Category: Vijesti

  • Nastavlja se potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić

    Nastavlja se potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić

    Nastavlja se potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić, koja je nestala u utorak u Banjskom polju kod Bora.

    Specijalistički timovi srbijanskog MUP-a pretražili su tunel, podzemne kanale i šahte, i nisu pronašli nikakve tragove koji bi ukazali na to da se djevojčica tu nalazila. MUP nastavlja operativni rad.

    Pripadnici policije juče su sa majkom male Danke išli na mjesto nestanka, da im pokaže svaki korak i detalj tog dana kada je djevojčica nestala. Urađena je rekonstrukcija njihovog kretanja, potvrđeno je RTS-u.

    Policijske patrole i dalje obezbjeđuju dvorište iz kojeg je djevojčica nestala.

    Kako RTS nezvanično saznaje, razmatra se mogućnost pretrage Borskog jezera.

    Izvor: Federalna/Fena

  • U FBiH instalirano 888 solarnih elektrana, EU ulaže značajna sredstva u obnovljive izvore

    U FBiH instalirano 888 solarnih elektrana, EU ulaže značajna sredstva u obnovljive izvore

    U Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja 2023. godine instalirano je 888 solarnih elektrana, 70 malih hidroelektrana te devet vjetroelektrana i četiri elektrane na biogas.

    – U Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 2023.  instalirano je 888 solarnih elektrana ukupne instalirane snage 79.019 kW (kilovata), 70 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 75.130 kW, devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135.000 kW i četiri elektrane na biogas instalirane snage 600 kW – potvrđeno je za Fenu iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH- FERK.

    Prema informacijama kojima raspolaže Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) kao i zvaničnom izvještaju upućenom prema sekretarijatu EnZ, BiH/FBiH je ispunila cilj od proizvodnje 40 posto energije iz obnovljivih izvora energije.

    Iz tog ministarstva navode kako najviše obnovljive energije koristimo iz drvne biomase za grijanje, a što se tiče proizvodnje električne energije najviše koristimo električnu energiju dobivenu iz hidroelektrana.

    – U Federaciji se trenutno provodi više projekata iz obnovljivih izvora energije. Ovo ministarstvo izdaje energetsku dozvolu za projekte instalisane snage iznad 1 MW koja predstavlja upravni akt koji prethodi izdavanju građevinske dozvole – istakli su iz FMERI.

    Kada su u pitanju sredstva iz EU fondova, za IPU, odnosno budžetsku podršku EU Bosni i Hercegovini namijenjeno je 2 puta po oko 13 miliona KM za mjere energijske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima s tim da se, kako navode, neka od namijenjenih sredstava za energijsku efikasnost mogu iskoristiti na primjer i za obnovljivu energiju (npr solare za mala i srednja preduzeća, ugradnja toplotnih pumpi i drugo).

    Obzirom da je BiH 21. marta dobila status pregovarača za pristupanje EU, pretpostavka je da će biti puno više fondova na raspolaganju BiH za ulaganje u obnovljivu energiju.

    Iz FMERI kažu kako su u toku aktivnosti na izradi državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije kroz koji će biti definisano uspostavljanje Operatora organizovanog tržišta-berze u BiH.

    FMERI kroz izradu NECP-a/ECP-a planira da zadovolji svoje potrebe za električnom energijom iz vlastite proizvodnje, naglasili su.

    Što se tiče upotrebe, odnosno proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u domaćinstvima Operator za OIEiEK je u svom planu rada za 2024. godinu planirao sredstva za program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva u iznosu od oko 4,3 miliona KM.

    Donošenjem navedenog programa od strane operatora, a uz prethodnu saglasnost Vlade FBiH, stvorit će se dodatni uslovi za razvoj prosumerskih postrojenja iz kategorije domaćinstva, naglašavaju iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

    U BiH od posljedica lošeg kvaliteta zraka svake godine umre oko 3.000 ljudi

    Nesporno je da Bosna i Hercegovina treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi smanjila ovisnost o uglju, poručili su iz Delegacije EU u BiH.

    – Razlozi su brojni jer će energetska tranzicija osigurati sigurnost snabdijevanja električnom energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist zrak i osnažiti bh. privredu. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini od posljedica lošeg kvaliteta zraka svake godine umre oko 3.000 ljudi, gdje je korištenje uglja jedan od glavnih faktora. EU i drugi međunarodni partneri spremni su osigurati finansijska sredstva i tehničku pomoć, pod uslovom da BiH usvoji strateške dokumente o energetskoj tranziciji – kazali su za Fenu iz Delegacije EU u BiH.

    Ističu kako je BiH poduzela značajne korake u pravcu obnovljive energije s novousvojenim entitetskim zakonima, ali da je jedna od prepreka izostanak zakona na državnom nivou.

    Finalizacija novog zakona o električnoj energiji i gasu ključna je za osiguranje izuzeća od Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (engl. CBAM) i usklađivanje sa standardima EU.

    “Hitno usvajanje zakona na državnom nivou uspostavit će funkcionalno tržište električne energije i plina, omogućavajući integraciju s regionalnim tržištima i implementaciju sistema trgovine emisijama (ETS) usklađenog sa EU za smanjenje stakleničkih plinova. Evropska unija nudi finansijska sredstva i ekspertizu kroz inicijative poput Ekonomskog i investicionog plana, projekta EU4Energy i predstojećeg Plana rasta, koji imaju za cilj integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta”, poručili su iz Delegacije EU u BiH.

    Evropska unija ulaže značajna sredstva u obnovljive izvore energije

    U okviru EU4Energy projekta Evropska unija osigurava 4,4 miliona eura s ciljem pružanja ključne tehničke pomoći BiH na više frontova. Prije svega, fokusira se na reformu energetskog sektora pomažući BiH u usklađivanju politika sa energetskim propisima EU te olakšava implementaciju i praćenje energetskog zakonodavstva EU u BiH.

    Jedan od projekata je i Vjetroelektrana Vlašić koja predviđa instalaciju vjetroelektrane snage 50 MW na vlašićkoj visoravni, a očekuje se da će elektrana sa 18 vjetroturbina i njihovo povezivanje na nacionalnu energetsku mrežu proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalent energetske potražnje za 20.000 domaćinstava, sa 140.000 tona CO2 godišnje.

    Projekat je identifikovan kao vodeći u Ekonomskom i investicionom planu EU-a pod stubom 4. Pored granta EU u vrijednosti od preko 21,8 miliona eura, Evropska investiciona banka (EIB) potpisala je sa javnim preduzećem Elektroprivreda Bosne i Hercegovine kredit od 36 miliona eura uz povoljne uslove, dopunjen sa 16,5 miliona eura povoljnog kredita razvojne banke KfW-a, EIB-a i KfW-ovog granta od 800.000 eura i doprinos od 16,7 miliona eura od strane korisnika. Procijenjena ukupna investicija grantova, povoljnih kredita i nacionalnog doprinosa je oko 91 milion eura, a završetak projekta se očekuje 2028. godine.

    Nadalje, projektom vjetroelektrane Poklečani uspostavlja se vjetroelektrana snage 132 MW u Zapadnohercegovačkom kantonu. Očekuje se da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskoj potražnji za 72.700 domaćinstava, sa 446.900 tona CO2 godišnje.

    EU je pružila tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinansira investicije u okviru istog projekta Ekonomskog i investicionog plana iz stuba 4 za obnovljivu energiju. Procijenjena ukupna investicija za vjetroelektranu Poklečani je preko 200 miliona eura. EU je osigurala preko 44 miliona eura grantova (43,66 miliona eura + 380.000 eura za pripremu projekta). Ostale investicije uključuju povoljne kredite od EIB-a (75 miliona eura) i KFW-a (75 miliona eura), kao i nacionalni doprinos od oko 6,2 miliona eura.

    Rehabilitacija i modernizacija pumpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina još jedan je od projekata koji sufinansira EU. Obzirom da se gotovo 70 posto proizvodnje električne energije oslanja na termoelektrane na ugalj, sanacija pumpne hidroelektrane Čapljina je neophodna za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije ugljika. Cilj ovog investicionog projekta je nadogradnja opreme postrojenja, osiguranje potencijala proizvodnje i pumpanja za još 15 godina rada uz smanjenje emisije CO2 i poboljšanje kvaliteta vazduha. EU sufinansira investicije sa preko 3 miliona eura grantova.

    U sklopu projekta Transbalkanski koridor: Interkonekcija 400 kV Srbija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina bit će izgrađeno 84 km dvokružnog 400 kV dalekovoda od Bajine Bašte do granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što će pomoći razvoju funkcionalnog regionalnog tržišta i uspostaviti Transbalkanski energetski koridor koji će povezati sisteme prenosa električne energije Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa sistemima Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Italije. EU je pružila tehničku podršku za pripremu projekata i sufinansira investicije sa 8,8 miliona eura u grantovima u okviru vodećeg stuba 5. za prelazak sa uglja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan kroz WBIF.

    Od 70 miliona eura izdvojenih kroz Paket energetske podrške EU za BiH, EU je osigurala 50 miliona eura za ugrožena domaćinstva koja se suočavaju s izazovima kao rezultatom energetske krize i 20 miliona eura za poboljšanje energetske efikasnosti u stambenim zgradama, kao i u mikro, malim i srednjim preduzećima.

    – U toku je implementacija Paketa energetske podrške EU, a objavljuju se pozivi za prijavu projekata iz oblasti unapređenja energetske efikasnosti u stambenim zgradama i poslovnim subjektima – naglasili su iz Delegacije EU u BiH.

    Kako su naveli, postoji nekoliko mehanizama finansiranja koji su dostupni Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji, a to su, između ostalog, Fond za zeleni rast (GGF) te Regionalni program energetske efikasnosti (REEP i REEP Plus).

    Pored toga, Investicioni okvir za zapadni Balkan definiše čistu energiju kao jedan od svojih strateških prioriteta i nudi tehničku pomoć, podršku u pripremi tehničke dokumentacije za projekte kao i sufinansiranje za njihovu implementaciju sa komponentom grant sredstava EU, poručili su iz Delegacije EU u BiH napominjući kako su već pomenute vjetroelektrane i hidroelektrane finansirane kroz ovaj okvir.

    Izvor: Avaz/Fena

  • Netanyahu odobrio nove pregovore o prekidu vatre u Gazi

    Netanyahu odobrio nove pregovore o prekidu vatre u Gazi

    Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je odobrio nove razgovore o prekidu vatre u Gazi, dan nakon što je Međunarodni krivični sud naložio Izraelu da osigura hitne isporuke humanitarne pomoći stanovnicima enklave.

    Iz Kabineta Netanyahua je u petak saopćeno da će novi pregovori o primirju i oslobađanju talaca biti održani u Dohi i Kairu “narednih dana…sa smjernicama za dalji napredak u pregovorima”, više dana nakon što su oni bili u zastoju, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Međunarodni krivični sud u Hagu 28. marta je saopćio da se “Palestinci više ne suočavaju sa rizikom od gladi već je ona prisutna”.

    Philippe Lazzarini, direktor agencije Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice, objavio je na društvenoj mreži X da je presuda “podsjetnik da su ljudi odgovorni za katastrofalnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze i da se ona pogoršava”.

    Sud je u januaru presudio da Izrael mora da obezbijedi “prijeko potrebnu” humanitarnu pomoć Gazi i da spriječi genocid, ali je Izrael odbacio slučaj koji je pokrenula Južnoafrička Republika.

    Uprkos obavezujućoj rezoluciji o hitnom primirju, koju je ove nedjelje usvojilo Vijeće sigurnosti UN-a, u petak su nastavljene borbe, između ostalog i u blizini bolnica u Gazi.

    Izraelska vojska saopćila je da nastavlja operacije u najvećoj bolnici, Al Šifa, 12. dan zaredom.

    Širom enklave, tokom noći su stradale desetine ljudi, saopćilo je ministarstvo zdravlja u Gazi koje kontroliše Hamas, palestinska organizacija koju SAD i Evropska unija (EU) smatraju terorističkom.

    Rat je izbio kada je Hamas 7. oktobra napao izraelsku teritoriju i ubio oko 1.200 ljudi, uglavnom civile, i oteo oko 250 talaca, prema izraelskim podacima. U izraelskoj kampanji je poginulo najmanje 32.620 Palestinaca, uglavnom žene i djeca, navodi ministarstvo zdravlja koje kontroliše Hamas u Gazi, čiji su veliki dijelovi razoreni.

    Izvor: Federalna/Fena

  • Borac dočekuje Zrinjski u meču koji bi mogao riješiti dosta toga

    Borac dočekuje Zrinjski u meču koji bi mogao riješiti dosta toga

    Danas su na programu tri posljednja meča 24. kola Premijer lige Bosne i Hercegovine u fudbalu.
    Program od 13:30 otvaraju Zvijezda 09 i Široki Brijeg.
    Današnji domaćin je posljednji na tabeli, te traži pobjedu kako bi se približio zoni koja “ostavlja” u Premijer ligi naredne sezone.
    Široki Brijeg, sa druge strane, ima tri vezana poraza u prvenstvu.
    Od 16 sati u Banjoj Luci sastati Borac i Zrinjski u utakmici koja bi mogla razriješiti situaciju u domaćem prvenstvu, barem što se tiče borbe za sam vrh.
    Borac je na vrhu tabele s 12 bodova “viška” u odnosu na Zrinjski i samo pobjeda na ovoj utakmici ostavlja šanse Plemićima da odbrane naslov prvaka.
    Kolo od 20:45 sati zatvaraju GOŠK i Posušje.
    Gosti su u sjajnoj formi. Šesti su na tabeli, te su trenutno još uvijek matematički u igri za plasman u Evropu. Tim iz Gabele traži bod(ove) kako bi se bar malo udaljio iz opasne zone.
    Izvor: Faktor
  • “Washington Post”: Biden tajno odobrio dodatno slanje bombi i ratnih aviona Izraelu

    “Washington Post”: Biden tajno odobrio dodatno slanje bombi i ratnih aviona Izraelu

    Američki predsjednik Joe Biden posljednjih je dana tajno odobrio milijarde dolara za nove bombe i borbene avione za Izrael, uprkos zabrinutosti Washingtona zbog očekivane vojne ofanzive na jugu Pojasa Gaze koja bi mogla ugroziti živote stotina hiljada palestinskih civila, navodi se u medijskom izvještaju objavljenom u petak, prenosi Anadolija,

    “Oružje koje je ove sedmice odobrio američki predsjednik uključuje 1.800 bombi MK84, teških po 907 kilograma i 500 bombi MK82 od po 226 kilograma”, rekli su neimenovani zvaničnici Ministarstva odbrane i State Departmenta za “Washington Post”.

    State Department je prošle sedmice odobrio transfer 25 borbenih aviona F-35A i motora, dodao je američki zvaničnik.

    Procjenjuje se da vrijednost aviona i motora iznosi oko 2,5 milijardi dolara.

    Prodaja nije javno objavljena, a nema ni odgovarajućih najava na web stranici Agencije za sigurnosnu i obrambenu saradnju na kojoj se takva saopštenja obično objavljuju.

    Biden i izraelski premijer Benjamin Netanyahu su posljednjih sedmica sve više distancirani, a napetosti rastu nakon što Sjedinjene Američke Države nisu stavile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom se zahtijeva hitan prekid vatre u Gazi.

    Netanyahu je uzvratio tako što je naglo otkazao planiranu posjetu Washingtonu izraelske delegacije koja je trebala razgovarati o američkim alternativama izraelskoj invaziji na Rafah. Sastanak je sada ponovo zakazan.

    Veći dio Pojasa Gaze uništen je otkako je Izrael pokrenuo rat u oktobru prošle godine nakon prekograničnog napada Hamasa. Izraelske snage mjesecima bezobzirno uništavaju zgrade i čitava naselja. Uništeno je 60 posto infrastrukture palestinske enklave. U izraelskim napadima ubijeno je više od 32.600 Palestinaca.

    Međunarodni sud pravde (ICJ) je naznačio dodatne privremene mjere, uključujući “nesmetano pružanje” pomoći Pojasu Gaze, u postupku za genocid koji je u toku protiv Izraela na zahtjev Južnoafričke Republike.

    Izvor: Anadolija

  • Privatne kompanije u FBiH dominiraju u segmentu prihoda i dobiti

    Privatne kompanije u FBiH dominiraju u segmentu prihoda i dobiti

    Finansijsko-informatička agencija Federacije Bosne i Hercegovine objavila je 10 najuspješnijih privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Što se tiče segmenta prihoda i dobiti tu dominiraju privatne kompanije, ali se pojavljuju i kompanije sa mješovitim vlasništvom, dok u segmentu broja zaposlenih samo jedna privatna kompanija se nalazi među prvih 10.

    Udio 13,3 posto

    Najveći prihod u prošloj godini ostvario je kompanija Bingo od 1,94 milijarde KM, a drugo mjesto zauzima naftni gigant Holdina sa 1.37 milijardi. Na trećem mjestu je JP Elektroprivreda BiH sa zabilježenim prihodom od 1,16 milijardi, a onda slijedi Hifa-Oil 761 milionom. Prati ih Hifa-Petrol sa 736 miliona KM, a šesto mjesto zauzima kompanija Borreas iz Kreševa sa prihodom od 735 miliona KM. ArcelorMittal iz Zenice je ostvario prihod od 732 miliona KM, a G-Petrol 645 miliona. Ovu listu zatvaraju Philip Morris BH sa prihodom od 577 miliona KM i BH Telecom sa 530 miliona KM.

    Udio 10 najvećih privrednih društava u ukupnim prihodima u Federaciji BiH je 13,3 posto.

    Što se tiče ukupne dobiti u 2023. godini Bingo je na vrhu i ove liste sa 158 miliona KM, Sisecam Soda Lukavac ima 114 miliona, a Elektroprivreda HZ HB 52 miliona. Na četvrtom mjestu se nalazi Violeta sa 49 miliona KM, a prati ih BH Telecom sa 48 miliona. Premier World Sport ostvario je dobit od 46 miliona KM, a AS 38 miliona. Listu zatvaraju Madi (37 miliona), Heidelberg Materials Cement Kakanj (37 miliona) i Feal (34 miliona).

    Udio 10 najvećih privrednih društava po ukupnoj dobiti u ukupnoj dobiti FBiH iznosi 11,7 posto.

    Bingo na prvom mjestu

    Ubjedljivo najviše radnika u FBiH zapošljava privatna kompanija Bingo, njih 8.108, dok ostatak liste čine kompanije sa državnim i mješovitim vlasništvom.

    Na drugom mjestu je Elektroprivreda BiH sa uposlenih 3.940 radnika, a slijedi Klinički centar Univerziteta u Sarajevu sa 3.099. BH Telecom ima 3.079 uposlenika, a Sveučilišna klinička bolnica Mostar 2.734. RMU Banovići zapošljava 2.669 osoba, dok najveći poreski dužnik Željeznice FBiH čak 2.585. Listu zatvaraju BH Pošta sa 2.548 uposlenika, Univerzitetski klinički centar Tuzla sa 2.454 i Elektroprivreda HZ HB sa 2.330.

    Udio 10 najvećih privrednih društava po broju zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u FBiH iznosi 9,1 posto.

    Izvor: Avaz

  • Džanan Musa vodio Real Madrid do pobjede nad Crvenom zvezdom

    Džanan Musa vodio Real Madrid do pobjede nad Crvenom zvezdom

    Košarkaši Real Madrida savladali su kod kuće ekipu Crvene zvezde rezultatom 101:94 u meču 32. kola Eurolige, a najfikasniji u redovima Kraljeva bio je bh. reprezentativac Džanan Musa.
    Prvu četvrtinu je sjajno otvorio Musa. Kraljevi su prvu četvrtinu završili sa poenom zaostatka (21:20) , a Zmaj je ubacio 11 poena, uz dva skoka. Međutim, u drugoj četvrtini je odmarao odlukom trenera.
    Crvena zvezda je nastavila sa dobrom igrom te je na poluvremenu imala vodstvo 47:44.
    Treća dionica bila je izjednačenja, tako da su gosti sa tri poena prednosti ušli u posljednju četvrtinu.
    Kraljevi su odigrali bolju završnicu i došli do trijumfa.
    Musa je susret završio sa 30 poena, četiri skoka i dvije asistencije za nešto više od 24 minute provedene na parketu.
    Gostima nije pomogao ni sjajni Nedović koji je ubacio 30 poena.
    Izvor: Faktor
  • U BiH sunčano i toplo

    U BiH sunčano i toplo

    U Bosni i Hercegovini danas će biti sunčano, uz malu do umjerenu oblačnost. 

    Vjetar umjerene jačine, južnog smjera. Povremeno su mogući jaki udari juga.

    Jutarnja temperatura iznosiće od 6 do 11, a dnevna od 21 do 27 stepeni.

    U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura od 7 do 9, a dnevna od 21 do 23 stepena, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

  • Najavljene radarske kontrole za 30. mart

    Najavljene radarske kontrole za 30. mart

    Najavljene radarske kontrole za 30. 03. 2024 – PS DONJI VAKUF

    10:00 do 11:00 sati Prusac
    11:30 do 12:30 sati ulica Titova
    13:00 do 14:00 sati ulica 770 Slbbr.
    14:30 do 15:30 sati Rujanci
    16:15 do 17:15 sati Komar

  • Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po pretežno suhom kolovozu, uz dobru vidljivost.

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po pretežno suhom kolovozu, uz dobru vidljivost.

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po pretežno suhom kolovozu, uz dobru vidljivost. I dalje upozoravamo na učestale odrone na brojnim dionicama i savjetujemo oprezniju vožnju.

    Na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionici Dobro Polje-Miljevina, od danas 30.03.2024. godine vozila će saobraćati usporeno, jednom trakom.

    Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.

    Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.

    U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).

    Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Jablanica-Potoci, Tarčin-Raštelica, Zenica-Žepče, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.