Odluka o subvencioniranju boravka djece u predškolskim ustanovama, u odnosu na prethodne godine, donijela je jednu posebnost: subvencioniraju se troškovi boravka svakog djeteta iz porodice s troje ili više djece koje pohađaju predškolsku ustanovu na području SBK.
Odlukom je omogućeno:
Ako iz jedne porodice troje djece pohađa predškolsku ustanovu, dvoje djece ima pravo na subvenciju od 50%, a treće dijete na 30%.
Ako iz ovih porodica samo jedno dijete pohađa predškolsku ustanovu, to dijete ima pravo na subvenciju od 30%.
Udruženje “Porodice tri plus” u sklopu svojih inicijativa predlaže mjeru subvencioniranja troškova vrtića do 100% za višečlane porodice. Iako trenutno usvojena visina subvencije od strane Vlade SBK nije na nivou naših zahtjeva niti prakse visine subvencija ostvarenih u pojedinim kantonima, smatramo je značajnim korakom podrške, pogotovo što na ovaj način SBK počinje iskazivati senzibilitet prema višečlanim porodicama, kao najvažniju kategoriju društva kada je u pitanju poboljšanje demografske slike.
Nadamo se skorom usvajanju i ostalih inicijativa koje zagovaramo pred svim kantonalnim vladama u FBiH, kako bi porodice s troje ili više djece imale jednaku podršku u našem društvu.
Finale malonogometnog turnira „ Sjećanje na šehide Šeherdžika i Oboraca“, je večeras 16. augusta 2024.godine.
Od 19.00 sati na plohi u Šeherdžiku igrat će se utakmicaza treće mjesto, u kojoj se sataju ekipe FM Oborci – Berberska radnja Kala.
Berberska radnja Kala
Forum mladih Oborci
Svakako publici, učesnicima i gostima pružit će se prilika da od 20 sati uživaju u nastupu KUD Nakib Abdagić Kiban, svih folklornih sekcija.
I naravno ono što se čekalo svih ovih noći, jeste finalna utakmica koja se igra od 21.00 sat. Finalisti ovogodišnjeg malonogometnog turnira Sjećanje na šehide Šeherdžika i Oboraca su ekipe Čizmo instalacije i restoran 6. braće.
Čizmo instalacije
Restoran 6. braće
Nagradni fond turnira je 5.000 KM. Nagrada za prvo mjesto je 3.500. drugo 1.000, a treće mjesto 500 KM.
Organizator je obezbjedio nagrade za najboljeg igrača, golmana i strijelca, te fair play ekipu.
Na plohi u Šeherdžiku večeras su odigrane polufinalne utakmice, te su ekipe Restoran 6. braće i Čizmo instalacije zakazale nastup u finalu dok će se Berbeska radnja Kala i FM Oborci boriti za treće mjesto na ovogodišnjem malonogometnom turniru „Sjećanje na šehide Šeherdžika i Oboraca 2024“.
Prva polufinalna utakmica odigrana je u 19:00 sati, a snage su odmjerili Čizmo instalacije – Berberska radnja Kala. Veliki broj publike imao je priliku pogledati pravu fudbalsku utakmicu izjednačenih rivala. Ekipa Čizmo instalacije vodila je većim dijelom susreta, te je ekipa Berberska radnja Kala postigla pogodak u zadnjim minutama susreta što je značilo izvođenje penala. U penal seriji momci iz ekipe Čizmo instalacije bili su smireniji pred golom što im je osiguralo prolazak u finale.
Nakon ove uzbudljive utakmice prisutni su imali priliku pogledati i revijalnu utakmicu Omladinskih selekcija FK “Radnik” Donji Vakuf.
Druga polufinalna utakmica igrala se od 21.00 sati. Ekipa FM Oborci igrala je protiv ekipe Restoran 6. braće.
Od samog početka utakmice ekipa Restoran 6. braće nametnula se kao veliki favorit što su i opravdali rezultatom. Prvo poluvrijeme završilo je sa 2:0 u njihovu korist, te su u drugom nastavili dominaciju. Konačni rezultat glasio je 5:1 u korist ekipe Restoran 6. braće.
Veliko finale ovogodišnjeg malonogometnog turnira u Šeherdžiku zakazano je za sutra. Prvo će na teren u 19:00 sati izaći ekipe Berberska radnja Kala i FM Oborci koje će odigrati utakmicu za treće mjesto. Nakon toga slijedi predah uz kulturno zabavni program koji će prirediti KUD “Nakib Abdagić Kiban” Donji Vakuf. Finalna utakmica na rasporedu je od 21:00, te je za očekivati da će ekipe Restoran 6- braće i Čizmo instalacije brojnim posjetiocima ovog turnira prirediti pravu fudbalsku poslasticu.
Nagradni fond turnira je 5.000 KM. Nagrada za prvo mjesto je 3.500. drugo 1.000, a treće mjesto 500 KM.
Vrijedi naglasiti da je organizator obezbjedio nagrade za najboljeg igrača, golmana i strijelca, te fair play ekipu.
Iako u posljednjih nekoliko godina raste povjerenje stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu, potrebno je provesti niz reformi koje bi u budućnosti pomogle da zemlja privuče značajniji broj investicija iz inozemstva.
“Iz dosadašnje prakse u kontaktu sa stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH, što potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021. godine”, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registrovan kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju
Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti (procedura) u smislu pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju što pokazuje i izvještaj Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.
“Bosna i Hercegovina se suočava s problemima koji su navedeni u izvještaju State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH su u kontaktu s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka, a sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH”, navode iz FIPA-e.
REUTERS/Brendan McDermid
Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH, potrebna saradnja i angažman svih razina vlasti, navodi FENA.
Pritom napominju da bi efikasnije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na privredu u BiH.
Amerika značajan investitor u BiH
Na pitanje koliko su iznosila direktna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su prema podacima o stanju direktnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, direktne investicije iz Sjedinjenih Američkih Država zaključno s 31. decembrom 2022. godine iznosile 71.6 miliona KM ili 36.6 miliona eura.
Prema registrovanim investicijama, Amerika je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u Bosni i Hercegovini, s učešćem 0.41% u ukupnim DSI (17.4 milijardi KM), kažu iz FIPA-e.
Pojašnjavaju i da investicije iz Sjedinjenih Američkih Država u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose, a iznos ulaganja iz SAD-a je zabilježen s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. godini. Ukupne investicije iz Amerike su smanjene, te je učešće u ukupnim direktnim investicijama u BiH smanjeno s 1.2% iz 2007. ili 0.9% iz 2013. godine na 0.3% u decembru 2019. godine ili 0.4% u decembru 2021. i 2022 godine.
S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko evropskih kompanija koje su u njihovom vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registrovanog učešća, a nadaju se i da će u narednom periodu doći do povećanja investicija registrovanih iz SAD-a u BiH.
U što se najviše ulagalo?
Strani ulagači su tradicionalno najviše investirali u finansijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko.
Prema saopćenju Centralne banke BiH, posmatrano po zanimanjima za Bosnu i Hercegovinu, najviše ukupnih stranih investicija je registrovano u oblasti finansijskih usluga (3.42 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1.75 milijardi KM) i trgovinu na veliko (1.68 milijardi KM), te se na ove tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Zanimanje stranih ulagača za obnovljive izvore energije
Preliminarni podaci za period januar – septembar 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina i povećanje direktnih stranih investicija (DSI) u Bosni i Hercegovini.
Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju.
Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d.o.o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d.o.o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.
Dodatno, uz Natron-Hayat, Maglaj značajne su i reinvesticije drugih kompanija sa stranim vlasništvom u unapređenje i modernizaciju proizvodnje, navode iz FIPA-e i napominju da su također najavljene značajne investicije i interes stranih ulagača u obnovljive izvore energije.
Koje su zemlje najviše ulagale u BiH?
Najviše ulaganja u periodu januar – septembar 2023. godine u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske, Njemačke.
Zemlje Evropske unije (EU 27) u preliminarnom iznosu DSI za pomenuti period 2023. godine u BiH učestvuju sa 45.3 posto (iznos 653.1 miliona KM).
Kada su u pitanju direktna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako ti podaci još nisu dostupni.
Prema prvim dostupnim podacima CBBiH, a u okviru statistike platnog bilansa, neto finansijska pasiva za direktne investicije u prvom kvartalu 2024. godine je iznosila 509.40 miliona KM i veća je za 4.0% u odnosu na isti kvartal 2023. godine kada je iznosila 489.64 miliona KM. Kao i u prethodnim godinama reinvestirane zarade imaju značajno učešće, te su u periodu od januara do marta 2024. godine procijenjene sa 307.6 miliona KM i sudjeluju sa 60.4% u ukupnom iznosu.
U martu 2024. godine su objavljeni podaci platnog bilansa za 2023. godinu. Prema podacima CBBiH u okviru statistike platnog bilansa, neto finansijska pasiva za direktne investicije u 2023. godini je iznosila 1,708.5 miliona KM (1.7 milijardi KM) od čega su reinvestirane zarade procijenjene sa 957.3 miliona KM. Reinvestirane zarade imaju značajno učešće koje je u 2023. iznosilo 56.0% od ukupnom iznosu.
Prema prvim preliminarnim podacima (s procijenjenim zadržanim zaradama) direktne strane investicije su veće 15.8% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2022. bilo 1,475.3 miliona KM).
Nacionalnom parku Sutjeska, osim helikoptera i vatrogasaca, stigla je i pomoć u gorivu za letjelice koje su gasile veliki požar.
“Veliko hvala gospodinu Izudinu Ahmetliću i kompaniji Hifa Oil! Nacionalni park Sutjeska izražava svoju duboku zahvalnost gospodinu Izudinu Ahmetliću i kompaniji Hifa Oil na izuzetno značajnoj donaciji – cisterni goriva za helikoptere!
Vaša podrška je neprocjenjiva za očuvanje prirode Nacionalnog parka Sutjeska, jednog od najstarijih i najvrednijih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini”, naveli su iz Nacionalnog parka Sutjeska.
Iz NP Sutjeska su prenijeli poruku koju im je uputio Ahmetlić.
“Želim vam sreću, i znajte da je Hifa Oil sa vama kada je najteže“, poručio je Izudin Ahmetlić.
Vaša posvećenost i osjećaj odgovornosti prema zajednici su inspiracija za sve nas. Zajedno, možemo sačuvati i zaštititi ono što nam je svima najdragocjenije – našu prirodu, navodi se u poruci koju su objavili iz Nacionalnog parka Sutjeska.
Iz Mješovite srednje škole Donji Vakuf, obavještavaju o terminima popravnih ispita.
Učenici koji su upućeni na popravne ispite u školskoj 2023 / 2024. godini , potrebno je da se prijave za polaganje popravnih ispita od 13. 08. 2024. ( utorak) do 16. 08. 2024. ( petak) u periodu od 8.00 do 13.00 sati, kod sekretara škole.
Termin polaganja popravnih ispita u Mješovitoj srednjoj školi Donji Vakuf je, 19. augusta 2024, (ponedjeljak) .
Godinama već traju debate o zelenoj tranziciji i međunarodnim obavezama BiH da usvoji evropske zakone, struju iz uglja počne mijenjati onom iz obnovljivih izvora energije, te tako osigura integraciju u jedinstveno evropsko tržište električne energije. Međutim, obaveze se odgađaju, a rokovi prolongiraju, pa će BiH, prema svemu sudeći, već od 1. januara 2026. doći pod udar zaštitnog mehanizma Evropske komisije i plaćati posebnu CO2 taksu na struju i druge proizvode nastale oslobađanjem ugljendioksida.
Član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević kaže da u proizvodnji električne energije u BiH dominira ona iz uglja s 53 posto. Ukupno 40 posto je proizvedeno u velikim hidroelektranama, a samo sedam posto iz vjetro, solarnih, industrijskih i bio elektrana. Istovremeno, naša zemlja raspolaže s ogromnim potencijalom za proizvodnju struje iz energije sunca i vjetra.
Dovoljno za izvoz
– Kad bismo na 80 posto krovova privatnih kuća stavili samo po 3 kW solara, 4.000 hektara vinograda, koliko imamo, pokrili s agrosolarom i na pet posto postojećih površina jezera stavili plutajući solar, imali bismo dovoljno električne energije da pokrijemo ukupnu potrošnju u BiH, koju bismo onda balansirali i dopunjavali hidrokapacitetima. Pri tome bi značajne količine ostajale i za izvoz – kaže Miljević.
Miljević: Prepreka je nedostatak vizije. Facebook
Siguran je da je u roku od desetak godina moguće potpuno dekarbonizirati domaću potrošnju, ali umjesto društvenog i interesa građana i privrede, sve je podređeno interesima energetskih kompanija, zadržavanju monopola i ličnim interesima, smatra Miljević. Zbog toga je BiH na začelju procesa tranzicije u regionu, a za Evropom zaostaje barem 10 godina.
– Prepreka je nedostatak vizije, želje i znanja kod donosilaca odluka, ali i zabluda koju potiču javne energetske kompanije da će one biti nosioci tranzicije. To se gotovo nigdje u svijetu nije desilo, već su one bile glavni kočničari. Nosioci tranzicije su privreda i građani, a javne kompanije trebaju da se pozabave vlastitom tranzicijom i stvaraju uslove za nesmetan razvoj kapaciteta iz obnovljivih izvora. Otpori za uključivanje građana i privrede su enormni i ogledaju se u relativno lošim zakonskim rješenjima, kašnjenju provedbenih podzakonskih akata, komplikovanju procedura i “nabijanju” nepotrebnih troškova u razvoju obnovljivih izvora za građane i privredu – ističe Miljević.
Podršku EU, kroz različite projekte i fondove preko IPA i drugih mehanizama, za razliku od drugih zemalja regiona, BiH ne koristi u dovoljnoj mjeri, a Miljević kaže da je i to posljedica nedostatka iskrene želje da se hrabro uđe u proces pravedne tranzicije od koje bi korist imali građani, privreda i lokalne zajednice, a ne domaći i strani tajkuni.
Univerzitetski profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš ANUBiH Elvir Zlomušica kaže da BiH iz termoelektrana dobiva i do tri četvrtine proizvedene struje.
– Termoelektrane su pri kraju svog radnog vijeka, emituju polutante i nisu usklađene s politikama EU, gdje želimo da dođemo. To je problem s kojim će se BiH ubrzo suočiti. Opravdan je i bunt građanskih inicijativa protiv izgradnje malih hidroelektrana i mislim da je odluka Federalnog parlamenta da zabrani njihovu gradnju opravdana – dodaje Zlomušica.
Zlomušica: U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona. Facebook
BiH ima i velike mogućnosti za proizvodnju električne i toplotne energije iz šumske te bio mase u poljoprivredi, ali i gradskog otpada. Zlomušica očekuje da trenutni broj takvih postrojenja bude povećan, te sugerira da sadašnjih oko 135 megavata iz vjetroelektrana, izgradnjom novih, može biti uvećan za 10 puta. Kod solarnih elektrana, dodaje, svjedoci smo stihijske gradnje, a problem je prijenosna mreža, što nas vodi u veliki problem u narednom periodu.
– U Parlamentu FBiH usvojena su tri afirmativna zakona koja nas približavaju EU. Kaska se s donošenjem odgovarajućih pravilnika, koji bi omogućili meni, vama, etažnim vlasnicima da imaju svoje solarno postrojenje na svojoj kući, zgradi ili zemljištu. Tako bi se rasteretio ovaj pritisak na lokalne zajednice i smanjile mutne radnje i korupcija kojoj smo skloni – zaključuje Zlomušica.
Federalna ministrica turizma i zaštite okoliša Nasiha Pozder kaže da EU nudi neke od najviših standarda zaštite okoliša u svijetu i da BiH svakim danom gubi ako nije dio te zajednice.
– U procesu smo otvaranja pregovora s EU i veliku dobrobit možemo dobiti zakonodavnom prilagodbom, preuzimanjem pravne stečevine, kao i brojnim fondovima koji su povezani s prelaskom na efikasnu, zelenu i konkurentnu privredu s niskom razinom emisija ugljena. To je posebno važno i zbog opasnosti po zdravlje ljudi – kaže Pozder.
Pozder: Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi. Vlada FBiH
S usvajanjem Reformske agende i provedbom reformi ona očekuje mnogo značajniju podršku iz EU. Ministarstvo je u stalnoj komunikaciji i s ambasadama i međunarodnim organizacijama o podršci novim projektima.
Idealan miks
– U Ministarstvu se implementiraju kapitalni projekti koji se finansiraju iz povoljnih zajmova Svjetske banke. Unapređenje kvaliteta zraka u BiH je projekt u implementaciji, a Upravljanje čvrstim otpadom u BiH je u pripremi, očekujemo dodatna grant sredstva u milionskim vrijednostima i to predstavlja idealan miks kad je finansiranje većih projekata u pitanju – ističe Pozder.
Podsjeća da je BiH iskazala opredjeljenje za usklađivanje s ciljevima EU ratificiranjem Pariskog ugovora uz UNFCCC konvenciju, članstvom u Ugovoru o uspostavljanju Energetske zajednice, te potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan. Prošle godine je usvojena i Federalna strategija zaštite okoliša za period 2022. – 2032. koja bi trebala omogućiti lakši pristup potrebnim investicijama za unapređenje stanja okoliša, raspoloživim EU fondovima i grantovima, kao i povoljnim kreditima.
– Naše približavanje EU će potaknuti ekonomski razvoj, donijet će nova radna mjesta, imat ćemo manje otpada u okolišu, a više u reciklaži. Sve su to benefiti pred koje se, nadam se, neće isprsiti negativna politika i destrukcija svega što donosi dobro građanima i državi BiH. Sve zemlje koje su postale članice EU su napredovale. Hrvatska je za deset godina članstva u plusu od 10,7 milijardi eura, iz čega su finansirali čak 70 posto ukupnih javnih investicija, od Pelješkog mosta do drugih. Politika tu šansu građanima BiH ne smije upropastiti – ističe Pozder.
Voda i zrak
Ministrica Pozder kaže da, približavanjem EU, BiH mora poduzeti i mjere zaštite ugroženih vrsta i prirodnih područja.
– Raduje me što smo nedavno dobili nova zaštićena područja u Posavini s barama Staračom i Tišinom, te što smo s lokalnim vlastima pokrenuli zaštitu Prenja. Morat ćemo raditi na sigurnosti vode za piće i kupanje, poboljšati kvalitet zraka, nedavno smo usvojili novi Zakon o zaštiti zraka u Predstavničkom domu, te efikasnije zbrinjavati otpad. U ovoj godini smo izdvojili oko tri miliona KM za okoliš i upravljanje otpadom. Sve to moramo ako želimo postati članica EU. Za sve postoji i nagrada – fondovi i sredstva koja će nam pomoći u zelenoj tranziciji – ističe Pozder.
U Parizu će večeras biti održana ceremonija zatvaranja Olimpijskih igara sa primopredajom organizacije narednih Igara novom domaćinu Los Angelesu i spektaklom na Stadionu Francuske (Stade de France) na kojem će najvjerovatnije biti i poznati američki glumac Tom Cruise, prenijeli su francuski mediji.
Dvije sedmice poslije entuzijazma na ceremoniji otvaranja OI na Seni, sa smjelim scenama koje su bile predmet kritika konzervativnih političara u svijetu i ekstremne desnice u samoj Francuskoj, večeras su velika očekivanja za svečanost na Stadionu Francuske, koji je bio domaćin atletskih takmičenja.
Umjetnički direktor ceremonije otvaranja i sada zatvaranja OI Thomas Jolly izjavio je da želi da napravi “proslavu podijeljenom čovječanstvu koje je svaki dan od početka Igara isto vibriralo”.
Ceremonija, koja počinje oko 19.30 i završava se u 23.30, bit će kraća od svečanosti otvaranja, sa “povratkom” sportista na stadion i spektaklom od 40 minuta u režiji Jollyja uz zvuke muzičke grupa Air i Phoenix.
Potom će uslijediti govori i primopredaja organizacije OI Los Angelesu, gradu domaćinu narednih Ljetnih igara, 2028. godine.
Važan trenutak ceremonije će biti gašenje olimpijske baklje.
Bit će izveden operski komad “Zapisi” (Records). Riječ “records” je namjerno izabrana jer na engleskom znači i “arhiv”. Taj komad će biti mješavina prošlosti i futurističke vizije.
Prema američkim medijima, kad bude bila primopredaja Los Angelesu, Cruise će se pojaviti u stilu filma “Nemoguća misija” sa nekom akrobacijom.
Mediji u SAD-u su spomenuli da će se pojaviti i reper Snoop Dogg, koji je nosio olimpijsku baklju i viđen je tokom cijelih Igara na određenim takmičenjima, često obučen kao i sportisti te discipline.
Pominje se bend Red Hot Chili Peppers, kao i pjevačica Billie Eilish.
Neum, bosanskohercegovački gradić na Jadranskom moru, iz godine u godinu privlači sve veći broj kupača, kako domaćih, tako i turista.
Tome svjedoče i fotografije snimljene u nedjelju koje pokazuju prepune neumske plaže na kojima se traži mjesto više.
Bljesak.info
Bljesak.info
Bljesak.info
Bljesak.info
Bljesak.info
Bljesak.info
Inače, prema podacima Bookinga, smještajni kapaciteti ove sezone u Neumu su gotovo popunjeni, a to je potvrdio i predsjednik Udruge hotelijera Branimir Butigan, piše Bljesak.info.
Osim pristupačnih cijena smještaja, Neum nudi i mnoštvo drugih atrakcija. Ako se umorite od kupanja i izležavanja na suncu, imate mnogo načina da začinite svoj odmor uz malo adrenalinske akcije.
U prilog ovom gradiću idu i visoke temperature, pa tako Neum postaje idealno mjesto za osvježiti se.
Podsjetimo, danas se na jugu Bosne i Hercegovine očekuju temperature do 38 stepeni Celzijusa, a slična vremenska prognoza očekuje se i u narednim danima.
