Izvoz iz Bosne i Hercegovine je od januara do novembra ove godine iznosio 16,5 milijardi KM, što je za 28,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 26,1 milijardu KM, što je više za 34,7 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9,6 milijardi KM, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

Izvoz u države CEFTA-e (Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo, Albaniju i Moldaviju) je iznosio 3,19 milijardi KM, što je za 42,2 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 3,2 milijarde KM, što je više za 29,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 93,4 posto.

Izvoz u države Evropske unije je iznosio 12,2 milijarde KM, što je za 29,2 posto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 14,8 milijardi KM, što je više za 28,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU je iznosila 82,4 posto.

klix

Na prigodnoj svečanosti u Mostaru danas su nagrađeni najbolji studenti u Federaciji BiH. Njih 74 dobilo je priznanje i jednokratnu novčanu nagradu za uspjehe ostvarene u akademskoj 2021/22. godini.

Svečanost je održana u kongresnoj dvorani zgrade federalnih institucija u Mostaru. Novčane nagrade u iznosu od po 1.080 KM dobila su 74 studenta, koje su prethodno nominirali njihovi univerziteti.

“Nagrađeni su najbolji među najboljim. To su uglavnom studenti sa prosjekom ocjena pet ili 10. Osim prosjeka, mnogi od njih su dodatno dokazani na svojim univerzitetima, dakle ne radi se o teoretičarima, već o studentima koji svoja znanja plasiraju i u domenu istraživanja. Kriterij za odabir je definisalo Ministarstvo, a studente su nominirali univerziteti”, izjavio je Mario Markotić, stručni savjetnik za visoko obrazovanje pri Ministarstvu obrazovanja FBiH.

Današnje nagrade nisu jedini vid pomoći studenti u Federaciji BiH, napominje, ističući nekoliko važnih projekata koje provodi Ministarstvo.

“Ovo je kategorija koja je u top izdanju na svojim fakultetima te smo im dodijelili i novčane nagrade od 1.800 KM”, kazao je Markotić.

Novac je osigurao FMOZ iz Proračuna Federacije BiH za 2022. godinu, u ukupnom iznosu od 133.200 KM.

Sufinansiramo studentske domove, podupiremo rad studenata invalida, studenata Roma, kao i studentskih organizacija koje u sklopu svojih aktivnosti ostvaruju zapažene rezultate. Dio našeg transfera za studente odlazi i za finansiranje projekata bolonjskog procesa.

To je oko 200.000 KM. Želimo da novac usmjerimo na prave adrese. Mislim da uspijevamo, jer su reakcije dosad bile jako dobre. Nadam se i kako ćemo imati više sredstava kojim bismo mogli zadovoljiti sve potrebe. Zahvaljujem i roditeljima na njihovom doprinosu”, dodaje Markotić.

Zahvalnost Ministarstvu na vrijednom priznanju u ime nagrađenih iskazala je Tiana Raič, studentica Studija zdravstvenih nauka Sveučilišta u Mostaru.

“Hvala Federalnom ministarstvu obrazovanja koje prati naš rad svih ovih godina i vrednuje ga. Lijepo je kada se prepoznaju i nagrade trud i rad i zbog toga sam uvjerena da će ovo biti poticaj za dalju izgradnju društva, zajednice i države. Lično ovdje planiram ostati i možda zbog toga ova nagrada ima i posebnu težinu. Ovo je i poticaj da nastavimo dalje raditi i budemo još bolji”, kazala je Raič.

radiosarajevo

Ukoliko se obistine najave da će novi sastav Vijeća ministara BiH početi s radom već sljedećeg mjeseca, a u narednih nekoliko mjeseci biti formirana nova vlast u FBiH, pred BiH bi mogao biti period najvećeg investicionog ciklusa u zadnjih barem deset godina.

Naime, geopolitičke okolnosti, međusobno približavanje EU i SAD, strategija oba ova subjekta da u narednih desetak do 15 godina sprovedu energetsku tranziciju i smanje zavisnost od fosilnih goriva i želja da se zapadni Balkan kao unutrašnje dvorište EU i čvorište za organizovani kriminal i ilegalne migracije stabilizuje doveli su do odobravanja kandidatskog statusa za članstvo u EU, što će otvoriti nove šanse za značajne projekte.

Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon stupanja na dužnost predložio je da BiH zatraži 20 milijardi eura od EU za investicije, a sve su prilike da bi u narednih sedam godina BiH mogla direktno iz kase EU dobiti više od milijardu evra grantova i barem deset puta toliko povoljnih kredita i aranžmana za javno-privatna partnerstva, koji bi bili investirani u projekte energetike, transporta, digitalizacije i demokratizacije.

Kako je “Nezavisnim novinama” nedavno rečeno od strane izvora iz EU, predstavnici bh. političkih partija su od Brisela dobili jasan signal da bi potpisivanje koalicionog sporazuma o formiranju vlasti koji bi bio snažno orijentisan na projekte, moglo obezbijediti i dodatna sredstva iz Brisela, pod uslovom da bude kvalitetnih projekata i da se radi na suzbijanju organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

SNSD, HDZ i predstavnici “osmorke” su u koalicionom sporazumu, koji je procurio u javnost, najavili kreiranje novog programa ekonomskih reformi u BiH i realizovanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

“Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima RS, FBiH, Brčko distrikta BiH i kantona”, navedeno je u ovom dokumentu.

U dokumentu je, takođe, jasno naglašeno da će se izbjegavati politizacija investicijskih projekata, što je u prošlosti bila jedna od glavnih kočnica realizacije kapitalnih projekata.

Vijeće ministara BiH je u tekućem sazivu prihvatio listu projekata iz sektora transporta koje će kandidovati prema evropskim institucijama i investicionim partnerima.

Radi se o projektima brzih cesta Brčko – Tuzla – Živinice, zatim Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki – hrvatska granica.

Takođe, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš – Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik i remont pruge Šamac – Doboj – Rječica.

Što se tiče energetike, predložena je izgradnja gasovoda Travnik – Zagvozd te izgradnja hidroelektrane Buk Bijela.

Na listi je i izgradnja auto-puta koridorom 5c kroz RS Vukosavlje – Doboj, koji je trenutno pod sankcijama EU, te izgradnja puta Foča – Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori.

U izvještaju EU koji je nedavno objavljen, naglašeno je da je planirano pokretanje Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan i Zelene agende.“Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija i dalje ostaje ključni zahtjev kako bi BiH u budućnosti mogla u potpunosti da koristi sredstva iz instrumenata pretpristupne pomoći”, zaključeno je.

nezavisne

Zajedničkim saopćenjem oglasili su se iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) i Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine o pojačanim inspekcijskim nadzorima koje su proveli na tržištu, a sve zbog sporne flaširane vode koja je, prema prvim informacijama koje je javnost dobila bila zaražena fekalnim bakterijama.

Prvobitno je bilo objavljeno da su vode obuhvaćene monitoringom Zavoda za javno zdravstvo FBiH kupljene i njihovi uzorci dostavljeni na analizu nadležnoj službi Zavoda u oktobru, novembru i decembru 2021. godine. Rečeno je i to da od sedam (7) voda koje, prema rezultatima monitoringa Zavoda sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama, rok upotrebe šest (6) spornih voda istekao je najkasnije do septembra 2022. godine, dok je za jednu vodu rok upotrebe istekao 17. novembra 2022. godine.

Podsjetili su da je Informacija Zavoda za javno zdravstvo FBiH sačinjena 18.10.2022. godine, a zaprimljena u FUZIP 25. oktobra 2022. godine, kada je proslijeđena nadležnim ministarstvima zdravstva, te kantonalnim, gradskim i općinskim inspekcijskim organima na nadležno postupanje.

“Na tržištu u Federacije BiH nisu zatečene zalihe voda iz analiziranih serija za koje je laboratorijskom analizom u toku monitoringa Zavoda za javno zdravstvo FBiH utvrđena neusklađenost. U predmetu kontrole pojedinih kantonalnih inspekcija, za pojedinačne vode čiji su uzorci analiziranih serija u toku monitoringa bili neispravni, a koje su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečene u prometu, proizvođači su dostavili izvještaje ispitivanjȃ koja su vršena u toku redovne samokontrole. Svi dostavljeni izvještaji su u pogledu mikrobiološke ispravnosti odgovarali parametrima za vodu, shodno odredbama Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama“, naveli su u saopćenju.

Dalje su pojasnili da su u izvršenim nadzorima u punionicama prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u FBiH uzeti uzorci po nekoliko različitih serija gotovih proizvoda prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda.

“Prema zaprimljenim konačnim nalazima s aspekta mikrobiološke analize, svi ispitivani uzorci odgovaraju parametrima propisanim Pravilnikom o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama („Službeni glasnik BiH“, broj: 26/10 i 32/12, čl. 19. i 20.). Inspektorima su u toku inspekcijskog nadzora također predočeni i rezultati velikog broja redovnih (sedmičnih, mjesečnih, godišnjih i trogodišnjih) laboratorijskih analiza koje subjekti nadzora vrše u procesu samokontrole i periodične zakonske kontrole. Svi predočeni rezultati analiza su bili uredni”, dodaju.

Zatim su spomenuli i koje nepravilnosti su zatekli na terenu:

–u izvještaju nadležne kantonalne inspekcije Tuzlanskog kantona konstatovano je da je punionici vode kompanije “GAKOM“ d.o.o. Gračanica, zbog utvrđenih nepravilnosti izrečena upravna mjera – zabrana daljnje proizvodnje i punjenja vode i distribucije zatečenih količina vode „Prirodna negazirana voda Ledena“ (2.436 komada različitih pakovanja vode), do pribavljanja rješenja nadležnog organa. Subjekt u poslovanju s hranom ne posjeduje Rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, koje je neophodno za stavljanje navedene vode na tržište;

–informacijom kantonalnog inspektora za hranu Katonalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo, Agencija za sigurnost hrane BiH je 19.12.2022. godine obaviještena da je na tržištu Kantona Sarajevo u prometu zatečena flaširana prirodna izvorska voda “Bistrica“, proizvođača „GEMEX“ d.o.o. Sarajevo, koja ne posjeduje Rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda, neophodno za stavljanje navedene vode na tržište. Rješenjem postupajućeg inspektora izrečena je upravna mjera privremene zabrane stavljanja proizvoda na tržište, povlačenje iz prometa i obavještavanje svih kupaca o razlogu povlačenja. Subjekt u poslovanju s hranom podnio je Agenciji Zahtjev za priznavanje prirodne izvorske vode;

-u inspekcijskim nadzorima su utvrđene i manje nepravilnosti iz oblasti sanitarne inspekcije, zbog čega su postupajući kantonalni sanitarni inspektori poduzeli zakonom propisane mjere s ciljem otklanjanja uočenih nedostataka.

Podsjetili su da Agencija za sigurnost hrane BiH u skladu sa svojim nadležnostima dostavlja svim inspekcijskim organima redovne obavijesti i preporuke u cilju praćenja stanja u oblasti prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stonih voda, a što je urađeno i u tekućoj godini.

“Također, nakon objave informacije ZZJZ FBiH, svim inspekcijskim organima u BiH Agencija je uputila Preporuku za praćenje stanja u oblasti prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stonih voda, kako bi na osnovu ishoda inspekcijskog nadzora mogla blagovremeno upravljati rizikom i poduzimati mjere zaštite zdravlja i prava potrošača opozivom ili povlačenjem proizvoda s tržišta i izvještavanjem javnosti. S druge strane, Federalna uprava za inspekcijske poslove je, uprkos činjenici da za oblast sigurnosti hrane jednake nadležnosti dijeli s kantonalnim, gradskim i općinskim inspekcijskim organima, a  primarno s ciljem zaštite javnog zdravlja, interesa i prava potrošača, te radi cjelovitog informisanja javnosti i provođenja daljih mjera od strane nadležnih organa, dana 28.11.2022. godine kantonalnim ministarstvima zdravstva, upravama za inspekcijske poslove, kantonalnim i općinskim sanitarnim inspektorima, uputila zahtjev za dostavljanje povratnih informacija o poduzetim mjerama u predmetu kontrole flaširanih voda za piće inicirane nakon zaprimanja rezultata monitoringa Zavoda za javno zdravstvo FBiH”, istakli su.

Poručili su da FUZIP i inspekcijski organi u FBiH nastavljaju provođenje pojačanih inspekcijskih nadzora shodno Preporuci Agencije za sigurnost hrane BiH za praćenje stanja u oblasti prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stonih voda.

“S obzirom na to da se radi o pitanju od iznimnog javnozdravstvenog interesa, izražavamo žaljenje što o saznanjima Zavoda za javno zdravstvo FBiH o eventualnoj neusklađenosti flaširane vode nismo bili blagovremeno informisani, što je onemogućilo hitno poduzimanje mjera zaštite zdravlja i interesa potrošača na temelju rezultata monitoringa, koji je proveo Zavod za javno zdravstvo. Kako bi se osiguralo provođenje mjera iz Zakona o hrani, Agencija za sigurnost hrane BiH poziva sve mjerodavne organe da osiguraju maksimalan doprinos i međusobnu saradnju s ciljem unapređenja efektivne povezanosti između funkcija procjene rizika, upravljanja rizikom i komunikacije rizika, u funkciji osiguranja visokog nivoa zaštite života i zdravlja ljudi”, zaključili su.

N1

Banjaluka je dobila prve brojače bicikala, koji su postavljeni na najučestalije korištenim biciklističkim rutama na području grada.

Iz Gradske uprave navode da je brojač sa digitalnim ekranom postavljen na Bulevaru vojvode Petra Bojovića, dok su druga dva brojača postavljena u ulicama Stevana Bulajića i Majke Jugovića. Osim toga Banjaluka je dobila i jedan mobilni brojač, koji će se prema procjenama premještati na različite gradske lokacije.

“Banja Luka je prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je dobio ovu vrstu uređaja, a uprkos hladnom vremenu, za svega nekoliko dana brojač na Bulevaru vojvode Petra Bojovića zabilježio je oko 300 bicikala što potvrđuje potencijal Banjaluke kao grada izuzetno pogodnog za razvoj biciklističkog saobraćaja”, izjavila je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo.

Pojasnila je da je riječ o uređajima koji će prikupiti podatke, na osnovu kojih će se moći bolje planirati naredne aktivnosti u vezi sa unapređenjem biciklističke infrastrukture.

Brojače bicikala Banjaluka je dobila uz podršku švedskih partnera u okviru projekta “Impaq”, koji je jedan od najznačajnijih projekata u oblasti ekološki prihvatljivih rješenja.

bhrt