Na Međunarodni aerodrom Sarajevo po prvi put je sletio avion kompanije “Ryanair”, čime je započela saradnja aviokompanije i aerodroma u glavom gradu. Avion je letio na liniji Geteborg – Sarajevo.
“Ryanair” će od aprila ove godine uvesti pet direktnih aviolinija iz glavnog grada BiH, a oni će ići za Brisel, Geteborg, London, Memingen i Milano.
Prema objavljenom planu, obavljat će se preko 20 letova sedmično, a u prvih 12 mjeseci je očekivano preko 200.000 putnika iz i za Sarajevo.
avaz
Bez obzira na to kako ih zvali i koliko podcjenjivali, sankcije su bh. dužnosnike ipak stavile u ozbiljne probleme. Nastavljen je trend zatvaranja bankovnih računa osobama sa crne liste SAD-a. Rješenje za problem isplate plata i naknada još nije pronađeno. Ozbiljne posljedice za, podsjetimo, i ozbiljna djela.
Crna lista SAD-a i bh. zvaničnici. Odavno puna, u najavi nova imena. Nije bilo zabrinjavajuće dok nije postalo konkretno. Bankovni računi zatvoreni, plata iz budžeta upitna. Talas upozorenja nije poštedio bankarski sektor, a oni biraju sačuvati sebe.
Svaki rizik kojim banka ne može efikasno upravljati ili ovladati, poslovni odnos koji iz bilo kojeg razloga može ugroziti poslovanje banke i tako generalno narušiti sigurnost, prava, interese građana i privrede kao klijenata banke ili dovesti do eskalacije sistemskog rizika za Federaciju BiH ili BiH, predstavljao je i predstavlja obavezu banke za postupanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom – naveli su iz Agencije za bankarstvo FBiH.
I upravo je problem što je zakonski za isplatu plata potreban bankovni račun. Blagajnički maksimum, zakonom određen, iznosi 200 maraka. Poznato je da plata parlamentaraca iznosi mnogo više od toga. Od razlike odustati neće, pa mole za pomoć. Poput Marinka Čavare koji je pod sankcijama od 2022. godine.
Dana 18.3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun.
Pitali smo službe u državnom parlamentu imaju li rješenje, ali odgovor do ovog momenta nismo dobili. A nije Čavara jedini. U sličnoj situaciji je, primjera radi, i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, koja također platu prima iz državnog budžeta. Za one iz Republike Srpske koji obnašaju dužnosti u okviru entiteta situacija je nešto lakša jer rješenje, tvrde, imaju.
„Našli smo rješenja, rješenja nisu za javnost. Jer ako danas kažemo kako smo mi neko pitanje riješili onda će ti koji su nametnuli te sankcije potruditi se da nam i to pokvare“, poručio je Radovan Višković, premijer RS (SNSD).
Rješenje možda i postoji, ali prepreka ima još. Poput izlaska na izbore, jer je prema Zakonu i za ovaj poduhvat potreban bankovni račun stranke. Znaju to u SDS-u koji odavno traže rješenje za ovaj problem.
„Moći ćemo izaći na izbore, samo to neće biti preko ovog računa koji će biti ugašen. Postojat će neki drugi račun preko kojeg će se poslovati i uplatiti taksa ili kotizacija“, tvrdi Milan Miličević, predsjednik SDS.
Ne brinu sankcije sve. Barem ne javno. Pojedini poput Milorada Dodika nastavljaju u pravcu koji ih je do sankcija i doveo.
„Pa šta? Nemam onu karticu za plaćanje, nisam je nikad ni imao. Ali uvijek u džepu imam ponešto novca. Još uvijek prolazi. A imam i prijatelja“, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS (SNSD).
Na američkom spisku sankcionisanih trenutno je 47 imena. Svi zbog svjesnih radnji ili narativa. A o posljedicama kasno se razmišlja.
„Čemu tolika kuknjava kako će oni koji itekako veliku imovinu imaju, sad smo se mi zabrinuli kako će oni primati platu. Svoj problem moraju da rješavaju preko države. Država će se obratiti onome ko je izvršio sankcije, od Ambasade pa do OFAC-a“, kazala je Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.
Cijela priča osvijestila je mnoge koji su američke sankcije do sada gledali tek kao mrtvo slovo na papiru, bez konkretnih posljedica. Jer one postoje, a sankcioniranih će, podsjećamo, biti još.
federalna.ba
BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić (NIP).
Prije sjednice Doma predviđeno je održavanje sjednice Ustavnopravne komisije koja bi, drugi put, trebala razmatrati usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, te principe predloženog zakona.
Naime, Predstavnički dom na sjednici krajem februara nije prihvatio ranije dostavljeno negativno mišljenje Ustavnopravne komisije i vratio joj je predloženi zakon na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.
Predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.
Predlagač zakona Denis Zvizdić je ranije kazao da je više razloga zašto smatra da je ovaj zakon potreban.
Po njegovim riječima, BiH je jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse.
Zvizdić je naveo da je potreba uspostave vrhovnog suda jasno definisana i u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Predstavnički dom bi trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, koji je predložio Dom naroda državnog parlamenta.
Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, razlog za njegovo donošenje je popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.
Pojašnjeno je da je članom 10 Zakona o odbrani BiH propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga; komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.
Potvrda imenovanja
Jednako tako je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.
Navedeno je da važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, “te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkciju bez važeće odluke o postavljenju”.
Olujni vjetar, oko ponoći, odnio je krov sa Gimnazije “Dr.Mustafa Kamarić”. Ovo je, nakon što se to desilo i prošle godine, drugi put da nevrijeme nosi krov sa ove škole.
Doznajemo da je ove godine u ovoj školi postavljen novi krov sa geradama i limom.
Vjetar je sinoć počupao i grede i lim noseći ga tridesetak metara dalje od škole.
U Mješovitoj srednoj školi koja je pokrivena crijepom štete nije bilo.
Sada su potrebne hitne sanacije, kako u slučaju kiše voda ne bi prodrla u prostorije ove škole.
U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, nestabilno sa slabom kišom i lokalnim pljuskovima. Ponegdje uz kišu moguća je i slaba grmljavina.
Vjetar umjerene jačine, zapadnog i jugozapadnog smjera.
Jutarnja temperatura od 5 do 11, a dnevna od 13 do 19 stepeni.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana se očekuje i kiša. Jutarnja temperatura od 7 do 9, a dnevna od 17 do 19 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Zbog kiše koja je padala tokom noći ili ponegdje još uvijek pada saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu. Upozoravamo i na povećanu opasnost od odrona i savjetujemo oprezniju vožnju.
Na magistralnom putu Sarajevo-Foča, dionici Dobro Polje-Miljevina, vozila saobraćaju usporeno, jednom trakom.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.
U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).
U toku su radovi na sanaciji mosta na planinskom prevoju Komar (Travnik-Donji Vakuf), zbog čega je saobraćaj regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila.
Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Jablanica-Potoci, Tarčin-Raštelica, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku. Na mjestima izvođenja radova postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.
Pojačan je promet vozila i duge su kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Velika Kladuša, Bosanska Gradiška i Gradina. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.
Kompanija Violeta, vodeći lider na tržištu higijenskih proizvoda u Bosni i Hercegovini 2023. godinu je završila sa još boljim rezultatima nego prethodnih godina.
Prema najnovijim pokazateljima koje je objavila Finansijsko-informatička agencija, te analizi dostupnih podataka, kompanija Violeta je u 2023. godini ostvarila dobit u iznosu od 49.342.305 KM.
Ovo je veliki rast za Violetu čija je dobit godinu dana prije toga iznosila 34,3 miliona KM i tada su se nalazili na desetom mjestu u FBiH.
Povećanjem dobiti u 2023. godini kompanija se našla na četvrtom mjestu kada je u pitanju TOP 20 kompanija u FBiH po ostvarenoj dobiti.
Kada je riječ o prihodu, on je prošle godine iznosio 401.834.745,00 KM i veći je u odnosu na 2022. godinu kada je bio 372.542.234,00 KM.
Kompanija je prošle godine zapošljavala 745 radnika i našla se među TOP 10 poslodavaca za 2023. godinu, te joj se time pružila prilika da se pozicionira u svijesti poslotražioca kao mjesto na kojem bi željeli raditi i napredovati.
Podsjetimo, vlasnik kompanije Petar Ćorluka je ranije preuzeo čapljinsku Lastu čiji proizvodi ponovo dominiraju policama supermarketa, a kupili su i tvornicu medenjaka u Austriji.
Pored toga, uskoro bi trebali otvoriti i najmoderniju tvornicu kartonske ambalaže u regiji.
izvor: radiosarajevo.ba
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu vremensku prognozu do 15. aprila 2024. godine.
Hladan fronta sa sjeverozapada usloviće padavine u noći sa ponedjeljka na utorak. Intenzivniji pljuskovi mogući su na zapadu i jugozapadu te u centralnim predjelima Bosne, dok se na sjeveru, istoku i jugu zemlje prognoziraju pljuskovi umjerenog intenziteta.
Postepena stabilizacija vremenskih uslova očekuje se od sredine utorka, a lijepo vrijeme trajaće do 10. aprila. Pogoršanje se očekuje od 11. do kraja prognoznog perioda.
Do 05. aprila, u Bosni minimalne jutarnje temperature kretaće se od 3 do 8, u Hercegovini od 5 do 10 °C, danju u Bosni do 18 °C u Hercegovini do 21 °C.
Od 06. aprila do kraja prognoznog perioda, očekuje se blagi porast temperatura zraka, u Bosni jutarnje se prognoziraju od 6 do 11, u Hercegovini od 8 do 13 °C, a maksimalne u Bosni do 26 u Hercegovini do 28 °C.
U okviru ramazanskih aktivnosti koje u saradnji realizuju Muftijstvo travničko i Elči Ibrahim pašina medresa proteklog petka na džuma-namazu upriličena posjeta džematima na području Medžlisa Islamske zajednice Donji Vakuf.
Muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović održao je hutbu i predvodio džuma-namaz u džematu Brdo u Pruscu. Rukovodilac službe za vjerske poslove i obrazovanje mr. Muhamed-ef. Pezić bio je hatib u džematu Šeherdžik, a sekretar muftijstva mr. Rešad-ef. Lendo u džematu Oborci.
U okviru ove posjete profesori Elči Ibrahim-pašine medrese Husein Tutić i hfz. Tarik Dogan održali su hutbu i predvodili džuma-namaz u džematima Londža i Torlakovac.
Posjetom džematima MIZ Donji Vakuf zaokružene su ramazanske posjete džematima svih osam medžlisa na području Muftiluka travničkog.
izvor: Muftijstvo travničko
Jak vjetar koji je već nekoliko dana na prostoru čitave Bosne i Hercegovine napravio je ovaj put problem vozaču kamiona na magistralnom putu M-17 kod Vranduka, piše 072info.
Kako javljaju čitatelji portala 072info, povrijeđenih nije bilo, dok je pričinjena materijalna šteta na prikolici.
Saobraćaj je neko vrijeme bio otežan.