Mjesec septembar u Hercegovini je u znaku berbe grožđa. U kamenim vinogradima vinarije Čitluk – najveće u BiH , vrijedne ruke berača beru žilavku – autohtonu sortu grožđa Hercegovine od koje se pravi Kameno vino, jedan od najvećih brendova ove vinarije.
“Ovdje je 100 hektara površine, preko 80 hektara čistog zasada, a 90 posto je žilavka kojoj i samo ime kaže da je žilava i otporna sorta koja u ovom kamenjaru opstaje i donosi dobar rod i relativno dobar prinos, mada ovdje ne možemo govoriti o visokim prinosima jer samo njeno opstajanje u ovom kamenjaru gdje imate ljeta kad okolo drače, šipci, grabovi i drugo rastinje se suši ona opstaje i donosi rod”, kazao je Željko Nakić, direktor vinarije Čitluk
Berači s berbom počinju u rano jutro jer treba na vrijeme ubrati hiljade kilograma kako bi u vinariju dostavili kvalitetno grožđe.
“Urod je dobar, grožđa ima, rodilo je. Što se tiče samog rada, umorimo se, ali odmorim pa nastavimo dalje. Beremo trenutno žilavku, bude tu smederevke i drugih sorti”, poručila je beračica Maja.
Posao berača nije nimalo lagan, grožđe se bere i na jakom suncu i visokim temperaturama, no berači kažu isplati se.
Odavno beremo, znamo redoslijed, radimo osam sati dnevno pa koliko uberemo, ne brojimo mi koliko korpi napunimo, radimo svoj posao. Isplati se, ne bi radili da se ne isplati moglo bi i bolje ali tako je kako je. Beremo bez obzira na vremesnke uslove, jedino kad kiša pada tad ne beremo, izjavila je beračica Saja Ćorić.
“Šest godina berem ovdje, najteže nam je kad je vrućina i da nam satnice malo povećaju to bi nam bilo najbolje”, dodala je beračica Luca Puljić.
Nedostatak radnika
A kako bi se berba obavila kako treba, potrebna je dobra organizacija i brojna uhodana ekipa. Nedostatak radnika problem je koji je svake godine izraženiji pa tako dobar dio posla obavlja beračica, mašina za berbu grožđa.
Berači grožđe ubacuju u sanduke, potom se kamionom odvozi u vinariju na preradu. Proces proizvodnje potpuno je modernizovan, a selekcija grožđa vrši se ručno da bi samo najbolji i u potpunosti zdravi grozdovi stigli u proizvodnju.
“Berba je za pjenušce počela 20.8. jer za pjenušava vina, grožđe za osnovno vino se bere ranije da se zadrže kiseline jer se naknadnim vrenjem se još stvara alkohola u bocama, imamo fermentaciju u boci to je naknadno vrenje ili šampanjizacija neko zove, i onda smo 29.8 počeli u kamenim vinogradima jer mi ne idemo brati redom, gledamo mikro lokacije u svakom vinogradu i na osnovu pokazatelja kiselina i šećera određujemo rok berbe, a za vrhunsku kvalitetu većinom beremo ručno, a za kvalitetnu i stolnu kategoriju beremo strojno”, kazao je Tihomir Prusina, enolog.
Klimatološki uslovi, urod po trsu, omjer šećera i kiselina ključni su za dobro vino. Poteškoće sa kojima se domaći uzgajivači najviše susreću odnose se na vremenske uslove, jer oni u najvećoj mjeri određuju i koje će se mjere i zahvati primjenjivati. Isto tako odnosi se i na samu kvalitetu sirovine i finalnog proizvoda. Samim tim agroklimatski faktori stavljaju pred vinogradare izazove – kako pravovremeno odraditi sve potrebne operacije u zasadu.
“Grožđe je vrlo kvalitetno, suša nije naštetila toliko jer u našem klimatu pala kiša u zadnji momenat da bi se to spasilo da ne dolazi do uvenuća grožđa i mi smo prezadovoljni odnosom šećera i kiselina. Tako da ovu berbu uspoređujem sa berbom iz 2011. kada smo imali krasna vina i bijela i crvena”, dodao je Prusina.
Čitlučka vina poznata i tražena širom svijeta
Godišnja proizvodnja vina kreće se od 2,5 miliona do 3miliona litara vina, zavisno o urodu i otkupu grožđa. Osim žilavke i blatine najpoznatije hercegovačke sorte, u ovim vinogradima uzgajaju se i druge poznate i manje poznate sorte. Kao posebnu izdvajaju sortu Trnjak, riječ je o autohtonoj sorti Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. Iako ga rijetki vinari proizvode kao čisto sortno vino, ova vinarija je prva počela proizvoditi i tako je ovu sortu otela zaboravu. Kažu, Trnjak je vrhunsko vino iznimnog potencijala, a zbog vrhunske kvalitete, čitlučka vina poznata su i tražena širom svijeta. Sve se to, kažu postiglo zahvaljujući geografskom položaju, blagodatima tla i obilju žarkog hercegovačkog sunca, a ponajprije stručnjacima koji su zaslužni za kavlitetan proces – od proizvodnje grožđa na vlastitim plantažama, pa do proizvodnje i prerade grožđa i punjenja vina u boce.
“Samo ovo podneblje i autohtone sorte koje su ovdje od vajkada, ali i stručnim pristupom jer imamo dosta inžinjera i enologa, pravilnim pristupom i preradom s tim što mi imamo u kamenom vinogradu u zimskoj rezidbi ograničavamo urod bude ispod kilograma ili maksimum jedan kilogram grožđa po čokotu i onda svim drugim agro mjerama i podrumarenjem dobijamo kasnije u podrumu izvrsna vina jer naša Teuta žilavka bila je šampion na različitim regionalnim sjamovima”, izjavio je direktor Nakić
Priča o najvećoj vinariji Bosne i Hercegovine počela je još u prvoj polovini prošlog vijeka, vinogradi se rasprostiru na oko 250 hektara i na pet različitih lokacija, no najviše su ponosni upravo na Kameni vinograd koji je jedinstven po sastavu tla koje pretežno čini kamen.
“Ovaj vinograd rađen je 1983. godine, ovo su zvali tokmak firma, goli otok, to je pripremano dvije tri godine i za svaki red su iskopani kanali, dovezena je zemlja da bi se ta mlada sadnica mogla primiti i ovdje je bio nevjerovatan prijem skoro 90 posto i kasnije svojim rastom i starenjem nalazili smo žilu duboku i preko sedam metara u ovom kamenjaru koja stvara određeni kondez tako da je to fenomen da ovo opstaje”, priznaje Željko Nakić.
Vina izvoze u 25 zemalja svijeta, a na tržište izlaze s čak 35 etiketa. Na njemačko tržište svoja vina izvoze preko 50 godina, a do pandemije korona virusa izvoz na strano tržište, je kako tvrde bio viši od 55 posto.
U Čitluku gotovo pa svako domaćinstvo ima vino za svoje potrebe. Na ovom području već sada od profesionalne proizvodnje vina živi oko 30 vinara. Poznati po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina iznjedrili su mnoga poznata imena u svijetu vinarstva, čija se vina služe i u najprestižnijim restoranima širom Evrope i svijeta.
N1
