Zbog izlijevanja vode na kolovoz na dionicama magistralnih puteva Bosanska Kostajnica-Bosanska Dubica, Bosanska Kostajnica-Bosanski Novi i Srbljani-Bihać saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne putne pravce.
Zbog saobraćajne nezgode koja se dogodila na regionalnom putu R-445 Podlugovi-Visoko, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na autoput A-1.
Ugaženog snijega na kolovozu ovoga jutra ima na putnim pravcima: Bihać-Ključ, Bosanski Petrovac-Drvar, Jablanica- Posušje i Livno-Glamoč-Mlinište.
Mogući su nailasci na veće količine vode na kolovozu. Izdvajamo puteve na području: Bužima, Bosanske Otoke i Bosanske Dubice.
Zbog nižih temperatura u planinskim predjelima skrećemo pažnju na moguću poledicu. Vozače upozoravamo i na učestale odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetujemo maksimalno opreznu vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme obavezno.
U toku su sanacioni radovi na dionici magistralnog puta Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina (od raskrsnice za stadion “Asim Ferhatović Hase” do naselja Šip) zbog čega vozila iz pravca Sarajeva saobraćaju usporeno, jednom trakom, dok se vozila iz pravca Vogošće preusmjeravaju na alternativni pravac (kroz ulicu Jukićeva).
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnim putevima: Živinice-Stupari, Bihać-Bosanski Petrovac, Jajce-Crna Rijeka i Doboj-Maglaj.
Zbog zimskih uslova za vožnju u Hrvatskoj, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere na graničnom prelazu Izačić.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
Noćas je u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu u okviru šestog kola Prve futsal lige FBiH- grupa Zapad, MNK Radnik 2022 je ugostio ekipu MNK Mujo Hrnjica iz Velike Kladuše i u sjajnoj i neizvjesnoj utakmici slavio pobjedu rezultatom 7:5.
Gosti iz Kladuše su bolje otvorili utakmicu i došli do ranog vodstva preko Turić Elmira. Tri minuta kasnije, nakon sjajnog proigravanja Došlića, Tutkur Tarik donosi poravnanje.
Pet minute kasnije, Došlić Mirnes svojim golom donosi potpuni preokret.
Rezultatom 2:1 se otišlo na desetominutnu pauzu, a drugo poluvrijeme je donijelo pravu dramu s mnogo preokreta. Nakon četiri minute igre, gosti dolaze do izjednačenja, ali već u sljedećem napadu, Došlić ponovo dovodi MNK Radnik u vodstvo.
Odmah nakon toga, domaći padaju u igri, što Kladušani koriste i u samo dvije minute dolaze do potpunog preokreta, tako da je 13 minuta prije kraja, rezultat glasio 3:4.
Ali donjovakufski nogometaši se ne predaju, svim silama keću u napad, što im se isplatilo u 32. minuti kada dolaze do izjednačenja. Ponovo je strijelac bio Došlić Mirnes. Naši momci se nisu zaustavili, pa već u sljedećoj minuti dolaze do novog preokreta. Nakon sjajne kontre, za 5:4 je pogodio Smajić Ammar.
Nakon toga, trener MNK Mujo Hrnjica uvodi dodatnog igrača u polje, što ponovo koristi Došlić koji sa svoje polovice terena postiže novi pogodak za 6:4.
Gosti iz Kladuše se ne predaju i 90 sekundi prije kraja postižu novi pogodak i tako produžuju nadu u pozitivan rezultat. Međutim, nastavljaju rizikovati s dodatnim igračem u polju i pred sami kraj primaju i sedmi pogodak. Ponovo je sa svoje polovice, svoj peti gol noćas postigao Došlić Mirnes, za konačni rezultat, 7:5.
Više od 600 gledaoca je svjedočilo trećoj pobjedi domaće ekipe, koja nakon šest odigranih kola ima skor od 3 pobjede, jednog poraza i jedne neriješene utakmice, s tim da su jedno kolo bili slobodni.
Sljedeće, sedmo kolo gostuju u Bihaću, kod ekipe MNK Bihać 1260.
Srednjobosanski kanton, kao i većina ostalih, po svemu sudeći, u 2023. godinu ući će s vladom u tehničkom mandatu. Iako SDA i HDZ same mogu formirati vlasti, jer imaju dvotrećinsku većinu u skupštini, za sada je neizvjesno kako će teći proces formiranja vlasti u ovom kantonu. Razlog za trenutnu situaciju je taj što su narušeni odnosi SDA i HDZ-a na višim nivoima.
SDA i HDZ u Srednjobosanskom kantonu same, s ukupno 20 zastupnika, imaju neophodnu dvotrećinsku skupštinsku većinu koja je potrebna za formiranje vlade u ovom kantonu. Iako je nakon izbora bila izvjesna koalicija SDA i HDZ i brzo formiranje nove vlade, do toga čini se neće doći do kraja ove kalendarske godine. U SDA, koja ima 11 zastupnika, ističu da je bilo razgovora s partnerima, ali da će se pratiti razvoj situacije na višim nivoima i da zbog toga ne žure s formiranjem vlasti u SBK.
“Ako ima namjera i ideja da se ta vlada možda i proširi, da se uvedu i neke druge stranke, SDA neće praviti problem. Znači, imamo sami kapacitet, ali zašto, u interesu da nas je što više na jednom mjestu koji smo za državu mi smo spremni i na to, mi ćemo pružiti ruku. Ali nam je drago da bez nas ne može, ne daj Bože, da može, izbacili bi nas, al ne mogu bez nas. Sad sve ostalo je predmet razgovora”, kaže Asim Mekić, predsjednik Kantonalnog odbora SDA SBK.
U Kantonalnom odboru HDZ-a smatraju da taktiziranje oko formiranja nove Vlade u ovom kantonu u konačnici ne može donijeti ništa novo, jer, kako ističu, izborni rezultat formira vlast, a izborni rezultat za konkretan slučaj kaže da su to HDZ i SDA. I još aktuelnu vladu čine kadrovi navedene dvije stranke tako da i s te strane, kada je riječ o odugovlačenju, ne dobija se ništa novo, smatraju u HDZ-u.
“I HDZ i SDA vjerovatno mogu naći još nekog uz sebe, ali čemu. Ili opet teško možemo jedni druge izbjeći, tako da mislim da to može biti samo neko iscrpljivanje i nekakvo taktiziranje radi ovog što se dešava u Federaciji, ali u konačnici to će se opet svesti na isto, da će opet HDZ i SDA ovdje stvoriti vlast”, navodi Bojan Domić iz Kantonalnog odbora HDZ-a BiH SBK.
Osim SDA i HDZ-a, preostalih deset skupštinskih mandata dijele SDP sa četiri, te NiP, DF i HDZ 1990 koji imaju po dva zastupnika u kantonalnoj Skupštini. SDA, jedina, teoretski, može okupiti dvotrećinsku većinu za formiranje vlade, ali je to u praksi neizvodivo s obzirom na sporazum HDZ-a sa strankama Osmorke među kojima su SDP i NiP. Ono što je vidljivo i realno jeste da se politička kriza s nivoa Federacije direktno odražava na odnose u Srednjobosanskom kantonu gdje je obostrana politička ljubav HDZ-a i SDA trajala više od 25 godina, a da li će i dalje, ostaje da se vidi.
Snijeg je pao na planinama, ali u malim količinama. No, temperature su sada već uobičajene za ovo doba godine.
U večernjim satima, snježne pahulje počele se padati i u Donjem Vakufu. Snijegu se raduju mnogi, a posebno djeca. Ipak, po koja pahulja, koja nas je obradovala ove večeri, ne znači da ćemo uživati u zimskoj idili.
Iz tankih jakni u zimske bunde i rukavice. Nagli pad temperatura uslijedio je za samo nekoliko dana. Građane to nije iznenadilo, kažu i vrijeme je bilo. Veću muku im stvara vazduh u glavnom gradu BiH, uprkos tome sto je označen kao dobar, jer mnogi ne osjete nikakvo poboljšanje.
Kako bi pobjegli od gradskog smoga i udahnuli malo svježeg zraka, Sarajlije tradicionalno biraju jednu od okolnih planina.
Na Trebeviću ih je dočekao snijeg. Istina, nedovoljan za sankanje, grudvanje ili skijanje, ali podoban za šetnju i uživanje u zimskoj idili, što su mnogi i iskoristili.
Snježni pokrivač još uvijek neće biti u onoj mjeri u kojoj priželjkuju skijaši. Ali ohrabruje da se ne očekuju ni obilne kiše.
“Padavina što je bilo, prestalo je, lagano će to prestati. Razvedravanje je na snazi i na zapadu. Ono najgore je iza nas i u pogledu padavina i u pogledu poplava. Visina snijega ni na planinama nije dovoljna za onu pravu zimsku idilu kakvu mi očekujemo sredinom decembra. Nove padavine, nove snježne padavine na planinama očekujemo krajem ove sedmice, tako da novi snježni pokrivač mogao bi zabijeliti u onom pravom smislu naše planine, tek krajem ove sedmice, ali sve su to male količine snijega za mjesec decembar. Nekih pravih, značajnih količina padavina, odnosno snježnog pokrivača još ćemo sačekati nekoliko dana”, kazao je meteorolog Bakir Krajinović.
Ali izrazito niže temperature i hladnije dane, nećemo čekati, pa nas već početkom sedmice očekuju minusi. Upravo je takav period najplodnije tlo za razmnožavanje i prenos različitih virusa, a tome svjedoče i pune ordinacije.
“Svi virusi koji izazivaju gastrointestinalna i respiratorna oboljenja su sada prisutni i simptome možemo očekivati i kod djece, ali i kod odraslih. Naravno djeca to iz vrtića donesu kući, pa imamo i roditelje sa blažom kliničkom slikom, ali ipak obole. Ordinacije su pune, ali to je taj period godine kada mi jednostavno očekujemo takvo stanje”, kaže pedijatrica Aleksandra Vladičić.
Jačanje imuniteta glavni je saveznik u pripremi organizma na odbranu od virusa. Šetnja i boravak na otvorenom preporučuju se najviše u popodnevnim časovima, jer je u jutarnjim i večernjim najveća koncentracija štetnih čestica, navode stručnjaci.
Jedan od onih koji koriste svaki trenutak slobodnog vremena da uživaju u prirodnim ljepotama Donjeg Vakufa je entuzijasta i veliki ljubitelj prirode, naš sugrađanin Jasmin Dautbegović.
Vjeruje se da ih se ne smije skrnaviti ni uništavati, a po njima veliki broj toponima nosi ime. Humke, gomile, gromile, zaspe ili stručno Tumuli su možda najbrojniji, ali i najneistraženiji objekti praistorije na prostoru Bosne i Hercegovine. Vjerovatno ste nekada prošli pored humke, ili čak preko nje, a da niste naslutili da ste na nekom od najstarijih spomenika u BiH. Sjetićete se Zahumlja, Huma nad Sarajevom, kod Mostara, u Trebinju, Humca, kakvu simboliku danas nose ti nazivi.
U želji da otkrijemo uputili smo se ka Novom Travniku i planini Sebešić sa Istoričarem Zijadom Halilovićem.
N1
“U praistoriji su se sahranjivali na određenim mjestima, gdje su im se pravile grobnice, pojedinačne, da bi se poslije i uža porodica sahranjivala na to. Kroz taj period tekla je upotreba Humki, u jednom periodu. Međutim ova Humka je iskorištena i u nekoj drugoj epohi. Ovdje vidimo da je preskočen taj rimski period, i da je ona iskorištena u srednjem vijeku. Ti ljudi koji su živjeli u srednjem vijeku željeli su da pokažu kult porodice, plemena, rodbine, da pokažu da su oni tu živjeli u praistoriji, i evo ih u srednjem vijeku, i iskoristili su to da potvrde svoju pripadnost i postojanje na ovim prostorima”, priča za N1 Zijad Halilović, istoričar iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Nerijetko na tumulima susrećemo pored stećaka i krstače.
“Vidjeli smo nekoliko krstača na ovom tumulu šta nam one govore. One nam govore da ljudi koji su živjeli ovdje u srednjem vijeku nastavljaju koristiti ovo mjesto kao kultno, samo poprimaju druge oblike, a to su takozvani prelazni oblici, ka današnjim konfesionalnostima koje imamo u BiH. Razlika između krstačke i krsta je u formi, da bi se mogli razlikovati. Ove datiraju u 16. 17. vijek, a već nakon toga imamo oblike koje danas imamo, krst pravoslavni, katolički ili nišan. Negdje se na prostor nekropole ili tumulisa formiralo savremeno groblje”, pojašnjava naš sagovornik.
Iz Srednje Bosne gdje smo vidjeli kontinuitet sahranjivanja na ovom području idemo za za Trebinje. Pred Muzejom Hercegovine dočekala nas je arheolog Jelena Pujić.
Šest od dvanaest lokaliteta sa humkama u BiH, koji su pod zaštitom države nalaze se u Trebinju, Bileći i na Berkovćima. Uopšte, najveći broj tumulusa, nalazi se na podrućju Istočne Hercegovine. 7343 na području Neuma, Gacka, Ljubinja, Trebinja i Bileće.
Simbolično, selo, četiri kilometra udaljeno od Trebinja, upravo po ovim grobnim građevina dobilo je ime- Gomiljani.
Iza jedne kapije u Gomiljanima prožimaju se praistorijsko, srednjovjekovno i savremeno pravoslavno groblje. Tumul sa stećcima, a pored njega groblje u koje se i danas sahranjuju.
“Ova gomila je karakteristična jer je vidljiv kontinuitet. Mi ovdje imamo stećke iz srednjeg vijeka, imamo srednjovjekovnu crkvu cara Konstantina i carice Jeleene, može se vidjeti kontinuitet od praistorije, vjerovatno bi se ovdje moglo naći i sahranjivanje u rimskom periodu. A kao što vidite i danas ovdje postoji savremeno groblje”, priča nam arheolog Muzeja Hercegovine Jelena Pujić.
N1
Pored jedne od zaštićenih gomila Jelenu i mene je čekao Predrag Milošević, profesor matemarike, zaljubljenik u istoriju, koji se sa porodicom u Gomiljane doselio prije nekoliko godina.
N1
“Obišli smo desetak petnaest sela, a čim smo ušli u Gomiljane znali smo da je to to što smo tražili. Osjeti se posebna atmosfera. Čuo sam po nešto, jer Gomiljani imaju bogatu istoriju, imamo kontinuitet par hiljada godina unazad. Imamo crkvu iz IV vijeka, postoji tu rimski put, groblja koja su stara par hiljada gomila. Za malo selo imamo tri srednjovjekovne crkve, kulu familije Pržović koja je u srednjem vijeku otišli u Rusiju. U Gomiljanima uvijek imate ostatke nekih epoha”, kazao je Milošević.
Ostavljamo Predraga i idemo ka još jednoj, od 12 gomila koliko ih je zabilježeno u ovom mjestu. Šest ih je pod zaštitom države.
Vijekovima se na ovim prostorima život mijenjao, tekao, kalemio jedan na drugi, a možda najbolji dokaz za ovo možemo naći u ovom hercegovačkom selu, kamen do kamena je pravoslavna crkva vračevica iz srednjeg vijeka i praistorijski tumulus.
“Ono što nažalost ne znamo, a to je iz kog je perioda tumulus, jer tumulusi u Hercegocinu su slabo istraženi izuzev tumulusa u selu Orah što pripada opštini Bileća i tumuluse Ljeskova Glavica. Profesor Borivoje Čović je došao do zaključaka tada našao je kontinuitetm dokazao je da je tumulus u Orahu pripadao eneolitskom periodu, dok su drugi pripadali drugim periodima u istoriji što je pokazivalo kontinuitet u istoriji”, dodaje Pujić.
Postoje li neke legende koje se vežu za njih?
“Možemo slobodno reći da ljudi u prošlosti nisu znali mnogo o tumulusima, ni o stećcima. Meni je bilo interesantno da u Nevesinju ljudi ne bi dirali do tumulusa jer se dešavalo da su neki htjelli da iskoriste kamen sa tumulusa, međutim, vrijeme se jako promjenilo, zamračilo se, zagrmilo je jako su se uplašili su se, i sa koljena na koljeno se prenosi da se ti tumulusi ne diraju”, objasnila je naša sagovornica.
“U Modrom Polju imali smo legendu, zapravo istinitu priču za čovjeka koji je živući svjedok. Njegov rođak je imao problema jer nije mogao imati djece. Zatražio je pomoć kod hodže sa Glasinca, on mu je rekao da u kući zida se nalaze četiri kamena, u kući je pronašao četiri kamena, izvadio i vidio da su stećci. Mogu vam navesti primjer Osmana Mujića, selo Luka kod Srebernice. Na nekropoli je napravio štalu. Svako veče, kada bi stoku uveo u štalu ona bi se pokidala i pobjegla, imali smo priliku da narodno vjerovanje može doprinijeti da ljudi ne uništavaju praistorijske tumule tako i srednjovjekovne”, ranije nam je rekao Zijad Halilović.
Izvor: N1
Izvor: N1
Izvor: N1
Izvor: N1
Izvor: N1
Izvor: N1
Ljudi u prošlosti nisu znali o tumulusima. Ni o stećcima. Mnogo stećaka je devastirano za izgradnju drugih objekata. Meni je bilo interesantno, čula sam za Nevesinje, da ljudi ne bi ni slučajno dirali tumulus, iako ima i tamo devastiranih, dešavalo se da su neki htjeli da iskoriste kamen sa tumulusa za neke druge objekte, ali vrijeme bi se zamračilo, zagrmilo bi po njihovoj priči, i sada tu priču prenose sa koljena na koljeno. Mada ljudi se iz radoznalosti penju po tumulima.
Ni nama vrijeme nije bilo naklonjeno, iako smo pokušavali da ih snimimo iz vazduha, jaka bura koja je duvala u Gomiljanima spriječavala je dron da se kreće, pa smo veći dio snimaka zabilježili sa zemlje.
Prve istražene humke ili tumuli su one sa Glasinačkog polja, na današnjem putu Sokolac-Rogatica. 1880. godina. A najpoznatiji pronalazak su čuvena Glasinačka kolica. Kadionica iz bronzanog doba. Napravljene od bronze, dvije ptice brodarice, na četiri točka. Kada bi se gornja prica podigla u veću pricu bi se stavio žar i mirišljave tvari, a to bi služilo za prekađivanje groba, što je i danas prisutno na ovim prostorima. Originalne se čuvaju u prirodnjačkom muzeju u Beču, jedna replika u Zemaljskom muzeju BiH, a od ove godine i Sokolac je dobio jedan primjerak.
N1
“Uveli su me u kabinet, i u kabinetu sam vidio dvoja kolica na stolu. Direktorica mi je rekla to su ta kolica koja su našla na vašem području. Imamo zapisnike iz tog vremena, i koja jedinica, vod, ko je našao ta kolica, i da su ta kolica oni uzeli i da su odneseni u Beč, to je muzej Marije Terezije koju je njoj napravio otac, a koga je ona kasnije poklonila državi. Ja sam bio fasciniran kako su me dočekali. Kaže koja su od ovih kolica orginalna. Ja sam zagledao i uzeo sam jedna kolica, ta kolica su bila replika. Šta me opredjelilo, na jednim kolicima sam vidio broj, zaključio sam da bi to mogao ad bude muzejski broj, i onda sam uzeo ova koja nisu imala broja. Ta kolica su oni meni dali sa propratnom dokumentacijom, osim toga, upoznali me sa predmetima, obećali su da će tih 200 predmeta fotografisati i opisati gdje je nađen i ko ga je našao”, kazao je u razgovoru za N1 Milovan Bjelica, načelnik Sokoca koji je lično zatražio kolica, i po njih otičao u Beč.
Tumuli, humke, zaspe, gomile, ili kako na romaniji kažu gromile ovdje na glasinačkom polju danas se ne mogu vidjeti. Prilikom austrougarskih istraživanja se mnogo toga pronašlo i saznalo o glasinačkoj kultri. S druge strane Austrougari su mnogo toga odnijeli u Beč, ali i poravnali glasinačka polja.
Malo je poznato, ali danas su tumuli inspiracija za tragače za blagom. Pokušali smo saznati o čemu se radi, ali čini se da imaju saveznike, koji nam nisu dopustili da saznamo detalje. Tumulusi si dio istorijskog blaga Bosne i Hercegovine, s toga, iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika upozoravaju, da su svaka krađa i njihovo uništavanje krivično djelo.
Reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović darovao je sedmo dijete porodice Lelić i šesto dijete porodica Mulalić iz Bužima.
Voditelj Odjela za brak i porodicu u Upravi za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice dr. Safija Malkić posjetila je danas porodice Lelić i Mulalić, te im uručila poklon reisul-uleme Kavazovića.
Jasmin i Sebira Lelić dobili su sedmo dijete, kćerku Jasminu, a otac Jasmin je ovom prilikom naglasio kako je počastvovan posjetom, te iznimno zahvalan reisul-ulemi.
Velika čast
Dr. Malkić je uručila poklon reisul-uleme roditeljima Sadžidu i Kadi Mulalić povodom rođenja šestog djeteta, sina Hamze.
Majka Kada je kazala da je veoma radosna i da joj je ukazana velika čast. Dodala je da djecu nastoji odgajati u okrilju vjere.
Dr. Malkić je podsjetila kako je poklon reisul-uleme podrška i priznanje porodicama koje imaju veći broj djece.
– I ranije smo dolazili u Bužim darivati novorođenčad poklonom reisul-uleme Kavazovića. Bužim se ističe po broju višečlanih porodica i drago nam je dolaziti ovako lijepim povodom. Danas smo darovali Jasminu i Hamzu, te obišli višečlane porodice kojima smo ranije uručili poklon reisul-uleme – navela je Malkić.
Dr. Malkić je također u okviru projekta podrške porodici i promocije nataliteta posjetila još dvije porodice u Bužimu – porodicu Husnije i Edite Abazović koji imaju šestero djece, te porodicu Suada i Remize Burzić koji imaju desetero djece, te im uručila prigodne poklone.
Promocija nataliteta
Darivanju je prisustvovala i koordinatorica Odjela za brak i porodicu Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Bužim Alma Šahinović.
Glavni imam MIZ Bužim Mehmed-ef. Harčević je izrazio zahvalnost reisul-ulemi i Upravi za vjerske poslove na ovom vidu podrške i promocije nataliteta.
Poklon reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića dodjeljuje se porodicama koje su dobile peto dijete, šesto ili više, a žive na području entiteta RS, odnosno šesto dijete, sedmo ili više, a žive na području entiteta Federacija BiH.
Riječ je o podršci porodici i promociji nataliteta, a ova aktivnost Odjela za brak i porodicu finansira se iz Fonda Bejtul-mal.
U protekle četiri godine kroz ovaj projekat darovane su brojne porodice širom naše domovine, Bosne i Hercegovine, s ciljem podrške, promocije nataliteta, te skretanja pažnje na svijetle primjere i pozitivne priče.
