Category: Vijesti

Kada je riječ o državljanima trećih zemalja, među kojima su i Srbija, BiH i Crna Gora, slijede neke izmjene kada je riječ o boravku u Hrvatskoj.

Na aerodromima će iz tehničkih razloga promjena stupiti na snagu nešto kasnije, 26. marta. Također se ukidaju i granične kontrole na morskim granicama.

U hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova rekli su agenciji Beta da ulaskom u Šengen, nema nikakvih izmjena u proceduri prelaska granice za građane EU i druge kada je riječ o spoljnim granicama, jer je Hrvatska i dosad sprovodila šengenska pravila.

„Što se tiče unutrašnje granice, odnosno granice sa Slovenijom i Mađarskom, na tim granicama više neće biti granične kontrole ni zaštita granice, a pravo prelaska imat će sve osobe, kako građani EU tako i sve ostale osobe koje zakonito borave na šengenskom prostoru, ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem“, objašnjavaju u MUP-u.

Kada je riječ o državljanima trećih zemalja, među kojima su i Srbija, BiH i Crna Gora, slijede neke izmjene kada je riječ o boravku.

Kako su naveli u MUP-u, Zakonikom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

„Ako je osoba na šengenskom prostoru boravila 90 dana, ona mora napustiti taj prostor, a dužina prethodnog boravka računa se za razdoblje 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako na primjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na šengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države šengenskog prostora boraviti još 45 dana”, precizirali su u hrvatskom ministarstvu.

Također, iako još nije stupila na snagu, MUP podsjeća da će kada počne primjena Uredbe o evropskom sistemu za za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) državljani trećih zemalja za ulazak u svrhu kratkotrajnog boravka prije ulaska morati da pribave ETIAS odobrenje.

Te će osobe imati obavezu da posjeduju odobrenja putovanja koje je valjano tokom cijelog trajanja kratkotrajnog boravka na državnom području država članica EU i šengenske zone. U MUP-u RH ističu da će podnosilac zahtjeva stariji od 18 i mlađi od 70 godina, prije zahtjeva za odobrenje putovanja, morati da plati naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od sedam eura za svaki zahtjev.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković više puta je istakao da je uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu od 1. januara 2023. ostvarenje strateških ciljeva zemlje.

U Hrvatskoj, članici EU od sredine 2013. godine, očekuje se da će ulazak u Šengen, osim olakšanja života hrvatskim građanima, dodatno ojačati turizam kao okosnicu hrvatske ekonomije. Analitičari ocjenjuju da će ukidanje graničnih kontrola turistima olakšati dolazak u Hrvatsku i skratiti im čekanje na granicama, posebno u sezoni.

Uz to, od 1. januara Hrvatska ulazi u eurozonu, odnosno zvanična valuta kuna bit će zamijenjena eurom.

Kao najveći izazov ulaskom u šengensku zonu u Zagrebu se ističe borba s ilegalnim migracijama, posebno kada je riječ o rutama koje vode preko Srbije i BiH.

Izvor: Fokus

Prevoznici uglja iz Tuzlanskog kantona ponovo su u problemu. Svoje nezadovoljstvo iskazali su protestom.

Njih 50 se okupilo ispred rudnika Mramor tražeći da im menadžment ispuni dva zahtjeva: da bude puštena slobodna uplata uglja i da se formira red utovara prema redoslijedu dolaska. Dobili su obećanje da će im zahtjevi biti ispunjeni.

Dok prevoznici uglja danima stoje u redu ispred rudnika Mramor i Šikulje, čekajući priliku za utovar, menadžment rudnika Kreka redovno omogućava određenom broju firmi da obavljaju posao. Tako, kažu prevoznici, dolazi do nepravde na koju ne mogu ostati nijemi.

„I sinoć su natovarili i svaku noć, i javili su se problemi među ljudima. Jedno vrijeme su bili u Doboju u Stanarima, svi ovi kamioni, sad nema. Ako nema – nema nikome, a ne nekim su dali, nekim nema“, kaže prevoznik uglja Sevludin Kurtić.

„Mi ostali, niko nije natovario tone uglja s ovog rudnika ima tri mjeseca“, dodaje prevoznik uglja Izet Zahirović.

Posljedice ne osjete samo prevoznici. Građani Tuzlanskog kantona koji su ranije uplatili novac kod dobavljača još čekaju na isporuku zbog istog problema – zastoja koji nastaje nepoštivanjem redoslijeda.

„Naše mušterije koje godinama od nas kupuju ugalj nisu ga dobili. U svijetu je energetska kriza i borimo se svim silama da se ne stvara monopol“, ističe prevoznik uglja Semir Ćatović.

„Kome mi da se obratimo? Uplatio sam ugalj i sad čekam da im dođe ta certifikacija. Šta ja znam šta je to i kad će doći, nemam pojma“, kaže penzioner i kupac uglja Izet Halilović.

Iako su nakon protesta pozvali prevoznike na razgovor, niko iz menadžmenta Kreke nije htio pred kamere da bismo dobili odgovore na pitanje zašto se ovaj problem iz godine u godinu ponavlja.

Prevoznicima su obećali ispunjenje dijela zahtjeva i poštivanje redoslijeda. No, u riječi bez djela, kako kažu, ne vjeruju. Vjerovat će tek kada počne utovar i kada ponovo budu mogli raditi svoj posao, piše federalna.ba.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH donijela je odluku da se privremeno obustavi rad MY TV servisa, koji je u vlasništvu BH Telecoma, saopšteno je iz ove kompanije.

Iz BH Telecoma su dodali da su medijska prava na emitovanje utakmica četvrtfinala Svjetskog prvenstva prenijeli na BHRT.

“Privremenom mjerom Regulatorne agencije za komunikacije BiH izdatom 7.12.2022. godine, MY TV servis će privremeno obustaviti rad, počevši od 8.12.2022. godine. BH Telecom će poduzeti sve potrebne aktivnosti da novonastalo pitanje u što kraćem roku riješi, na zadovoljstvo korisnika Moja TV usluga i građana Bosne i Hercegovine, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

S obzirom na veliku zainteresovanost građana za praćenje utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, BH Telecom je svoja prava na emitovanje uživo dvije utakmice četvrtfinala prenio na BHRT i time još jednom pokazao svoju društvenu odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopštenju.

Iz BH Telecoma navode da su sa BHRT-om u maju 2022. godine potpisali Memorandum o međusobnoj saradnji na obezbjeđivanju medijskih prava najvažnijih međunarodnih sportskih takmičenja i dostupnosti istih svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Potpisivanje ovog dokumenta je rezultat prethodno iskazane obostrane spremnosti BH Telecoma i BHRT-a na saradnju, kako bi obezbijedili medijska prava na emitovanje sportskih natjecanja i to na način da najznačajnija međunarodna nogometna natjecanja budu dostupna svim građanima Bosne i Hercegovine bez posebne naknade, kako je to i propisano Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine. U okviru navedene saradnje, BH Telecom je stekao prava na emitovanje uživo 18 utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, dok se preostale utakmice emituju na kanalima BHRT-a. Prenos navedenih utakmica regulisan je ugovorom o sublicenciranju između BHRT-a i BH Telecoma, koji je zaključen u skladu sa svim pravilima organizacija FIFA i EBU, te na osnovu njihovog odobrenja” , navode u BH Telecomu.

Baš zbog utakmica Svjetskog prvenstva javnost u BiH je imala brojne kritike, s obzirom da neke utakmice nije bilo moguće gledati u direktnom prenosu na BHRT-u, zbog činjenice da su ta prava ustupljenu servisu MY TV.

Neke od utakmica osmine finala većina gledalaca iz BiH je gledala sa 15 minuta kašnjenja, dok su na pomenutoj platformi išle direktno emitovane.

Zbog brojnih zamjerki građana, menadžmen BHRT-a je izdao saopštenje gdje su pokušali da opravdaju svoj potez.

“S ciljem objektivnog informiranja javnosti, a nakon objavljenih poluistinitih i pretencioznih informacija na pojedinim portalima i medijima oko prenosa utakmica SP katar 2022 na BHRT-u, osjećamo obavezu da pojasnimo zbog čega se BHRT odlučio da četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala, ne prikazuje u noćnim terminima, nego odložno sa 15 minuta zakašnjenja od početka utakmica. Još jednom napominjemo da BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP Katar 2022 ima obavezu po Ugovoru emitovati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu“, naveli su u BHRT.

Kako su napisali u saopštenju, troškovi otkupa prava, odnosno emitovanja utakmica SP u fudbalu su višemilionski i BHRT, uz već svima poznatu finansijsku situaciju, ovaj događaj nije mogao samostalno finansirati pa je sa BH Telecomom ušao u partnerski odnos i sublicencirao prava koja mu Ugovor sa EBU-om i FIFA-om dozvoljava.

“U skladu sa tim, BH Telecom je dobio prava ekskluzivnog emitiranja utakmica na svojim platformama, pa gledaoci BHRT-a četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala gledaće sa 15 minuta zakašnjenja da bi se ispoštovao ekskluzivitet koji za ove utakmice ima BH Telecom… S obzirom na to da se SP Qatar 2022 približava kraju, najavljujemo da će utakmice polufinala, utakmice za treće mjesto kao i finale SP Katar 2022 BHRT direktno prenositi na svojim programima“, navodi se u saopštenju BHRT.

Izvor: N1.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je na 93. sjednici donijela odluke o utvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata delegatima u Vijeće naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, te iz reda Ostalih.

U skladu sa članom 11.10 stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Vijeće naroda Republike Srpske sastoji se od 28 delegata, osam iz reda bošnjačkog, osam iz reda srpskog, osam iz reda hrvatskog naroda i četiri iz reda Ostalih.

U Vijeće naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda izabrani su:

1. Armin Hamzić,

2. Adil Osmanović,

3. Alija Tabaković,

4. Dževad Mahmutović,

5. Igor Bošnjak,

6. Srebrenka Golić,

7. Aida Prešić,

8. Amir Hurtić.

U Vijeće naroda Republike Srpske iz reda srpskog naroda izabrani su:

1. Ognjen Žmirić,

2. Vojislav Gligić,

3. Marija Topić Nikolić,

4. Dragutin Škrebić,

5. Nikola Kovačević,

6. Marinko Dragišić,

7. Ljubiša Krunić i

8. Živko Marjanac.

U Vijeće naroda Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izabrani su:

1. Josip Jerković,

2. Nada Tešanović,

3. Mirko Pandža,

4. Dragica Kovač,

5. Marko Jorgić,

6. Mijo Perkunić,

7. Mirjana Matanović Bundalo,

8. Delfa Biberović-Schurr.

U Vijeće naroda Republike Srpske iz reda Ostalih izabrani su:

1. Jovana Čarkić,

2. Danijel Puhalić,

3. Slaviša Mrkaja i

4. Franc Sošnja.

Delegati Doma naroda PSFBiH

Centralna izborna komisija BiH danas je utvrdila rezultate posrednih izbora i dodjelila mandate delegatima u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog, Kantona Sarajevo i Kantona 10.

U Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Hercegovačko-neretvanskog kantona izabrani su:

1. Irma Memidžan – Bošnjakinja

2. Ivan Odak – Hrvat

3. Oliver Soldo – Hrvat

4. Tomislav Martinović – Hrvat

5. Damir Džeba – Hrvat

6. Iva Raguž – Hrvatica

7. Vesna Saradžić – Srpkinja

8. Dragica Suša – Srpkinja

9. Arman Zalihić – Ostali

U Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Srednjobosanskog kantona izabrani su:

1. Amir Orlović – Bošnjak

2. Eldin Delić – Bošnjak

3. Anto Bilić – Hrvat

4. Boris Mrnjavac – Hrvat

5. Ilija Nakić – Hrvat

6. Ivo Šimunović – Hrvat

7. Ljubinka Atanasijević – Srpkinja

U Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo izabrani su:

1. Haris Zahiragić – Bošnjak

2. Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović – Bošnjakinja

3. Kemal Ademović – Bošnjak

4. Irfan Čengić – Bošnjak

5. Damir Marjanović – Hrvat

6. Smiljana Viteškić – Srpkinja

7. Vedrana Vujović- Srpkinja

8. Miomirka Melank- Srpkinja

9. Jelena Pekić – Srpkinja

10. Igor Stojanović – Srbin

11. Sanela Klarić – Ostali

12. Nihad Uk – Ostali

U Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona 10 izabrani su:

1. Hikmet Hodžić – Bošnjak

2. Ivan Ivić – Hrvat

3. Mladen Šarić – Hrvat

4. Dragan Konta – Hrvat

5. Dragana Damjanović – Srpkinja

6. Duško Radun – Srbin

7. Goran Broćeta – Srbin

8. Nikola Materić – Srbin

Sutra žrijeb za delegata iz BPK

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je danas razmatrala i usvojila izvještaj o provedenim posrednim izborima za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

U skladu sa Uputstvom o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde biraju se četiri delegata i to po jedan iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i jedan iz reda Ostalih.

Na osnovu rezultata posrednih izbora za delegate Doma naroda Parlamenta Federacije BiH iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde za dodjelu jednog mandata iz reda srpskog naroda neophodno je izvršiti žrijeb između dvije kandidatske liste sa identičnim količnicima (količnik 1.00):

1. Kandidatska lista Milović Daliborka i

2. Kandidatska lista Novi početak

Navedeno žrijebanje će se održati sutra, 09.12.2022. godine u 14:00 sati u prostorijama Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Postupku žrijebanja mogu prisustvovati sva zainteresirana lica, shodno odredbi člana 6. Uputstva o dodjeli i prestanku mandata.

Budući da Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde nema izabranih poslanika iz reda Ostalih popuna jednog mandata vršit će se u skladu sa članom 10.16 Izbornog zakona BiH.

Izvor: N1.