Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Stanovnici Srednjobosanskog kantona u kladionicama prošle godine ostavili 231 milion KM

    Stanovnici Srednjobosanskog kantona u kladionicama prošle godine ostavili 231 milion KM

    U protekloj godini je Federacija BiH od kladionica preko poreza i naknada zaradila 43.266.443 KM, a građani su uplatama kladioničarima ostavili skoro dvije milijarde KM.

    Porezna uprava Federacije BiH objavila je zvaničnu statistiku o naplatama javnih prihoda u 2022. godini. Porezni obveznici su uplatili rekordnih 6.400.336.890,00 KM javnih prihoda.

    U zvaničnom izvještaju Porezne uprave FBiH se navodi da je u 2022. u Federaciji poslovalo 2.011 kladionica, a privremeno su zatvorene 232 kladionice. Građani su na klađenje ukupno uplatili skoro dvije milijarde KM, tačnije 1.712.384.153 KM. Na taj iznos Federacija je od naknada i poreza zaradila 43.266.443 KM.

    Kada napravimo komparaciju s 2021. godinom, možemo vidjeti da je ipak više uplata bilo u 2022. godini. Tako su u 2021. poslovale 2.119 kladioničarskih radnji, a zatvoreno ih je bilo 270. Iznos ukupnih uplata u 2021. je bio 1.598.372.337 KM, a Federacija je od naknada i poreza tada zaradila 42.079.161 KM.

    Dakle građani su u 2022. godini u kladionicama potrošili 114.011.816 KM više u odnosu na 2021., a Federacija BiH zaradila 1.187.283 KM više.

    Najviše uplata u 2022. je bilo u Tuzlanskom kantonu, tačno 314.234.689 KM, a najmanje u Bosanskopodrinjskom kantonu, svega 17.227.945. Sarajlije su u kladionicama prošle godine ostavili 272.597.672 KM.

    Također, PUFBiH je objavila podatak i da je Federacija od 2016. do 2022. od naknada i poreza na klađenje zaradila 279.949.743 KM, a građani su u kladionicama u tom period potrošili 11.326.778.126 KM.

    klix.ba

  • Video/ Ako ste u dilemi gdje za vikend, evo prijedloga

    Video/ Ako ste u dilemi gdje za vikend, evo prijedloga

    Zimska idila, prvi skijaši uživaju u skijanju na Vlašiću!

    Video: fb / SrednjaBosna.ba

  • Hana Mešan pozvana da učestvuje u kampu bh. reprezentacije WU – 15

    Hana Mešan pozvana da učestvuje u kampu bh. reprezentacije WU – 15

     

    Na adresu FK”Radnik” Donji Vakuf stigao je poziv Nogometnog saveza BiH za učešće Hane mešan na kampu WU – 15 reprezentacije BiH.

    Hana je u julu prošle godine, također,bila pozvana u U15 žensku fudbalsku reprezentaciju BiH, nakon što je odigrala svoju pripremnu utakmicu u dresu SFK Sarajevo 2000. kao najtalentiranija igračica u SBK-a.

     

     

  • Čaj poslije kojeg dokazano prolazi upaljeno grlo

    Čaj poslije kojeg dokazano prolazi upaljeno grlo

    U toku je sezona virusnih i bakterijskih infekcija koje sa sobom donose mnoge neprijatne simptome, kao što je crveno i bolno grlo. Mnogi će zbog grlobolje prvo potražiti pomoć u apoteci i uzeti sprej za grlo ili tablete, ali ima i onih koji su pobornici domaćih metoda umirivanja upaljenog ždrijela.

    Na vrhu liste za crveno i bolno grlo je bijeli sljez.

    Bijeli ili pitomi sljez (lat. Althaea officinalis) je višegodišnja biljka koja može da poraste do 150 centimetara visine. Latinski naziv biljke upućuje na njena ljekovita svojstva. Naime, bijeli sljez pripada rodu Althaea čiji naziv dolazi od riječi althainein (lječiti) i althos (ljekovito sredstvo).

    Najljekovitiji dio bijelog sljeza je njegov korijen od kojeg se pravi čaj. Taj napitak vjekovima služi kao sredstvo za smirivanje upaljenog grla, a pomaže i kod bronhitisa i drugih respiratornih problema.

    Studija iz 2019. pokazala je da korijen bijelog sljeza može ponuditi brzo olakšanje za simptome povezane s respiratornim stanjima. To je zato što korijen bijelog sljeza pomaže u izgradnji zaštitnog omotača koji oblaže sluzokožu usta i grla i na taj način ublažava iritaciju i oticanje.

    Ova biljka takođe ublažava simptome suvog i iritirajućeg kašlja. Njen korijen otpušta nakupljenu sluz u nosu, grlu i plućima da bi je lakše iskašljali. Iz tog razloga sljezov čaj se preporučuje kao prirodni lijek za bolno grlo.

    Sastojci za čaj od bijelog sljeza:

    Prelijte dvije supene kašike korijena bijelog sljeza s 2,5 dl mlake ili hladne vode. Ostavite da odstoji najmanje jedan sat, idealno dva sata, da bi se stvorilo dovoljno sluzi. Nakon toga čaj malo zagrijte. Po želji možete dodati meda.

    Radiosarajevo.ba

  • Najkompleksniji projekat bh. građevinarstva, posao od 5,9 mil. eura

    Najkompleksniji projekat bh. građevinarstva, posao od 5,9 mil. eura

     

    Odabrane su firme koje će vršiti konsultantske usluge za izradu idejnog projekta sa elementima Glavnog projekta za ugovor o izvođenju radova za tunel Prenj.

    Vodeći partner konzorcija je slovenačka firma Elea iC Ljubljana, ostale firme u projekti su iC Consulenten ZT Beč, SEED Consulting Shpk Tirana i IBE Ljubljana.

    Ugovor za konzulatantske usluga na najzahtjevnijoj dionici Koridora 5C potpisan je 23. decembra 2022. a njegova vrijednost je 5.934.530,80 eura.

    Planirani završetak radova je 23. juna 2023. godine.

    Podsjećamo, odabir kompanija koje će graditi tunel Prenj još je u toku, a u sklopu pretfkalifikacije pristiglo je osam ponuda zainteresovanih kompanija za izvođenje radova, riječ je o tri kompanije iz Turske, dvije od kompanije iz Kine, jedne kompanije iz Indije i dva konzorcija iz Turska i Koreje.

    Tunel Prenj bi trebao biti dužine oko 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. To je prvi ovakav tunel u BiH koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.

    izvor: akta.ba

    Pročitajte više na: https://www.akta.ba/investicije/projekti/157705/odabran-konsultant-za-najkompleksniji-projekat-bh-gradevinarstva-posao-od-59-mil

     

     

  • Previše skupo ili nam je već normalno: Kilogram paprika 4 do 6 KM, salata 4 KM

    Previše skupo ili nam je već normalno: Kilogram paprika 4 do 6 KM, salata 4 KM

     

    Za kilogram paradajza i tikvica potrebno je da izvdojite po 5 KM, a za salatu i karfiol po 4 KM.

    Iako se na gradskim pijacama nekada moglo kupiti više proizvoda za 6 KM, danas za taj novac možete dobiti tek kilogram paprika.

    Reporter “Avaza” je posjetio pijacu “Markale” u Sarajevu kako bi provjerili cijene u 2023. godini.

    Za kilogram paradajza i tikvica potrebno je da izdvojite po 5 KM, a za salatu i karfiol po 4 KM. Tezge su besprijekorne, voće i povrće izgleda kao nacrtano, a prodavači su ljubazni i sa veselim osmijehom spremni za stalne i nove mušterije.

    Nismo mogli a da ne popričamo sa trgovcima i čujemo šta oni kažu: Ima li pazara, da li misle da su cijene skupe i koliko cijene utiču na samu zaradu.

    – Cijene su iste kao i u 2022. godini, ljudi kupuju na komad. Skupe cijene nisu do nas to je do našeg rukovodstva, najmanje je do nas, ovisi o državi.

    Cijene utiču na sve i na našu zaradu ali kako idu energenti idu i cijene. U ovakvoj situaciji se ništa ne zna ni kako će biti.

    Sve je od dana do dana. Turisti su tu pa se osjeti i bolji pazar…, ima više naroda i više prodaje – rekla je ljubazna trgovkinja za portal “Avaza”.

    Cijene kao i u 2022. godini. N. Varupa

    Almin Adilović, trgovac suhomesnatih proizvoda iz Visokog, ističe kako su cijene bile prilagođene za vrijeme novogodišnjih i Božićnih praznika.

    – Što se tiče mesa niže cijene utiče na sve i od budućnosti zavisi da li će biti stoka jeftinija. Sada je skupa, valjda će kupovna moći biti manja tako da se nadam da će do nekog pada, minimalnog pada tako da nismo samo mi – naveo je Adilović.

    Adilović: Valjda će doći do minimalnog pada cijena. N. Varupa

  • Nijemci odlaze u susjednu zemlju na frizuru

    Nijemci odlaze u susjednu zemlju na frizuru

    FRIZERI u Berlinu i Brandenburgu povećavaju cijene zbog inflacije. Rezultat: sve više ljudi putuje u Poljsku, gdje frizerske usluge plaćaju jeftinije, pišu njemački mediji, a prenosi Fenix Magazin.

    Sve više ljudi iz Njemačke odlazi na frizuru u poljski grad Slubice, koji od Frankfurta dijeli most preko rijeke Odre. Osim iz Frankfurta na Odri, u ovaj grad na frizuru dolaze klijenti i iz Berlina.

    U poljskim frizerskim salonima za 55 eura klijenti će dobiti bojenje pramenova plus šišanje i feniranje duge kose. U Berlinu sada istu uslugu plaćaju u prosjeku od 150 do 200 eura, piše Fenix Magazin. Čak i ako dodate povratnu kartu od 20.80 eura za regionalni vlak, ušteda je gotovo 75 eura.

    Kratku kosu može se ošišati i fenirati za 16 eura, bojanje kose najviše je 45 eura, ovisno o dužini kose. Cijene ovih usluga su barem upola niže nego u Njemačkoj, pišu njemački mediji. “100 eura i više za posjet frizeru, to si ne mogu priuštiti”, kaže stanovnica Njemačke koja je došla na frizuru u Poljsku.

    “Inflacija nas tjera u Poljsku”

    “Prošle zime otkrila sam frizerski u Slubicama jer mi je bio onemogućen pristup redovnom frizeru u Njemačkoj jer nisam bila cijepljena protiv covida”, objašnjava 63-godišnjakinja, koja živi u regiji Frankfurt (Oder).

    U međuvremenu, nastavlja, inflacija ju tjera u Slubice. Uzela je slobodan dan kako bi došla u Poljsku. Ipak, i dalje se isplati jer je i prije korone frizuru i bojenje kose kod frizera u Njemačkoj plaćala gotovo 100 eura. A sad je to još skuplje, kaže.

    Poljska nije ništa manje pogođena inflacijom

    Veliki broj klijenata iz Njemačke ne znači da poljski frizeri uživaju u bezbrižnim vremenima, pišu njemački mediji. Vlasnica jednog od frizerskih salona žali zbog inflacije koja u Poljskoj prelazi 16 posto.

    Između ostalog, mjesečni račun za električnu energiju povećao joj se sa 100 na 240 eura. Porasla je i najamnina objekta. Jedna njezina prijateljica više nije mogla podnijeti troškove i morala je zatvoriti svoj kafić u Slubicama.

    Osim toga, svima su porasli troškovi života. Mjesečna najamnina dvosobnog stana u Slubicama sada iznosi oko 3000 zlota, što je ekvivalent oko 640 eura. Frizeri su posljednjih mjeseci poskupjeli za 15 do 20 posto.

    izvor: index.hr

  • Pogledajte listu: 71 voda u BiH na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda

    Pogledajte listu: 71 voda u BiH na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda

     

    izvor: akta.ba

    Na Listi priznatih prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini nalazi se ukupno 71 voda, od čega je 35 prirodnih mineralnih i 36 prirodnih izvorskih voda, saopćila je Agencije za sigurnost hrane BiH.

    Postupak priznavanja provodi Povjerenstvo za priznavanje prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini, koje imenuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

    “Rješenje o priznavanju na razdoblje od pet godina od datuma priznavanja donosi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine”, pojasnili su.

    Pogledajte Listu priznatih prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda u Bosni i Hercegovini nalazi se ukupno 71 voda.

    Pročitajte više na: https://www.akta.ba/vijesti/bih/157715/pogledajte-listu-71-voda-u-bih-na-listi-priznatih-prirodnih-mineralnih-i-izvorsk

  • Spisak općina u kojima će biti postavljeni novi kontejneri za e-otpad

    Spisak općina u kojima će biti postavljeni novi kontejneri za e-otpad

    Obavještavamo javnost da je u skladu sa napravljenom analizom, a po osnovu prijavljenih općina na Javni poziv, objavljen putem web stranice, odlučeno da se kontejneri postave u sve prijavljene općine osim u općine Unsko-sanskog kantona, gdje se očekuje posebna investicija, te u Općine Maglaj, Kakanj, Kiseljak, gdje su kontejneri postavljeni već u 2022. godini.

    Princip donošenja odluke za odobrenje broja e-kontejnera zasnivao se na analizi da li u općinama već postoje e-kontejneri za e-otpad, raspoloživih sredstava, te na osnovu broja stanovnika. Prilikom odabira cilj nam je bio da omogućimo svim građanima Federacije Bosne i Hercegovine pravilno odlaganje u općinama u kojima trenutno ne postoje e-kontejneri, pa je stoga odobreno postavljanje e-kontejnera u svim prijavljenim općinama, a zbog velikog broja općina smanjen je broj e-kontejnera po općini.

    Od općina kao partnera se očekuje:

    Dostavljanje prijedloga lokacija za ulične e-kontejnere i saglasnost nadležne službe kojom se odobrava postavljanje e-kontejnera na iste primjer: Naziv naselja, ulica, broj

    Ime i prezime kontakt osobe, broj telefona, email, funkciju i službu za komunikaciju

    Potpisivanje memoranduma o saradnji između općine/grada i društva ZEOS eko-sistem d.o.o.

    Medijska podrška putem dostupnih sredstava informisanja i lokalnih medija, objava informacija.

    Povratne informacije su učesnici dužni dostaviti najkasnije do 30.01.2023. godine.

    Na osnovu postavljenih e-kontejnera u toku godine za koje će ZEOS eko-sistem obezbijediti besplatno pražnjenje, informisanje stanovništva i zbrinjavanja e-otpada, biti će izvršena analiza sakupljenih količina e-otpada i efikasnosti e-kontejnera, te će se u skladu sa tim donositi naredne odluke u vezi povećanja broja infrastrukture za odvojeno sakupljanje e-otpada.

    Ukupno će biti postavljeno 60 novih kontejnera za e-otpad u 37 novih općina iz 9 kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

    Naziv općine

    Pročitajte više na: https://www.akta.ba/vijesti/bih/157724/spisak-opcina-u-kojima-ce-biti-postavljeni-novi-kontejneri-za-e-otpad

  • Identifikovan osumnjičeni za ubistvo Ivane, svi tragovi vode ka njemu

    Identifikovan osumnjičeni za ubistvo Ivane, svi tragovi vode ka njemu

    Nakon intenzivnog operativnog rada Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i Trećeg odjeljenja Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, identifikovan je osumnjičeni za ubistvo Ivane K. (26) u Beogradu 23. decembra 2022. godine.

    U pitanju je državljanin Crne Gore Jetmir G. (24).

    Nakon što je policija danas dostavila krivičnu prijavu uz dokazni materijal, Više javno tužilaštvo u Beogradu donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv Jetmira G, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo Teško ubistvo iz niskih pobuda (ljubomore), za koje je prijeti kazna od najmanje 10 godina ili doživotni zatvor.

    Tužilaštvo Srbije je predložilo sudu da Jetmiru G. odredi pritvor i da naloži raspisivanje potjernice za njim.

    Jetmir G. i Ivana
    Foto: Mondo.rs: Jetmir G. i Ivana

    Sumnja se da je Jetmir G, 23. decembra 2022. godine između 00:37 i 5:30 sati lišio života Ivanu K, sa kojom je bio u emotivnoj vezi.

    On je navedenog dana došao do Ivaninog stana u beogradskom naselju Zvezdara, gdje je boravio od 11. decembra 2022. godine i ušao sa njom u verbalnu raspravu. Onda je krenuo da joj rukama steže usta i nos dok nije izdahnula, pa je zaključao stan i ključ ponio sa sobom.

    Sumnja se da je istog dana autobusom napustio teritoriju Srbije.

    Izvor: radiosarajevo.ba