Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • BHmeteo objavili prognozu: Evo do kad će trajati olujni udari vjetra, i kad stiže hladna fronta

    BHmeteo objavili prognozu: Evo do kad će trajati olujni udari vjetra, i kad stiže hladna fronta

    Do večeras širom zemlje umjereno jaki do žestoki udari vjetra jačine između 30 i 60 km/h. U brdsko-planinskim predjelima olujni do orkanski udari vjetra jačine između 60 i 90 km/h.

    Navodi ovo danas, 31. marta, ekipa na stranici BHmeteo čiju prognozu objavljujemo u cijelosti:

    “Večeras i u noći na pondjeljak vjetar će malo oslabiti uz jačinu većinom između 10 i 30 km/h, dok bi se u brdsko-planiskim predjelima zadržali jak do olujni udari vjetra i tokom noći.

    Vrijeme do kraja današnjeg dana pretežno sunčano uz obilje saharskog pijeska u zraku što čini nebo zamućenim.

    Ponedjeljak (1. april) od prijepodnevnih sati donosi novo jačanje južnog vjetra pa nas očekuje repriza današnjeg dana po pitanju vjetra uz širom zemlje jake do žestoke udare vjetra jačine između 30 i 60 km/h. U brdsko-planiskim krajevima olujni do orkanski udari. U ponedjeljak tokom dana također pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz temperature između 23 i 28, na sjeveroistoku Bosne do 30 °C. Saharski pijesak u zraku i tokom ponedjeljka.

    Hladna fronta za zapada

    U ponedjeljak navečer sa zapada nailazak hladne fronte uz naoblačenje i padavine.

    Hladna fronta bi zapad zemlje trebala zahvatiti negdje oko 19 ili 20 sati donoseći prolazno jak do olujan vjetar, nagli pad temperature te prolaznu jaku kišu uz koju lokalno može biti grmljavine. Nakon zapada zemlje u nastavku večeri brzo će se širiti ka istoku zemlje.”

  • U Memorijalnom centru Srebrenica obilježena 21. godišnjica od prve dženaze

    U Memorijalnom centru Srebrenica obilježena 21. godišnjica od prve dženaze

    U Memorijalnom centru Srebrenica danas je, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i Jasina, obilježena 21. godišnjica od prve dženaze u Potočarima, javlja Anadolu.

    Cvijeće su položili i počast nevinim žrtavama genocida “Sigurne zone UN-a Srebrenica” iz jula 1995. godine odale majke Srebrenice, članovi Uprave Memorijalnog centra i predsjednik Upravnog odbora Hamdija Fejzić, te članovi udruženja žrtava.

    Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica je u obraćanju podsjetio da je na današnji datum 2003. godine ukopano 600 žrtava genocida, te da su u toj godini bile još dvije kolektivne dženaze žrtvama genocida.

    “Nakon prve obavljene, druga dženaza je bila 11. jula sa 282 ukopane žrtve, a treća dženaza je bila 20. septembra 2003. godine kada je ukopano 107 osoba. Ukupno 989 žrtava genocida je ukopano te godine“, rekao je Fejzić,

    Dodao je da je “od 31. marta 2003. godine prošla 21 godina, a mi i dalje svake godine ukopavamo naše najmilije 11. jula”.

    “Ono što je bolna činjenica jeste da taj proces nije ni blizu kraja, jer još uvijek tragamo za više od hiljadu žrtava genocida. Postavlja se pitanje da li ćemo i pronaći sve žrtve, jer je proces pronalaska sve sporiji, sve je manje informacija o nestalima, i sve manje identifikovanih žrtava“, istakao je Fejzić.

    Izrazio je i nezadovoljstvo jer je “sve manje je i nade da će svi nalogodavci i izvršioci genocida biti kažnjeni za počinjene zločine”.

    “Sve je više majki i članova porodica koji nisu dočekali da se pronađu i identifikuju njihovi voljeni. U godinama od kraja rata pa do danas umrle su stotine majki. Međutim, bitno je istaći da zahvaljujući istrajnosti majki i preživjelih žrtava genocida mi danas imamo Memorijalni centar i mjesto gdje svoj smiraj nalaze ubijene žrtve genocida“, kazao je Fejzić koji je poručio da će preživjele žrtve genocida i dalje biti istrajne u borbi za istinu i pravdu:

    “Naša obaveza je da konstantno govorimo o žrtvama i genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, da tragamo za nestalima i da upozoravamo na retrogradne politike koje bi da Bošnjaka ne bude na ovim prostorima. Međutim, poruka je da smo mi ovdje, svoji na svom, i da ćemo ovdje ostati i opstati. Mi ćemo nastaviti našu misiju borbe za istinu i pravdu, a garant da ćemo uspjeti su mlade generacije spremne da preuzmu teret odgovornosti.“

    Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

    Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

    Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

     

    federalna.ba/AA

     

     

  • Porodica Lucić se vraća u BiH, ušteđevinu ulažu u milionski projekat

    Porodica Lucić se vraća u BiH, ušteđevinu ulažu u milionski projekat

    Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu

    Dragan Lucić rođen je u Novom Selu. Njegov težak životni put doveo ga je u Austriju. Više od 30 godina naporno je radio u tuđini i stekao glas uspješnog privrednika.

    Poseban je po tome što nikada nije zaboravio odakle dolazi, piše Večernji list BiH.

    Ta ga je ljubav, jednostavno, kaže, natjerala da obnovi porodičnu kuću i intenzivno ulaže u svoje Novo Selo. Trenutno radi na projektu izgradnje deset bungalova koji bi trebali biti gotovi ovog ljeta, već sada s ulaganjem teškim više od milion maraka.

     

    Vezan uz rodni kraj

    “Ma ja sam toliko vezan uz rodni kraj da, zapravo, kao da i nisam bio u inostranstvu jer sam vezan uz svoje korijene, a želio sam ipak ostaviti nekog traga. Mogao sam kapital uložiti i u Austriji, ali ja sam baš želio u svojem selu unaprijediti oblast koja će koristiti širem posavskom području”, kazao je Dragan dok su novinari Večernjeg lista s njegovom suprugom obilazili obnovljeni posjed gdje je ponikao pravi turistički dragulj, bungalovi za smještaj u okolišu koji čine ribnjaci i bazen u izgradnji, a sve će, kaže Dragan, biti završeno do ljeta kada će nas ponovno pozvati na službeno otvorenje turističkog projekta.

    Dok novinari obilaze Draganov posjed, objašnjava im kako je došao na ideju o gradnji bungalova i cijelog turističkog kompleksa vrijednog, prema grubim Draganovim procjenama, više od milion i 200.000 KM.

    “Ljudi ovdje prave puno svadbi, dolazi i puno dijaspore, a onda je problem smještaj, pa sam tako došao na ideju izgraditi ove luksuzne bungalove s kompletnim uređenjem u etno stilu, ali uz moderne tehnologije.

    Samo u bungalove i bazen ulažem oko 600.000 KM, no tu su i ostali prateći sadržaji”, dodaje.

     

    Iako još nije vrijeme za penziju, Dragan se sa suprugom odlučio vratiti. Postojale su druge opcije za investiranje, ali, kaže, nije sve u novcu.

    “Nisam ništa investirao u Austriji, gdje sam samo zarađivao, a ovdje u rodnom kraju ulažem. Nekako, moje srce ovdje najbolje radi. Zapravo, posljednjih 20 godina po četiri i po mjeseca provedem kući, kao da nisam ni odlazio. Jednostavno, tu mi je rodbina, tu su mi prijatelji, ljudi koji me poznaju, oni mene i ja njih, i tu mi je najljepše”, smatra Dragan.

    Posavina svojim položajem i vodnim bogatstvom jedan je od velikih potencijala za razoj turizma.

    Dragan se prisjeća kako je još kao dječak bio vodič lovcima i ribolovcima iz Italije. Blizina autoputa i tri granična prelaza unutar 50 kilometara razlog su sve većih posjeta u ovaj kraj.

    Upravo u tim činjenicama i kantonalni ministar Pero Radić, rodom takođe iz istog sela, vidi odličan potencijal za pokrenuti projekt.

    “Ponosan sam na ovaj projekt, na porodicu Lucić koja ovdje ulaže. Ovo je jedna uspješna poduzetnička priča koja će dati, uvjeren sam, pozitivne i poduzetničke rezultate, ali, prije svega, ovo je priča patriotizma, jednog velikog srca našeg čovjeka. Porodica Lucić, koja ovdje ulaže, oplođuje svoj kapital koji su stekli u inostranstvu”, kaže Radić i naglašava važnost projekta zbog odličnog položaja općine Odžak.

    “Nalazimo se na području koje je geografski na odličnom položaju jer u 50 km tri su granična prelaza, tri mosta. Evo, već se razvija i mreža autocesta i brzih cesta, tako da već postoji potreba za smještajnim kapacitetom i za turističkim ponudama, a to nas sve raduje. Ovo je područje u koje se rado svraća, u koje turisti već dolaze i nadam se da će ovakvi projekti, ovakva ulaganja, biti dobro prihvaćeni i iskoristivi. Radi se o jako velikom projektu i u konačnici pozitivnoj poduzetničkoj priči, ali isto tako i priči o ljubavi prema rodnom kraju. Iz dijaspore se sve češće nastoji skrasiti nakon rada u inostranstvu, čak i prije. Imamo i mlađe generacije koje su spremne investirati svoj novac ovdje i na neki način tako se žele odužiti za sve ono što su dobili od ove sredine. Dakle, ovo je velika i lijepa priča za posavski kraj i nadam se da će biti još takvih”, zaključuje Radić.

     

    Veliko srce Lucića

    Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu. Dobio je posebno na značaju gradnjom mosta preko Save u sklopu koridora Vc.

    Ako je suditi po zainteresovanoj javnosti za smještaj u modernim eko-etno bungalovima okružen bazenom i ribnjacima, vjerujemo, imaće posla cijelu godinu iako, naglašava Dragan, u ovom projektu podsticaj nije novac, već punoća duše kad si u rodnom kraju.

  • Roth: Gazu možemo uporediti sa Srebrenicom

    Roth: Gazu možemo uporediti sa Srebrenicom

    Sve je više glasova u međunarodnim krugovima koji upozoravaju da Izrael čini ili da je već počinio ratne zločine na najvišoj razini otkako je počeo rat u Gazi oktobra prošle godine. Među onima koji upozoravaju na to je i donedavni šef Human Rights Watch, profesor na Princeton Univerzitetu i pravnik Kenneth Roth. U intervjuu za španski El Pais Roth upozorava da je ono što Izrael radi u Gazi uporedivo sa Srebrenicom ili Rohingya muslimanima u Mijanmaru.

    “Međunarodni sud pravde je već izdao mišljenje da se genocid potencijalno dešava u Gazi. Također je u posljednjem mišljenju ove sedmice, suprotno prethodnom, u kojem je pozvao Izrael da otvori granice u dozvoli ulazak humanitarne pomoći, zaključio da i dalje nastavljaju opstruirati istu. Mislim da nema sumnje da se dešava potencijalni genocid”, kaže Roth.

    Roth također upozorava da Izrael ima specifičan pogled na genocid i to kroz prizmu onog što se desilo u Holokaustu.

    “Definicija genocida sastoji se od dva dijela. Jedna je činjenje određenih radnji, koje mogu uključivati ubijanje i stvaranje uslova opasnih po život. I taj dio je jasno ispunjen. Veličina masakra u Gazi uporediva je sa drugim situacijama u kojima je potvrđen genocid, kao što je Srebrenica u Bosni ili masakr Rohingya u Mjanmaru. Ono na šta će se [odluka] svesti je namjera. Imaju li izraelski lideri namjeru da potpuno ili djelimično unište neku rasnu, vjersku, nacionalnu ili etničku grupu? Postoje izjave [u kojima se kaže] da nema neumiješanih civila, te izjave Ministarstva odbrane [u kojima se tvrdi] da su ljudi pod opsadom u Gazi, ne samo Hamas, već i civili, ljudske životinje. S druge strane, drugi zvaničnici govore suprotno, da se pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava. Kada se odlučuje koja je namjera dominantna, sklon je genocidu razmišljati u smislu konačnog rješenja, holokausta, gdje su nacisti pobili sve Jevreje koje su mogli. Ali to je samo jedan tip. Genocid može biti i namjera da se djelimično uništi grupa. A drugi način da se to shvati bio bi kao sredstvo za postizanje drugog cilja. Mislim da je također važno imati na umu da, iako se dosta naglaska stavlja na genocid, dijelom zato što je to vrhovni zločin, a dijelom zato što je to bio put do Međunarodnog suda pravde, to nije jedini zločin koji je stvari. Izrael čini masovne ratne zločine; čini zločine protiv čovječnosti. Oni su užasni i ne treba vjerovati da nisu bitni samo zato što možda ne predstavljaju genocid”, pojašnjava Roth.

    Kada su u pitanju evakuacije Palestinaca s jednog dijela Pojasa Gaze na drugi i bombardiranje istog Roth poručuje kako i Izrael i Hamas u tom elementu čine zločine koji se mogu smatrati ratnim zločinima. Pogotovo ne prihvata izgovore koje daje izraelska strana o tome da pokušavaju smanjiti broj stradalih civila.

    “Nijedna od ovih odbrana ne opravdava ono što Izrael radi. Činjenica da izdaje upozorenja zanemaruje da to čini na neljudski način. On govori cijelim regijama da se evakuišu, a ponekad i dalje bombarduje rute za evakuaciju i šalje ljude u područja gdje nema humanitarne pomoći ili je vrlo malo, pa se suočavaju sa glađu. Izrael smatra da je upozorenje opravdanje za bombardovanje svakoga ko ostane, ali ako ne slijedite upozorenje, to vas ne čini vojnom metom. Što se tiče živog štita, on stalno govori da Hamas koristi civile, što ponekad i čini, a to je ratni zločin. Ali to ga ne oslobađa od obaveze da ne napada vojni cilj ako je šteta za civile nesrazmjerna. Izrael je napao vojne ciljeve sredstvima koja su gotovo dizajnirana da nanose ogromnu štetu civilima, kao što je upotreba ogromnih bombi”, mišljenja je Roth.

    Kada su u pitanju borbe koje se vode u Vijeću sigurnosti oko donošenja ili nedonošenja Rezolucija koje bi trebale biti obavezujuće Roth napominje kako je Bidenova administracija po tom pitanju cinična te da kada u jednom trenutnku kaže da te Rezolucija nije obavezujuća istovremeno da je priliku i Izraelu i Hamasu da nastave s činjenjem zločina, nastavkom borbi, ali i odbijanjem da na slobodu puste taoce koje drže od 7. oktobra prošle godine.

  • Kroz lokalna partnerstva, uz podršku EU, lakše do posla

    Kroz lokalna partnerstva, uz podršku EU, lakše do posla

    Nezaposlenost je jedan od ključnih razloga sve većeg iseljavanja bh. stanovništva i to pretežno u zemlje zapadne Evrope. S ciljem da se zaustavi odliv građana, Međunarodna organizacija rada od sredstava Evropske unije implementira projekt čiji je cilj osposobljavanje teško zapošljivih kategorija i ostanak u BiH. Mnogi su do sada na taj način riješili egzistenciju, pretežno u manjim lokalnim zajednicama.

    Sliku Konjica uljepšala je cvjećara. Nije jedina, ali je posebna. Zbog toga je kupovina i poklanjanje cvijeća postalo popularno kao nikad prije u gradu na Neretvi.

    “Istina je kad ljudi kažu da se unazad godinu dana nije toliko cvijeće kupovalo u Konjicu. Meni je to ogroman kompliment”, kaže Amela Zera, vlasnica cvjećare u Konjicu.

    Bez finsijske podrške EU, ova cvjećara ne bi još otvorila vrata Konjičanima. Formiranjem lokalnih partnerstava lakše je i do posla. Do sada je kroz projekat saradnje Konjica i Jablanica obučeno više od stotinu mladih osoba, žena i teško zapošljivih kategorija stanovništva.

    “Više od 40 biznisa je podržano na području dvije lokalne zajednice vrijednosti od 300.000 KM. Više od 70 posto je i danas aktivno”, navodi Alisa Gekić, direktorica Poduzetničkog centra Link.

    “Samo u prethodne tri godine radili smo s 20 lokalnih partnerstava za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine. Ova partnerstva su uspjela osigurati prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje za preko 1.600 osoba koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i da zaposle više od 560 osoba”, ističe Amra Selesković, menadžerica projekta Podrška EU lokalnim partnerstvima za zapošljavanje.

    Iako je cilj projekta smanjenje nezaposlenosti, mali broj korisnika odlučuje se za posao izvan Bosne i Hercegovine. Odlaze, ali se i vraćaju.

    “Određen broj ljudi napušta poslove koje su uspjeli da dobiju preko prekvalifikacije i odlazi da radi u zemljama Zapadne Evrope”, kaže Selesković.

    “Imamo više od 20 posto takvih koji su se tokom prvog ciklusa 2020. godine pokušali – nisu uspjeli, otišli u Njemačku ili u neku državu i evo prošle godine dobili priliku i pokrenuli vlastiti biznis”, dodaje Gekić.

     

    Projekti EU za zapošljavanje usklađeni su sa Strategijom razvoja Konjica. Zato lokalne vlasti izdvajaju za stambeno zbrinjavanje mladih i polugodišnje plaćanje doprinosa tek zaposlenih.

    “Teško su se odlučivali da pokreću svoj biznis. Privlačnije je bilo kad završite da odete vani, očekujući da će vam neko dati posao. Trudimo se da u kontinuitetu podržavamo mlade kroz razne segmente, a završni jesu biznis projekti, gdje bi oni odlučili da ostanu u svojoj domovini i svome gradu”, ističe Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica (SDA).

    I u Jablanici su pokrenuti mali biznisi zahvaljujući lokalnim parterstvima. Domaći proizvodi žena iz ovog kraja postali su prepoznatljivi širom BiH. Počeli su proizvodnju kada su mnogi u periodu pandemije zatvarali pogone.

    “Dobili smo iznos od 10.000 KM, plus od Općine finansiranje doprinosa za jednog zaposlenika. To nam je na početku bilo ideano”, navodi Merima Kukić Gego, direktorica preduzeća Most M Jablanica.

    Jablanica je lider po korištenju sredstava iz projekata EU. To im je omogućilo smanjenje nezaposlenosti i uštede budžetskog novca.

    “Kada aplicirate za projekte, na našu uloženu marku dobijete 5-7 KM. Ova tri projekta što smo radili s Međunarodnom organizacijom rada koštala su nas otprilike 80.000 KM. U posljednjih pola godine smo predali više projekat nego što se do sada ukupno realizovalo”, ističe Damir Šabanović, načelnik Jablanice (SDP).

    Međunarodna organizacija rada djelovanje na smanjenju nezaposlenosti nastavlja Projektom EU za zapošljavanje – Posao za sve, kojim je obuhvaćena šira kategorija stanovništva koja je prema evidenciji Državne agencije za rad i zapošljavanje premašila 300.000 osoba.

    “Ukupna vrijednost projekta iznose 5,3 miliona eura, od čega je 3,2 miliona eura alocirano na program bespovratnih sredstava koji će biti iskorišten za direktno zapošljavanje teško zapošljivih osoba. Cilj koji želimo realizirati kroz ovaj projekat jeste da zaposlimo 625 osoba iz ciljnih grupa na kraju ovog projekta”, objašnjava Amar Numanović, menadžer projekta EU za zapošljavanje.

    Svi projekti finasirani sredstvima EU koje provodi Međunarodna organizacija rada imaju isti cilj: smanjenje nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva koje pretežno zbog nedostatka posla i odlazi iz Bosne i Hercegovine.

     

    federalna.ba

  • Hasičević: Federacija BiH ima najnižu inflaciju u regiji

    Hasičević: Federacija BiH ima najnižu inflaciju u regiji

    Podsjećamo, rekordne vrijednosti  od 17,5 posto inflacija je dostigla u listopadu 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto.

    Kad se izdvoji sama Federacija BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u tom entitetu u siječnju  2024. godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji. Što se tiče Bosne i Hercegovine ona je oko 2 posto ukupno.

    “Uspjeli smo ovim mjerama ipak doći na najnižu razinu, a uz to ako dodamo da imamo  blagi rast BDP-a, mislim da sve ove mjere govore u korist ovih poteza koje je Federalna vlada poduzimala u prethodnom razdoblju”, poručio je ministar Hasičević.

    Usporedbe radi, u eurozoni u siječnju je zabilježena inflacija od 2,8 dok je u veljači iznosila 2,6 posto. Prema statističkim podacima susjednih zemalja inflacija u veljači 2024. godine u Srbiji je bila 5,6 posto, u Crnoj Gori 4,4 posto, u Hrvatskoj 4,1 posto, Sloveniji 3,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 3,0 posto, Albaniji 2,6 posto.

     

    Neke učinke inflacije Vlada je pak nastojala iskoristiti kao poticaj.

    “Inflacija neminovno puni proračun, ali mislim da je ova Vlada prepoznala to i da je iz tog inflatornog priliva uspjela vratiti jedan dio u proizvodnju i jedan dio socijalno najugroženijim kategorijama. Mislim da će se ova politika zadržati”, istaknuo je Hasičević.

     

    Potrošačke cijene

    Ministar Hasičević smatra kako će cijene ostati stabilne, bez neplaniranih poremećaja na tržištu. U siječnju 2024. godine, potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok su u veljači porasle za 0,6 posto.

    Najveći doprinos rastu inflacije dali su odjeljci prijevoza te restorana i hotela, gdje su cijene rasle za po 2,1 posto.

    “U 2023. godini vratili smo broj noćenja na onu rekordnu 2019. godinu. Pa ako gledamo u tom aspektu onda nam je drago da inflacija odnosno cijene rastu u tom sektoru, s obzirom da je većina tih noćenja, preko 70 posto stranih gostiju. To nam opet govori o idućem strateškom potezu, da bismo morali značajno poraditi na povećanju naše turističke ponude”, ustvrdio je federalni ministar trgovine.

    S druge strane odjeća i obuća su jeftiniji nego u 2023. godini kao i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti. Nešto jeftiniji je i prijevoz kao i troškovi komunikacija.

    Promet trgovine na malo u prosincu 2023. godine bio je veći za 8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

     

    Ministar je naveo kako je u idućem razdoblju izgledno daljnje povećanje plaća.

    “S obzirom da mi interveniramo u onom djelu kojem možemo, a to je u okviru minimalne satnice odnosno minimalnih plaća, i mislim da će ta reforma sigurno doći u setu reformskih zakona ali na tržištu dolazi do povećanja broja zaposlenih i povećanja plaća istovremeno. Ako govorimo o budućim projekcijama tržišta, odnosno ponuda i potražnja će napraviti to”, naveo je ministar Hasičević.

    Kaže kako već imaju situaciju da se poslodavci obraćaju Vladi sa zahtjevom da se liberalizira uvoz radne snage, ”a iz iskustva znam da su naši radnici puno vrjedniji i puno bolji i zaslužuju puno veću plaću”.

    “Samo tržište će dovesti do rasta plaća u idućem razdoblju i ukoliko povećamo minimalnu plaću da ćemo naći neki kompromis, uz smanjenje kumulativne stope doprinosa da će to dodatno doprinijeti poboljšanju standarda naših građana”, podcrtao je federalni ministar trgovine.

     

    Razlog za zabrinutost – pokrivenost uvoza izvozom

    Vrijeme je izazovno, s brojnim krizama što može poremetiti i ekonomiju u cijeloj Europi. Najveći razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini je stalni rast trgovinskog deficita, znači pokrivenosti uvoza izvozom.

    “Mi faktički jedan dio ove inflacije i uvozimo zato što je prerađivačka industrija nositelj svih uvoza i izvoza, tako da jedan dio uvozimo kroz taj repromaterijal. Ovisni smo o uvozu hrane što je nažalost jedan od najvećih problema. Ova Vlade je ove godine više nego ikad pripremila poticaje za poljoprivredu kroz novu Strategiju i to kroz dva smjera. Jedan smjer je supstitucija uvoza, a drugi je povećanje izvoza, prije svega u prerađivačkoj industriji”, pojasnio je Hasičević.

     

    Po njegovim riječima, još jedan jako bitan segment, govoreći o nafti i naftnim derivatima, jeste taj ”da ovisimo o tržištu tako da nam se prenose te cijene”.

    Ipak, navodi kako Vlada zadržava regulativu iz okvira zakona o kontroli cijena. Zahvaljujući tome, prema zadnjim pokazateljima i analizi poslovanja benzinski crpki u Federaciji BiH su najjeftinija nafta i naftni derivati u regiji.

  • Svjetski dan zdravlja bit će obilježen u Srednjobosanskom kantonu

    Svjetski dan zdravlja bit će obilježen u Srednjobosanskom kantonu

    Zavod za javno zdravstvo SBK/KSB sa svojim partnerima obilježava 7. april – Svjetski dan zdravlja. U okviru obiljažavanja Sportski savez SBK/KSB organizovat će 8. aprila sljedeće sportske aktivnosti:

    – malonogometni turnir za sljedeće uzrasne kategorije: 8 i 9 godina; 9 i 10 godina; 11 i 12 godina, ekipa broji 3+2 (2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 1 djevojčica);

    – turnir u basketu za sljedeće uzrasne kategorije: 11 i 12 godina; 13 i 14 godina; 15 i 16 godina, ekipa broji 3+2 (2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 1 djevojčica);

    – turnir u malom rukometu za sljedeće uzrasne kategorije : 8 i 9 godina; 9 i 10 godina; 11 i 12 godina, ekipa broji 4+2 (golma, 2 dječaka +1 djevojčica; rezerva 1 dječak i 2 djevojčice;

  • Danka Ilić još nije pronađena: U fokusu policije područje oko jedne kuće, pretražen i bazen

    Danka Ilić još nije pronađena: U fokusu policije područje oko jedne kuće, pretražen i bazen

    Peti dan potrage u Banjskom polju kod Bora okončan je bez rezultata, a od nestale djevojčice Danke Ilić (2) ni traga ni glasa. Na terenu su jučer osim pripadnika UKP-a, bili i helikopteri i spasioci, ponovo su prekopavani tereni ašovima i lopatama, a kako navode mještani za Nova.rs, sve više su zabrinuti kako vrijeme odmiče.

    „Ovo je strašno. Ovo je mirno mjesto i nikome nije jasno šta se desilo. Kako su roditelji ispričali, djevojčica je nestala oko 2 sata, a to je period kada ljudi idu na posao ili se vraćaju, idu na stanicu da sačekaju autobus, neko bi video dijete. Jedan komšija je vidio djevojčicu na putu ali je mislio da je to unuka drugih komšija. Na ćošku imanja te porodice, gdje upravo stoji policija je jedan bazen, kao bara, koja je pokrivena muljem i travom. To izgleda kao da je ravna površina, uplašili smo se da dijete nije upalo tu, međutim policija je rekla da je pretražila. Ja sam pošao ka tamo da pogledam, ali mi nisu dali da priđem“, navodi sagovornik za Nova.rs.

    Kako dodaje mještanin, u želji da svi što prije pronađu nestalu djevojčicu, jurili su svuda unaokolo, odnosno niko nije razmišljao da možda remete mjesto na kome sada policija četiri dana „češlja“ polje.

    „Svi smo se podigli da pomognemo policiji, ali evo peti je dan, a djeteta nema. Sad su svuda naši tragovi, ali to smo učinili iz najbolje namjere. Mislili smo da je možda dijete negdje upalo. Ima mnogo čudnih stvari, najvažnije je da se dijete nađe živo i zdravo“, naveo je sagovornik Nove.

    Podsjetimo, dvogodišnja Danka Ilić nestala je u utorak oko 13.45 sati u Banjskom polju u Boru, a potraga za njom traje danima. Policajci danima pročešljavaju teren u Banjskom polju, roditelji djeteta nekoliko puta su saslušani, ali nijedan trag ne ukazuje na to šta se dogodilo dvogodišnjoj djevojčici.

    Po nalogu ministra Bratislava Gašića, helikopteri MUP-a su nadijletali i opservirali širu oblast oko rejona gdje je nestala dvogodišnja djevojčica, a u poslije podnevnim satima jučeršanjeg na lice mjesta stigla je i Bojana Otović Pjanović iz službe za suzbijanje kriminala UKP.

    Tokom prethodnih dana nadležni su teškom mehanizacijom čistili teren u okolini imanja porodice Ilić u Banjskom polju. Započeta je i detaljna pretraga terena oko kuće ispred koje je nestala dvogodišnja djevojčica.

    Naime, specijalistički timovi za spasavanje iz ruševina Sektora za vanredne situacije iz Beograda i Novog Sada, zajedno sa ostalim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova, prekjuče su od ranih jutarnjih časova, detaljno su pretražili tunel, podzemne kanale i šahte ukupne dužine oko 4,5 kilometara, u rejonu Banjskog Polja do grada Bora.

    Tom prilikom nisu pronađeni nikakvi tragovi koji bi ukazali na to da se dvogodišnja Danka Ilić tu nalazila.

  • FOTO//Klanjana prva teravija u džamiji u Starom Selu

    FOTO//Klanjana prva teravija u džamiji u Starom Selu

    Sinoć je veliki broj vjernika klanjao prvi Teravih-namaz u novosagrađenj džamiji u Starom Selu.

    Ova džamija je sagrađena zahavaljući grupi entuzijasta i donatorskim sredstvima velikog broja građana, kako u zemlji, tako u inostranstvu.

  • Inflacija: Ekonomski stručnjak analizirao koliko je 100 KM iz 2018. vrijedilo na kraju prošle godine

    Inflacija: Ekonomski stručnjak analizirao koliko je 100 KM iz 2018. vrijedilo na kraju prošle godine

    Faruk Hadžić,ekonomski stručnjak objavio je koliko je 100KM iz 2018. godine vrijedilo na kraju prošle godine.

    Jasno da 100 KM prije nekoliko godina ne vrijedi isto danas, napisao je Hadžić.

    “Upravo zbog mnogih upita, napravio sam analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. godine na kraju 2023. godine. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu Indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu, te usklađivajući 100 KM sa tim stopama, a onda novi usklađeni iznos u narednoj godini sa novom inflacijom, dobijemo da 100 KM iz 2018. godine danas vrijedi oko 80 KM.

    Naravno, ovo je prosječno kretanje obzirom na statističke podatke, ali vjerovatno, zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti naravno i manji. Razlog leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane dosta viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu, inflacija “pojela” veću vrijednost”, objasnio je Hadžić.

    N1