Category: Vijesti

Agencija za vodno područje rijeke Save izdala je vanredno obavještenje u kojem se prognozira porast vodostaja na cijelom vodnom području rijeke Save u FBiH, posebno na slivu rijeke Une i Sane, slivu Vrbasa kao i na slivu Fojničke rijeke

Očekuje se dostizanje nivoa obavještavanja o mogućim poplavama na hidrološkim stanicama na vodnom području rijeke Save na području Federacije BiH.

Bujični vodotoci na kojima može doći do značajnijeg povećanja vodostaja u ovom periodu su na području slivova Korane i Gline u BiH, Vrbasa te Fojničke rijeke.

U naredna tri dana prognozira se vanredno hidrološko stanje, posebno na području slivova rijeke Une i Sane, Korane i Gline i sliva rijeke Vrbas i sliva Fojničke rijeke.

Obavještenje o prognozni vanrednog hidrološkog stanja odnosi se na područje općina u Unsko-Sanskom kantonu, te općina Jajce i Fojnica.

“Sugerišemo nadležnim institucijama da prate situaciju na terenu i postupaju u skladu s ovlaštenjima, a službama koje provode mjere i aktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučujemo pojačan oprez”, navode iz agencije.

Nadležne službe civilne zaštite treba da upozore stanovništvo koje živi na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte, da je opasno da prilaze obalama s obzirom na moguće povećanje dubina i brzina tečenja vode u rijekama, te da im pravovremeno daju obavještenje sa uputama i smjernicama, na osnovu čega bi stanovništvo bilo u mogućnosti (prije eventualne pojave poplava) sprovesti mjere samozaštite u cilju smanjena i preduprijeđenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja poplava po njih i njihova materijalna dobra.

Izvor: Klix.ba

Izvjesno je da će šefovi vlada zemalja članica Evropske unije danas potvrditi prijedlog Vijeća općih poslova Evropske unije da se Bosni i Hercegovini odobri status kandidata. Nakon ovog koraka, pred domaćim vlastima brojne su zadaće i mnogi smatraju da kao država nećemo moći ispuniti sve uvjete. Jedno je sigurno – kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu rezultat je geopolitičkih okolnosti, a ne naših zasluga i ispunjenih obaveza.

Korak smo do kandidatskog statusa. Do tog koraka pratio nas je skepticizam Evropske unije, jer su članice smatrale da je ovaj potez nagrada bh. političarima za njihov nerad. Sada Evropa želi zatvoriti potencijalne džepove koji postoje na zapadnom Balkanu, prije svega zbog ruskog uticaja i rata u Ukrajini. Njihov instrument je proces proširenja.

“Postoji određeno nadanje da sada, kada je naredni korak otvaranje pristupnih pregovora o članstvu i kada su Sjeverna Makedonija i Albanija za taj korak uradile dubinske, emotivno teške i veoma značajne reforme, da će ugledani na taj primjer i u Bosni i Hercegovini biti pokrenuti procesi”, kaže analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adi Ćerimagić.

Šta moramo uraditi, poznato je kroz 14 prioriteta koje su nam uručili. Unija sada želi jasniju perspektivu Bosne i Hercegovine, što je do sada bio veliki argument političarima u našoj zemlji da se ne bave procesima i reformama. Uprkos neslaganju samih članica i reflektiranju nacionalne politike na nas, dali su do znanja da žele saradnju, da bi se krenulo sa procesima neophodnih reformi, kroz koje bi se opravdao status kandidata. I to kroz strateške izmjene i donošenje zakona, s jasnijim ciljem, a ne tek kozmetičkim promjenama.

“Ako pričamo realno, mislim da će još nekoliko godina proteći da politička elita zaista razumije šta je dobila. Ako pravimo paralele sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, možemo reći da je Bosni i Hercegovini, u kontekstu rata u Ukrajini, na neki način to poklon, pošto politička elita nije zaslužila taj status”, mišljenja je profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani Faris Kočan.

“To je pravno naslijeđe Evropske unije koje će morati transformirati naš politički, pravni i ekonomski sistem, hiljade zakona će se trebati usvojiti, promijeniti, podzakonskih akata. Ne mislim da trenutno, i pored političke volje, imamo kapacitete, i administrativne i upravljačke, da iznesemo taj teret”, kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elmir Sadiković.

Teret političarima je lakši jer su im primamljiva sredstva koja ostvaruju kroz različite fondove i podršku Evropske investicione banke. Za građane je, također, bitan finansijski aspekt, jer se otvaraju tri nove komponente pomoći IPA fondova. Osim ekonomskog, bitan je i sigurnosni aspekt, jer izostanak iz Evropske unije sa sobom nosi sigurnosne rizike. Ali, nisu to jedini benefiti.

“Naša privreda, Bosne i Hercegovine, bi trebalo da ima najviše prednosti i koristi. Imidž države se snažno mijenja u pozitivnom, mnogo više turista dolazi u države, mnogo veće investicije dolaze”, navodi predsjednik Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Predrag Praštalo.

Sada je na testu iskrena otvorenost Evropske unije prema nama, ali i domaćih političara, koliko zaista žele napredak ka EU, ostavljajući svoje interese i profite po strani. Do tada, evropska porodica za Bosnu i Hercegovinu je daleki san.

Bhrt.ba