Slovenija je do kraja septembra ove godine izdala 13.914 radnih dozvola državljanima BiH, od kojih se 8.809 odnosi na nove, a 5105 na produženje već izdanih, piše Večernji list BiH.
Broj izdanih radnih dozvola u ovoj godini blago je povećan u odnosu na prethodnu, što i ne čudi jer sve više građana BiH nastoji pod svaku cijenu, zbog loše ekonomske situacije, otići iz zemlje.
Na sastanku predstavnika bh. i slovenskih institucija, održanom prošlog mjeseca, razgovarano je i o potrebi uvođenja dvojezičnog ugovora o radu jer se bh. radnici nerijetko nađu u problemima zbog nepoznavanja jezika. Potpišu ugovore koji ne odgovaraju prethodnom usmenom dogovoru.
Rješavanje ovog problema u cilju je i Sloveniji jer ta zemlja očajnički treba radnu snagu te potencijal vidi upravo u BiH.
Naime, vlada Roberta Goloba nastoji olakšati i ubrzati administrativne procedure za dobivanje radnih i boravišnih dozvola za strane radnike i njihove porodice u ovoj zemlji. To je za Srpskainfo potvrdila Sanja Ajanović Hovnik, slovenska ministrica javne uprave.
Prema podacima Ministarstva javne uprave Republike Slovenije, u “deželi” već živi više od 100.000 državljana BiH te gotovo 25.000 državljana Srbije, koji imaju privremenu ili stalnu dozvolu za boravak, ali to nije dovoljno.
“U Sloveniji godišnje oko 40.000 radnika ode u penziju, a oko 20.000 novih dolazi na tržište rada. Dakle, nerazmjer je očigledan, a ako uzmemo u obzir demografske pokazatelje i ekonomski rast, ta se provalija neće smanjivati. Naprotiv”, kazala je Ajanović Hovnik.
Uprkos tome što Slovenija vapi za stranim radnicima, oni koji se žele zaposliti i nastaniti u toj zemlji suočavaju se s administrativnim preprekama. Naime, ekonomija se razvija, ali je javna uprava “zastala u devedesetima”. Ministrica Ajanović Hovnik kazala je kako čekanje na takozvane enotne dozvole, koje su istodobno i boravišne i radne, u pojedinim lokalnim upravama traje mjesecima, a najteža je situacija u Ljubljani.
“U Ljubljani imamo više od 16.000 zahtjeva koji još nisu došli na red za rješavanje, a procjenjuje se kako je, od 5000 do čak 6000 zahtjeva na čekanju duže od tri godine. Vjerovatno je većina tih ljudi već otišla iz Slovenije”, kazala je ministrica.
Kada su istraživali zašto stalno raste broj neriješenih predmeta, ne samo u Ljubljani nego i u Mariboru, Novom Mestu, Kopru i Novoj Gorici, ispostavilo se da je u više od 50 posto slučajeva postupak usporen zbog nepravilno popunjenih zahtjeva. Razlog je nepoznavanje jezika pa razmatraju uvođenje zahtjeva na kojima će biti, kako kažu, “srpskohrvatski” jezik.
Ministrica najavljuje donošenje novih zakona po hitnom postupku kako bi se olakšao dolazak radnicima iz BiH, Srbije i drugih zemalja. U Sloveniji iz BiH uglavnom traže vozače, zavarivače i ostale zanate koji su u vezi s građevinskim sektorom te pomoćne radnike.
