Category: Vijesti

Mladić Dženan Memić je 8. februara 2016. godine zadobio teške povrede u Velikoj aleji na Ilidži kod Sarajeva. Radi se o šetnici koja vodi prema vrelu Bosne. U tom dijelu se nalaze brojne vile i hoteli. Preminuo je u bolnici sedam dana kasnije, 15. februara. Imao je 21 godinu. Šest i po godina kasnije, okolnosti smrti mladića nisu razjašnjene.

Jedini svjedok je njegova bivša djevojka Alisa Ramić (djevojački Mutap). Ona tvrdi da je te kobne noći zadobila povrede glave, izgubila svijest, te da se mnogih stvari ne sjeća. Tužilaštvo Kantona Sarajevo je slučaj najprije kvalificiralo kao ubistvo, potom saobraćajnu nesreću, a optuženi su oslobođeni, piše Radio Slobodna Evropa.

Porodica Memić tvrdi da je Dženan ubijen i da su “ubistvo zataškali visokopozicionirani pojedinci.” Slučaj je završio na Sudu Bosne i Hercegovine, a izricanje presude po optužbama za, pored ostalog, sprječavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza, zakazano je za 24. novembar.

Suđenje za saobraćajnu nesreću

Sarajevsko tužilaštvo je polovinom 2016. godine za saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao Dženan Memić optužilo oca i sina, Ljubu i Bekriju Seferovića iz Banje Luke. Oni su uhapšeni u junu 2016. godine.

Ljubo je tokom suđenja pred Kantonalnim sudom u Sarajevu priznao da je kombijem udario Dženana Memića, što je tokom istrage tvrdila i Ljubina supruga Vasvija Sejdović.

Ona je kasnije svjedočila da je “Ljubo kombijem udario metalnu kantu”, te da su “Ljubu dva dana tukli i da su bili pod prisilom kako bi postupili kako su postupili.”

Kantonalni sud u Sarajevu je dva puta donio oslobađajuću presudu za Seferoviće. Nakon žalbe Tužilaštva na oslobađajuću presudu, Vrhovni sud entiteta Federacija BiH je dva puta poništio presude i naredio nova suđenja.

U trećoj, konačnoj presudi, Vrhovni sud Federacije BiH je u julu 2021. donio oslobađajuću presudu za Ljubu i Bekriju Seferovića.

Slučaj preuzima državno tužiteljstvo

U septembru 2019. godine državno Tužiteljstvo BiH je preuzelo istragu o slučaju Dženan Memić, nakon čega je podnesena prva optužnica.

Sud BiH je potvrdio optužnicu 21.jula prošle godine.

Optuženi su Alisa Ramić (rođ. Mutap) koja je jedini svjedok događaja i koja se poziva na amneziju, i njen otac Zijad Mutap. Među optuženima su i Hasan Dupovac i Josip Barić, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su vršili uviđaj.

Peti optuženi je Muamer Ožegović, recepcionar hotela koji se nalazi u blizini mjesta Dženanovog stradanja, na kojem su postavljene nadzorne kamere, ali su snimci iz kobne noći izbrisani.

Optužnica ih tereti za organizirani kriminal i to protuzakonito posredovanje, sprječavanje dokazivanja, davanje lažnog iskaza i pomoć počinitelju nakon učinjenog krivičnog djela u predmetu Dženan Memić.

Suđenje je počelo u oktobru 2021. godine. Posljednje ročište održano je 17. novembra 2022. godine, a izricanje presude je zakazano za 24. novembar.

Nova istraga za ubistvo

Porodica Memić je podnijela državnom Tužiteljstvu krivičnu prijavu protiv Dalide Burzić, bivše glavne tužiteljice Kantona Sarajevo, te još 45 osoba. Burzić je u međuvremenu, u februaru 2019. godine, imenovana za sutkinju državnog Suda BiH.

Državno Tužiteljstvo BiH je 31. augusta ove godine pokrenulo istragu protiv Burzić i bivšeg tužitelja Tužiteljstva Kantona Sarajevo Merisa Ćate, koji je bio postupajući tužitelj u predmetu Memić.

Nakon toga, Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, institucije nadležne za imenovanje i smjenu sudaca i tužitelja u BiH, suspendirala je Burzić 2. septembra.

N1

U selu Ljubomir nadomak Trebinja obitelj Mumalo je uzgojila bundevu rekordne težine od oko 60 kilograma, što je njihova slobodna procjena, jer je nisu smjeli pustiti na vagu od 50 kilograma, zato što je bila dosta teža, pišu Nezavisne.

Mumale kažu da to za njih nije nimalo čudno, te da bi bundeva sigurno još rasla, ali su je morali ubrati jer su čistili zemlju, a i nisu je uzgajali zbog nekog rekorda.

Bundeva, kako dodaju, nije uzgajana nikakvim posebnim tretmanom, već je rasla na dobroj zemlji, nađubrenoj prirodnim stajnjakom, uz navodnjavanje, a osim nje su imali i još nekoliko manjih, od po dvadesetak kilograma i još sitnijih, tako da one od sedam-osam kilograma izgledaju patuljasto naspram ove.

Mumale na Ljubomiru uzgajaju i krumpir, mrkvu, cveklu i sve to prodaju na Gradskoj tržnici u Trebinju.

One najkrupnije korijene mrkve i cvekle, kao i krtole krumpira ne prodaju na pijaci, jer, kako kažu, nitko im ne bi vjerovao da su prirodno uzgojene, osim ljudi koji ih znaju.

Za svoju bundevu kažu da će je rasjeći i prodavati na komade, za čorbe, slane i slatke pite, ali je zdravo i njeno sjeme.

Na 100.000 stanovnika Bosna i Hercegovina ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333.

Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka, piše BIRN.

Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da s manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.

U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca.

Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže da su sadašnje projekcije broja policajaca rađene prije nekoliko godina, ali dodaje kako je standard u EU da se više radi na profesionalizmu i korporativnom pristupu upravljanja u menadžmentu policijskih institucija.

“Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja policijskih službenika”, zaključuje Kržalić.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić objašnjava da BiH nema odgovarajuće načine da ocjenjuje efikasnost rada policije i da stopa kriminala nije dovoljan pokazatelj.

“To je daleko od stvarne slike kriminaliteta. Vi kada pogledate kvalitativnu strukturu, vidjet ćete da, recimo, korupcije u Bosni i Hercegovini nema, jer je ispod jedan posto prijavljenog kriminaliteta”, kaže Budimlić.

Prema zvaničnim izvještajima policije u Federaciji, u septembru u dva kantona policija nije zabilježila nijedno krivično djelo korupcije.

U isto vrijeme percepcija građana o nivou korupcije je daleko gora od prosjeka Evropske unije. BiH je na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala na 110. mjestu, više od 30 mjesta ispod najniže rangirane članice Unije – Bugarske.

Nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić kaže kako su sve policijske agencije u BiH prošle godine podnijele Državnom tužilaštvu tek šest krivičnih prijava za korupciju. On smatra da su državi potrebni policijski službenici koji će raditi na terenu i da je potrebno hitno raditi na organizaciji rada unutar policijskih agencija.

“Mi u policiji imamo previše rukovodilaca koji imaju slaba stručna znanja o tom poslu. Oni su pod velikim političkim pritiskom i negativnim ili neprimjerenim političkim uticajem”, kaže Miletić.

Efikasnija borba protiv korupcije i kriminala u središtu je uslova koje BiH mora ispuniti da bi se približila Evropskoj uniji. Za sada su vlasti dosta sporije u rješavanju primjedbi na nedostatke u organizaciji policije, političkih uticaja i povezanosti s drugim zemljama u odnosu na planove zapošljavanja novih policajaca.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH na to suptilno upozorava. Dok navodi podatke o broju policajaca i poredi ih s evropskim prosjekom, u izvještaju iznosi niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca.

Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga, te da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima, te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni.

Veoma formalan način na koji Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pribavlja dokaze, uključujići i one za slučajeve visoke korupcije, izaziva ozbiljnu zabrinutost Komisije, navedeno je u Izvještaju, u kojem stoji da je SIPA u 2021. godini pokrenula 193 istrage u predmetima korupcije – 42 po službenoj dužnosti i 151 po naredbi nadležnog tužilaštva – od kojih je 20 okončano.

Prema Izvještaju Federalne uprave policije, policija u Hercegovačko-neretvanskom i Kantonu 10 (Livno) u septembru nije zabilježila niti jedno krivično djelo korupcije ili finansijskog kriminaliteta. Taj se broj u drugim kantonima kretao od jednog do tri, sa izuzetkom Tuzle, gdje ih je bilo 20.

birn