Osim izravnih novčanih doznaka koje konstantno rastu i putem kojih se osnažuju kućni budžeti velikoga broja porodica u BiH, dijaspora je iznimno aktivna i kada je riječ o sudjelovanju u ekonomskim tokovima domovine putem tekuće potrošnje, a koja osobito dolazi do izražaja okom praznika, kao i ljetnih mjeseci.
Takva tekuća potrošnja, bilo za proizvode bilo da se radi o plaćanju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u odnosu na zemlje zapadne Europe, izravno utječe na novčane tokove u bh. ekonomskom prostoru, stvarajući dovoljnu količinu novčane mase koja jamči zadržavanje rasta BDP-a i izbjegavanje recesijskih odlika.
Moglo bi se u konačnici reći kako dijaspora na svojevrstan način spašava domaću ekonomiju, što i nije pretjerana ocjena ako se analiziraju uzročno-posljedična kretanja, kao i povezanost procesa i sudionika u ekonomskom prostoru. Kupnja domaćih proizvoda dodatno pojačava učinak koji ima dijaspora, a kada se tomu doda i činjenica da dijaspora ima znatan potencijal kada je riječ o povezivanju bh. firmi s europskim tržištem, kao i upoznavanje potencijalnih investitora o prednostima ulaganja u BiH, dolazi se do zaključka kako iseljeništvo kroz različite razine izravno ili neizravno omogućuje rast domaćeg gospodarstva.
Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) potvrdili su za Večernji list kako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM i za 307 miliona KM veći su u odnosu na 2022. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva, odnosno personalne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 miliona KM u odnosu na godinu prije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na penzije iz inozemstva.
Podaci iz 2023. godine uklapaju se u slijed koji je primjetan već jedno vrijeme, a koji karakterizira konstantan porast iznosa novca koje iseljeništvo šalje u domovinu. Primjerice, u 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.
Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na penzije iz inozemstva.
Izravne novčane doznake jedan su od elemenata; onaj drugi, koji će dugoročno imati snažniji učinak, odnosi se ulogu svojevrsnog mosta koji dijaspora ima između bosanskohercegovačke i poslovne zajednice nekih od zemalja Europske unije. To osobito dolazi do izražaja u današnjim vremenima, čija je odlika nestabilna geopolitička situacija i mogući prekidi globalnih lanaca opskrbe, a što pak nameće potrebu ekonomijama Europe da više vremena i energije ulažu u otvaranje proizvodnih pogona u geografski bližim lokacijama.
BiH je jedan od poželjnih kandidata u tom kontekstu, a pritom se može nametnuti i određenim komparativnim prednostima.
Porez na dohodak jedna je od njih. Portal Euronews Business uradio je nedavno analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9 posto), Austrija (55 posto), Portugal (53 posto), Švedska (52,3 posto) i Belgija (50 posto) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na osobni dohodak. S druge strane, Rumunija (10 posto), Bugarska (10 posto), Bosna i Hercegovina (10 posto), Kosovo (10 posto) i Sjeverna Makedonija (10 posto) europske su zemlje s najnižim porezima na dohodak.
Druga komparativna prednost BiH je relativno niska cijena električne energije, a za još snažniji investicijski faktor bit će potrebno ubrzano nastaviti raditi na reformama koje se odnose na digitalizaciju i smanjenje potrebnih procedura, kao i ukupno poboljšanje poslovnog ambijenta. Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija.
vecernji.ba
