje je njegova ekipa slavila 83-77.

    Izvor: BHRT

  • U Pionirskoj dolini i zoo vrtu počela zimska sezona

    U Pionirskoj dolini i zoo vrtu počela zimska sezona

    U Pionirskoj dolini i zoo vrtu počela je zimska sezona. S prvim danom novembra i ove godine počeo je zimski režim rada, način i tretman životinja, jer Pionirska dolina je dom za 250 jedinki i sve mora biti spremno u slučaju zahlađenja i snijega.

    “Zbog prelijepog jesenjeg dekora za koji se pobrinula bogata flora, ali i vrijedni radnici nedavnim predzimskim pospremanjem može se reći da je Pionirska dolina u potpunosti spremna za zimu”, kazala je Feni stručna saradnica za informiranje KJKP “Park” Aldijana Hamza.

    Od 1. novembra u zoo vrtu za sve životinje počeo je drugačiji režim pripreme i serviranja obroka u odnosu na ljetni.

    “Pripremaju se obilni, kalorični, vitaminima i mineralima bogati obroci za svaku životinjsku vrstu po posebno i pažljivo biranim receptima. Zoo kuće životinja koje potiču iz toplijih krajeva do kraja zime moraju biti tople i zagrijane, bez obzira kolika je vani temperature”, kazala je Hamza.

    Tokom oktobra izvršena je provjera termoizolacije ili sistema grijanja svake nastambe.

    “Kada je vanjska temperatura niža od deset stepeni zebre, eland antilope, lav i lavice, te tigrica borave isključivo u toplim domovima, jer cilj veterinarskog tima koji se brine o njima jeste i da ih sačuva od bolesti. Medvjedi u Pionirskoj dolini imaju također zagrijenu nastambu, a svakodnevno na meniju velike količine hrane. Kada to vremenski uslovi dozvole u dvorištu svoje kuće moći će šetati i po snijegu, kao i sunčanim periodima dana. Medvjedići koji su rođeni i odrastaju u zoo vrtu imaju timove hranilaca i veterinara koji vode brigu o njihovoj ishrani i zdravlju, pa ne moraju u jazbini sakrivati se od vanjskih zimskih ‘debelih minusa’”, kazala je Hamza.

    Dodala je da merkati, lemuri i majmuni također zimsku sezonu provode u zatvorenim dijelovima nastambi.

    “Hladnoća, pa kasnije i sniježne padavine neće smetati ni gibonima, bratu i sestri. Hladnoće koje dolaze i u “Pionirsku dolinu” nisu opasnost ni za par vukova, koji su već prirodno “obukli” debela dlakava odijela i uz toplu i bogatu svakodnevnu trpezu suvereno će, bez obzira na hladnoću, vladati svojim teritorijem. Slična situacija je i kod lama, srna, čupavih alpaka, magaraca, ponija, velikog američkog bizona Ivana, škotskih bikova, patuljastih koza i brojnih drugih pernatih stanovnika Pionirske doline”, kazala je Hamza.

    Naglasila je da su magacini s hranom već spremni, te da će se radnici Pionirske doline potruditi da kada padne snijeg što prije očiste sve staze i omoguće ljubiteljima zimske idile da uživaju u sadržajima jedinog bh. rekreativno-zabavnog centra sa zoo vrtom.

    Uskoro u Pionirskoj dolini počinje i izgradnja većih smještajnih kapaciteta i objekata za bolje uslove rada i brige o životinjama u zimskom uslovima, koji se i zove “Zimovnik”.

    “Zimska sezona donosi i bogat program kojim će ova porodična oaza ispratiti ovu i dočekati novu kalendarsku godinu. Bit će tu mnogo zanimljivosti za djecu, decembarsko – januarskih igara, zimskih sportova, edukacije, druženja”, istakla je Hamza.

    Kapije Pionirske doline tokom zimske sezone bit će otvorene svaki dan od 8.30 do 17.00 sati za sve posjetioce.

    Izvor: BHRT

  • Brojni migranati pokušavaju iz BiH otići preko Save

    Brojni migranati pokušavaju iz BiH otići preko Save

    Izvor: BHRT/Vladimir Šušak (A.P.)

    Informacije o sve većem broju migranata na području uz državnu granicu na rijeci Savi potvrđuju službene brojke. Na području Policijske uprave Gradiška njihov broj je udvostručen u ovoj u odnosu na prošlu godinu. U posljednjih mjesec dana zabilježena su tri potvrđena i jedan nepotvrđeni slučaj prevrtanja čamaca i spašavanja na rijeci Savi.

    Na 15-ak metara od Save, na lokaciji mjesta Orahova, ekipa BHRT-a pronašla je ostatke stvari koje su koristili migranti za prelazak Save. Tu je bila jedna kutija u kojoj se nalazio plastični čamac na naduvavanje i jedan vazdušni jastuk koji pomaže da ostanu iznad vode ukoliko se prevrnu iz čamca. Naša ekipa pronašla je i dva vesla, a nedaleko i ostavljeni ruksak sa porodičnim fotografijama ljudi koji su spas pokušali da nađu prelazeći rijeku Savu.

    Na suprotnoj obali Hrvatska policija uklanja ostavljene gumene čamce. Ovakvih mjesta na Savi, tvrde stanovnici i lokalna policija, ima više.

    Sve češće čitamo vijesti o prevrtanju čamaca i spašavanju utopljenika. Jedan od slučajeva navodnog spašavanja migranta upravo u Orahovi nije potvrđen.

    “O ovom konkretnom slučaju obaviješteno je Tužilaštvo BiH i mi preduzimamo mjere i radnje pod nadzorom Tužilaštva na eventualnom otkrivanju krivičnog djela krijumčarenje ljudi, tako da što se tiče te situacije, još nije rasvijetljena”, navodi Bojan Škorić, načelnik Policijske uprave Gradiška.

    Policija u Gradišci u ovoj godini evidentirala je oko 1.700 migranata u pokretu. Dvostruko više u odnosu na prošlu godinu. U većim grupama kreću se noću. Pojedinačno ili u paru može ih se vidjeti i tokom dana.

    Dvojicu afganistanskih mladića ekipa BHRT zatekla je između Gradiške i Dubice. Kažu, idu ka Evropi. Prema njihovim riječima, u BiH i Crnoj Gori nisu imali problema, dok su im u Albaniji i Grčkoj uzimali telefone i novac.

    Lokalno stanovništvo kaže da nemaju većih problema sa migrantima. U policiji saznajemo da prijave o kretanju migranata uglavnom dolaze zbog straha.

    “Jedino što oni uzimaju te čamce koje nađu na obali i lokalno stanovništvo se organizuje da se ti čamci obezbjede, zaštite naveče”, kaže Bojan Trgić novinar “Mikromreže” iz Gradiške.

    “Sad je njima zgodno, mala je voda vodostaj rijeke Save. Sad im je najzgodnije da pređu, nije jak otpor vode”, smatra ribočuvar Asim Duraković.

    Osim uslova za prelazak rijeke, migrantima na ruku ide i odmjerenije postupanje policije u Hrvatskoj. Nakon izvještaja o zloupotrebi ovlaštenja i pojačanom nadzoru EU nad njihovim djelovanjem. U graničnom pojasu uz Savu sve veći je broj slučajeva krijumčarenja ljudi koji je registrovala Granična policija BiH.

    “Pripadnici GP BiH su od početka ove godine odvratili više od 4.800 osoba od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice i to najviše je odvraćenih u posljednja dva mjeseca”, ističe Franka Vican Bošković, portparol Granične policije BiH. 

    Spoljne granice EU u devet mjeseci ove godine ilegalno je prešlo više od 228 hiljada ljudi, što je za čak 70% više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Fronteksa. Balkanska i centralno-mediteranska ruta označene su kao najaktivnije.

  • Aida Begić o filmu “Balada”: Pitala sam se kakva bi bila Hasanaginica iz Hrasnice

    Aida Begić o filmu “Balada”: Pitala sam se kakva bi bila Hasanaginica iz Hrasnice

    “Balada” je priča o Meri, neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile, koja se poslije 10 godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvaća da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata. Njena nada da će dobiti skrbništvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini sretnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu.

    U filmu igraju: Marija Pikić, Jasna Žalica, Slaven Vidak, Enes Kozličić, Lana Stanišić, Milan Tocinovski, Amar Čustović, Davor Golubović, Gaia Tanović. Snimatelj zvuka je Nirvan Imamović, masku i šminku je radila Lamija Hadžihasanović Homarac, kostim Sanja Džeba, scenografiju Emina Kujundžić, dizajn zvuka Igor Čamo, montažu Redžinald Šimek, direktor fotografije je Erol Zubčević. Film je nastao u produkciji Film House iz Sarajeva, a producenti su Adis Đapo, Aida Begić i Erol Zubčević. “Balada” je prvi Aidino kinematografsko ostvarenje koje ne govori o ratu – to je film o ženi koja traži svoju ličnu slobodu.

    “Kao tinejdžerka preživjela sam opsadu Sarajeva. To me je obilježilo za cijeli život i odredilo teme koje su me okupirale kao mladu, tek diplomiranu rediteljku. Najviše su me pogađala stradanja žena i djece, kao i posljedice koje je na njihov život ostavio rat. U nekim drugim okolnostima bi moji prvi filmovi vjerovatno govorili o ljubavi i odrastanju. Moje odrastanje se dogodilo naglo, na silu pa su i teme mojih prvih filmova bile prikladnije za mnogo zreliju osobu. U jednom trenutku sam osjetila potrebu da napravim film koji neće nositi breme ratne prošlosti. ‘Balada’ bi vjerovatno bio moj prvi film da nije bilo rata”, rekla je.

    Foto: D. S./Klix.baU “Baladi” su zastupljeni ljubav, ples, umjetnost, sloboda… Na pitanje koji je bio njen motiv za stvaranje ovakve vrste filma, odgovorila je:

    “‘Balada’ je za mene bila oslobađanje od raznih okova. Prije svega onih ličnih, koji vas sputavaju da se usudite da eksperimentišete, da rizikujete. Do ‘Balade’ sam filmove radila u prilično komplikovanim produkcijskim, odnosno koprodukcijskim kombinacijama i to neminovno vodi u kompromise, prije svega one kreativne. Ovaj put sam željela da imam slobodu da idem za bilo kojim rediteljskim rješenjem koje se meni i mojim saradnicima učini adekvatnim, bez da se moramo bilo kome pravdati i objašnjavati”, kazala je.

    Meri, junakinja “Balade”, kroz umjetnost pokušava pronaći sebe i svoju slobodu, a Begić kroz “Baladu” upravo s tim novim izrazom i odmakom od tema kojima se bavila u prethodnim filmovima iskazuje svoju potragu za kreativnom slobodom.

    “Kada dolazite iz male zemlje koja se uvijek mora potvrditi nekom izvan sebe, zemlje u kojoj se događa kriza raznih identiteta, nije jednostavno razviti autentičan umjetnički izraz. Evropski umjetnički film takođe robuje određenim kanonima koji su ga doveli do svojevrsne krize i gubitka publike. Ja sam se kroz ‘Baladu’ željela obračunati sa različitim pitanjima koja me proganjaju godinama, a tiču se upotrebe muzike, retrospektivnog pričanja priče, nekonvencionalne montaže i određenih rješenja koja su prešutno zabranjena i prezrena u evropskim produkcijama. Koristila sam upravo sva ta ‘blasfemična’ sredstva da ispričam ovu filmsku priču”, objasnila je.

    Opisala je kakva je zapravo Meri i navela da će se s njom moći poistovjetiti sve žene koje žive na Balkanu.

    “Meri je mlada žena koja je izgubljena. Nema profesiju, ne zna šta hoće i meni je zbog toga veoma draga. Sve smo mi ponekad Meri i mislim da je to uredu. Ljestvica koju žene sebi postavljaju na našim prostorima je previsoka. Njena ljubav je nesretna, jer ona i dalje voli čovjeka s kojim ne može više da živi. Meri nema odgovor na većinu pitanja u svom životu pa ni ‘Balada’ ne daje odgovore, nego postavlja pitanja. Počinje s tim – šta je sloboda, a završava sa – šta je umjetnost”, rekla je.

    Zanimljivo je da je Begić u “Baladi” koristila motive “Hasanaginice”, balade nastale između 1646. i 1649. godine.

    “Usmena književnost s naših prostora mi je zanimljiva, posebno forma balade. Proučavala sam ih nadajući se da ću malo bolje razumjeti svijet u kojem živim. ‘Hasanaginica’ je naša najpoznatija balada koja je dramatizovana, postavljana u teatarskoj i filmskoj formi pa i operi. Te dramatizacije i ekranizacije su glavni ženski lik uglavnom predstavljale kao pasivnu žrtvu koja se prepusti bez imalo otpora svojoj zloj sudbini. Čini mi se da je takva Hasanaginica formirala ideal žene-žrtve. U stvarnom životu naše žene se ne prepuštaju tek tako zloj sudbini. Ipak, često udare o stakleni plafon kada pokušaju da se istaknu. Koristila sam motive Hasanaginice i pitala se kako bi njena priča izgledala danas u Hrasnici”, kazala je.

    Sudbinu Meri iz “Balade”, koja se vraća u porodičnu kuću nakon propalog braka, doživjele su mnoge žene u Bosni i Hercegovini.

    “Kod nas su razvedene žene još uvijek stigmatizirane, a one koje iz ovog ili onog razloga ostave djecu ocu su u posebnoj nemilosti. Meri povrh svega toga želi da se okuša u glumi. Njene odluke nailaze na osudu okoline. Ljudi često daju sebi za pravo da drugima predlažu šta da rade od svog života. Te sugestije se posebno zdušno dijele ženama. Kada kažem sugestije, koristim preblagu riječ. Ženama se često silom nameću stvari, a kada ih one ne prihvataju, kao odgovor dobiju još veće nasilje. Meri je na udaru svih ljudi koji joj navodno žele pomoći, ali ne žele čuti šta ona ima da kaže”, navela je.

    Istaknula je kako joj velika čast što je “Balada” osvojila nominaciju za Oscara.

    “Divno je kad predstavljate svoju zemlju na tako velikom događaju. Radujem se kino distribuciji i mogućnosti da publika pogleda film na velikom platnu, naročito zato što se distribucija organizuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nadam se da će publici biti drago hladne zimske večeri provesti uz našu malu toplu filmsku priču”, zaključila je Begić.

    “Balada”, koja je premijerno prikazana na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, će od 17. novembra biti u kinima širom Bosne i Hercegovine. Distributer filma za BiH je Obala Art Centar iz Sarajeva.

    Izvor: Klix.ba