Nepoznati počinitelji u petak rano ujutro raznijeli su dva bankomata u Tučepima u Hrvatskoj, izvijestila je jutros PU splitsko-dalmatinska.
Kako se navodi, do eksplozije je došlo oko 3 sata u Ulici Donji Ratac, a eksplodirali su bankomati u sklopu turističkog ureda Tučepi.
Policija navodi da nema povrijeđenih, a uviđajem će se se utvrditi i kakva je šteta te jesu li počinitelji uspjeli ukrasti novac.
Kako navode hrvatski mediji, eksplozije su uznemirile lokalno stanovništvo.
Klix.ba
U Osnovnoj školi “Mur” u Novom Pazaru, u Srbiji, već dvije sedmice sprovodi se odluka o zabrani upotrebe mobilnih telefona za vrijeme nastave.
Inicijativu o oduzimanju mobilnih telefona od đaka po dolasku u školu pokrenuo je školski Tim za prevenciju nasilja. Inicijativa je jednoglasno prihvaćena od rukovodstva Osnovne škole “Mur”, Vijeća roditelja, ali i svih roditelja koji su se o inicijativi pozitivno izjasnili tokom roditeljskih sastanaka.
– Drago mi je da smo primjer u ovome, da je naša škola prva na teritoriji Novog Pazara uvela ovu odluku. Znamo šta je sve dostupno na internetu i društvenim mrežama i gdje to može odvesti naše učenike. Djelovalo je nemoguće odvojiti ih od mobilnih telefona. Razgovorom smo došli do toga da se odluka sprovodi bez problema. Djeca jesu bila demoralisana, bezvoljna zbog ove odluke, ali to je trajalo vrlo kratko, svega dva dana. Prihvatili su to brzo i predaju mobilne telefone bez problema na početku prvog časa. Kada se svi časovi završe, telefon im se vraća – izjavila je za Anadoliju nastavnica u Osnovnoj školi “Mur” Zehra Etemović.
U školi kažu da se djeca sada više druže, ljepše su raspoložena, pa je u takvom ambijentu nastavu lakše sprovoditi i držati čas.
– Nama je simpatično, bude dopisivanja na ceduljicama. Neka ih, to smo i mi radili. To se ponovo vratilo. Makar vježbaju rukopis, pišu, a kada su im mobilni telefoni u rukama oni to ne rade. Časovi sada teku bez da ih upozoravamo da ne diraju mobilni telefon. Sa više pažnje se prati nastava. Oni su ranije svakih slobodnih pet minuta između časova koristili da na mobilnom telefonu igraju igrice – istakla je Etemović.
Dodala je i da nastavnici odlažu svoje telefone zajedno sa učenciima.
– Mi njima moramo biti primjer u svemu. Zajedno na početku nastave odlažemo telefone u ormarić. Oni prije svega moraju poštovati nas, ali i mi njih. Na ovaj način pokazujemo da ih poštujemo, i da mislimo o njima. Ova odluka je za njihovo dobro – rekla je Etemović.
Učenici sa kojima smo razgovarali kažu da je nezamislivo bilo da im se oduzmu telefoni pre početka nastave. Ističu da su se brzo navikli i da shvataju da je odluka donijeta za njihovo dobro.
– Ja sam mislila da se svijet završava oduzimanjem telefona od nas. Neobično, ali svi smo se brzo navikli na to. Mirniji smo na času, na velikom odmoru više razgovaramo, ogromno je školsko dvorište u njemu se zabavljamo. Drago mi je da telefoni nisu tu kod nas, tako ne snimamo jedni druge i ne fotografišemo – kazala je Asija Dolovac, učenica osmog razreda Osnovne škole “Mur”.
Roditelji su glasanjem za odluku pristali i na to da se za kršenje naredbe od njihovog djeteta oduzme telefon na godinu dana.
Rođeni Sarajlija Arman Soldin, video novinar agencije France Presse (AFP) u Ukrajini, ubijen je u utorak u raketnoj vatri u blizini Časiv Jara, na istoku Ukrajine, objavio je AFP na Twitteru, pozivajući se na kolege novinara koji su prisustvovali incidentu.
Napad se desio u predgrađu grada u blizini Bahmuta, epicentra višemjesečnih borbi na istoku Ukrajine, dodaje AFP. Soldin je bio francuski državljanin. Počeo je raditi za AFP kao pripravnik u dopisništvu u Rimu 2015. godine, a kasnije je angažiran u Londonu.
Bio je dio prvog tima AFP-a koji je poslan u Ukrajinu nakon početka ruske invazije 24. februara 2022., a stigao je sljedećeg dana. Soldin je od septembra živio u Ukrajini, vodeći izvještavanje tima i redovno putujući na prve linije borbi na istoku i jugu.
Počelo je razoružavanje Srbije, ali i povećana je bezbjednost djece u školama.
Bojana Otović Pjanović iz Službe za suzbijanje kriminala MUP-a Srbije rekla je da je, prema posljednjim podacima kojima ona raspolaže, predato oko 1.400 komada oružja, oko 45.000 komada municije, i oko 100 komada minsko-eksplozivnih naprava.
Otović Pjanović je precizirala da je predato 765 komada oružja koje su vlasnici imali u legalnom posjedu, 199 komada oružja koji su pripadali preminulim licima i 404 komada koje je neregistrovano.
Podsjetila je da građani Srbije svakog dana, do 8. juna, mogu da predaju oružje u najbližoj policijskoj stanici ili da se policiji jave telefonom i dogovore na koji način izvršiti predaju.
Navela je i da građani koji vrate oružje neće snositi nikakvu krivičnu odgovornost i posljedicu, niti će morati da dokazuju porijeklo oružja i donose bilo kakvu dokumentaciju.
Sindikat policije Sloga apelovao je danas na građane koji su pronašli, čuvaju ili posjeduju eksplozivne ostatke iz rata, neeksplodirana ubojna sredstva ili minsko eksplozivna sredstva da ih ne donose lično u policijske stanice, već da na broj 192 pozovu policijske službenike koji će doći i preuzeti takva sredstva.
“Ističemo i činjenicu da je veoma opasno da se eksplozivni ostaci iz rata, neeksplodirana ubojna sredstva i improvizovane eksplozivne naprave transportuju sredstvima javnog prevoza pa se građani mole da pozovu policiju na broj 192 gdje će Specijalizovani timovi za zaštitu od NUS bezbjedno ukloniti takva sredstva”, ističe se u saopštenju, prenosi Tanjug.
Kako se podsjeća, građani prilikom predaje oružja nisu u obavezi da se legitimišu.
Fokus
Na današnji dan 1945. godine, u Berlinu je potpisana bezuslovna predaja nacističke Njemačke, čime je završen Drugi svjetski rat.
Ceremonija predaje organizovana je u sačuvanom dvorcu u predgrađu Berlina u noći između 8. i 9. maja. Njemački maršal Vilhelm Ketel (Wilhelm Keitel), šef OKW-a, potpisao je završni tekst njemačke bezuslovne predaje u štabu sovjetske vojske u Berlinu.
Tim činom je završen Drugi svijetski rat, a cijeli svijet je proslavio pobjedu nad fašizmom. Od tada se 9. maj obilježava i kao Dan Evrope, s ciljem da ovaj važan historijski datum bude podsjetnik da je antifašizam vječno opredjeljenje u borbi za osnovne ljudske vrijednosti na kojima počiva Evropa, ali i cijeli svijet.
Hamdija Kreševljaković. sarajevo.travel
Hamdija Kreševljaković, jedan od bosanskohercegovačkih najznačajnijih historičara i pisaca, preminuo je 9. maja 1959. godine u Sarajevu. Napisao je više od 300 naučno-historijskih i esejističkih radova, ostavivši veliki trag u bh. historiografiji.
Kreševljaković je rođen u Sarajevu 18. septembra 1888. godine, gdje je završio mekteb, ruždiju (osnovnu školu) i Učiteljsku školu. Odmah po završetku školovanja, 1912. godine, počeo je raditi kao učitelj u osnovnim školama, potom kao profesor historije, geografije i pedagogije u Trgovačkoj i Učiteljskoj školi u Sarajevu.
Uporedo s profesorskim radom, Kreševljaković se sve vrijeme bavio proučavanjem historije i privrede Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanske vladavine. O toj temi je, 1927. godine, objavio rad „Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave“, koji je kasnije doradio i od 43 stranice proširio na 260 stranica u knjizi „Esnafi i obrti u starom Sarajevu“. Kako bi se mogao koristiti arhivskom građom na stranim jezicima, koja mu je bila potrebna za naučne radove, Hamdija je sam naučio mnoge strane jezike, a prvenstveno turski.
Osim o sarajevskim, pisao je i o mostarskim esnafima, potom o kapetanijama u Bosni i Hercegovini, kao i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima i porodicama u kojima je opisao Čengiće, Dženetiće, Moriće…
Kreševljaković je bio i dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, te prvo redovni član, a potom prvi potpredsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine.
Objavljivao je svoje naučne radove kao saradnik u Enciklopediji FNRJ, te u edicijama Naučnog društva, Zemaljskog muzeja, Istorijskog društva, Orijentalnog instituta i Zavoda za zaštitu spomenika BiH.
Fridrih Šiler. wikipedia.org
Godine 1805., na današnji dan, umro je Fridrih Šiler (Friedrich Schiller), jedan od najznačajnijih njemačkih književnika, dramaturga, filozofa i historičara.
Šiler je, kao oficirski sin, bio primoran da upiše Vojnu školu u Štutgartu, gdje je proveo osam godina kao vojni pitomac i studirao vojnu medicinu. U Akademiji je uz medicinu, čitao djela mnogih dramatičara, filozofa i teologa, te je tada već počeo pisati.
Najpoznatije i umjetnički najzrelije drame napisao je u vajmarskom periodu, kada je sarađivao s također čuvenim njemačkim književnikom Geteom (Goethe). Te drame karakterizira historijska tematika: „Wallenstein“, „Maria Stuart“, „Djevica Orleanska“, „Mesinska nevjesta“ i „Wilhelm Tell“.
„Pesma o zvonu“, koju je Šiler objavio 1799. godine, dugo je bila dio kanona nemačke književnosti i jedna je od najpoznatijih, najcitiranijih i najparodiranijih njemačkih pjesama. Napisao je i „Odu radosti“, za koju je muziku komponovao jedan od najvećih njemačkih, ali i svetskih kompozitora Ludvig van Betoven (Beethoven), kao četvrti stavak svoje IX simfonije.
Osim pisanjem, Šiler se bavio i prevodilačkim radom, pa je preveo Euripidovu „Ifigeniju u Auli“, Šekspirov (Shakespeare) „Macbeth“, te Racineovu „Fedru“ na njemački jezik.
Gotovo 1.700 ljudi evakuirano je iz gradova i sela u okolici najveće europske nuklearne elektrane u Zaporižji u iščekivanju udara na tu regiju kada Ukrajina uskoro krene sa protuofenzivom. Među njima je 660 djece, koja su smještena u privremeni smještaj na obali Azovskog mora, kazao je ruski guverner Jevgenij Balicki, javlja Sky News.
Ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov poručio je da Rusija ovime izaziva paniku te da koristi to kao krinku za moguće provokacije i transfer svojih vojnika.
Federov je rekao i da se su se stvorile kolone u kojima se čekalo i po pet sati.
UN-ov nadzornik nuklearnog oružja upozorio je na “prijetnju od teške nuklearne nesreće”. Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, jučer je izrazio “ekstremnu zabrinutost” jer vojna aktivnost u tom području postaje sve nepredvidljivija i potencijalno opasna, prenosi Sky News.
“Moramo djelovati sada kako bismo spriječili prijetnju ozbiljne nuklearne nesreće i s njom povezane posljedice za stanovništvo i okoliš”, rekao je.
Ruske snage zauzele su elektranu u Zaporižji nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na susjednu državu u veljači 2022.
U blizini postrojenja često je dolazilo do razmjene vatre, pri čemu su se strane međusobno optuživale.
Grossi je zadnji put posjetio Zaporižju, najveću europsku nuklearnu elektranu, u ožujku u sklopu napora da razgovara s obje strane kako bi se postigao sporazum o zaštitnim mjerama za siguran rad elektrane. Više je puta upozoravao na opasnosti vojnih operacija u blizini nuklearke.
Rusija je u rujnu prošle godine proglasila aneksiju četiri ukrajinske regije, uključujući regiju Zaporižje. Elektrana se nalazi u dijelu te regije pod kontrolom Rusije, a mnogi zaposlenici koji upravljaju njome žive u Enerhodaru na južnoj obali rijeke Dnjepar.
Jevgenij Balitski, proruski čelnik dijela regije Zaporižje koji je pod kontrolom Rusije, rekao je u petak da je naredio evakuaciju sela u blizini crte bojišnice. Rekao je da se ukrajinsko granatiranje pojačalo na tom području posljednjih dana.
Očekuje se da će ukrajinska proljetna protuofenziva protiv ruskih snaga ići na povratak regije Zaporižje čijih 80 posto drže ruske snage.
Program N1
Građani su se okupili oko murala ratnog zločinca Ratka Mladića na Vračaru u Njegoševoj ulici sa namjerom da taj dio Beograda očiste, jer smatraju da ovom muralu tu nije mjesto, posebno nakon tragdeije koja se dogodila u ovom naselju kada je maloljetnik u školi ubio učenike i zaštitara.
Podjetimo se da su na tom mjestu organizovani protesti nekoliko puta se desio pokušaj krečenja, ali ipak na uglu ovih beogradskih ulica ovaj mural i dalje stoji, jer su oni “za koje je Mladić heroj” taj mural čistili.
Na snimku Nova.rs možete vidjeti narodnog poslanika Đorđa Miketića kako sa četkom uklanja mural ratnog zločinca sa fasade zgrade na Vračaru.
Program N1
Broj poginulih u poplavama i klizištima u Demokratskoj Republici Kongo narastao je na najmanje 394, objavila je regionalna vlada na istoku zemlje.
Stotine ljudi teško su povrijeđene ili se za njima traga zbog poplave uzrokovane izlijevanjem rijeka nakon jakih kiša u četvrtak.
Potopljeno je nekoliko sela, mnoge kuće su odnesene, a polja opustošena. Žrtvama prirodne katastrofe na pogođenim područjima nedostaje svega.
Kišna sezona, tipična za regiju Južni Kivu, trebala bi trajati do kraja maja.
Susjedne zemlje također su pogođene velikim poplavama. U Ruandi je poginulo 127, a u Ugandi šestero ljudi.
Šef UN-a Antonio Guterres istaknuo je u subotu tokom posjeta Burundiju da je to nova ilustracija ubrzanja klimatskih promjena i njihovih dramatičnih posljedica za zemlje koje nisu uključene u globalno zagrijavanje planete.
Radiosarajevo.ba
Ljeti, kada dani ponovno postanu topliji, mnogi svoj balkon koriste kao zamjenu za dnevni boravak: tu možete jesti, roštiljati ili stvoriti malu zelenu oazu.
Ali ako ste u Njemačkoj, budite oprezni: neke stvari koje se čine normalnim zabranjene su na balkonu.
U načelu je dopuštena zabava s roštiljem na balkonu. Unatoč tome, roštiljanje može biti zabranjeno ugovorom o najmu ili kućnim redom. U najgorem slučaju, svako ko se ne pridržava zabrane suočava se s prekidom ugovora. Osim toga, u ugovoru o najmu često postoji klauzula koja zabranjuje roštiljanje na drveni ugljen. Dim koji nastaje mogao bi smetati susjedima.
Općenito, kada roštiljate, čak i u vlastitom vrtu, morate biti obzirni kada su u pitanju buka i mirisi. Ako dim uđe u susjedove dnevne i spavaće sobe, činite upravni prekršaj prema Zakonu o kontroli imisije. Od 22 sata, kada je noćni odmor, roštiljanje bi se ionako trebalo prestati.
Ako želite postaviti tendu na balkon, a morate bušiti vanjski zid ili balkon iznad, radite konstrukcijsku promjenu. Međutim, to je zabranjeno osim ako niste dogovoreni sa stanodavcem.
Alternativno, međutim, stanari mogu pričvrstiti tende koje se jednostavno postave i stegnu između poda i stropa balkona.
Sušenje veša na balkonu štedi energiju, a veš nakon sušenja na suncu ponovno miriše lijepo i svježe. U načelu, stanarima se ne bi smjelo zabraniti sušenje “sitnog veša” (tj. majica, donjeg veša, čarapa i sl.) na balkonu ili u stanu, piše Fenix magazin.
Čak se i uže za rublje može rastegnuti za to. Međutim, kada sušite velike komade poput posteljine, vrijedi pogledati kućni red – za to se mogu postaviti posebna pravila.
Pripazite da veš ne strši preko ruba balkona i da ne smeta drugim stanarima. Ako želite pričvrstiti stalak za sušenje na fasadu kuće, trebali biste prethodno razgovarati o toj strukturnoj promjeni sa stanodavcem.
Pušenje na balkonu dopušteno je samo ako ne smeta susjedima. Ako se osjećaju ugroženo zbog dima , sudskom presudom pušenje im se može ograničiti na određeno vrijeme (spis V ZR 110/14).
Osim toga, u ugovoru o najmu može se odrediti pojedinačna zabrana pušenja u obliku klauzule koja se odnosi i na balkon.
Želite li ispuniti svoj san o maloj zelenoj oazi na balkonu, morate se pridržavati nekoliko pravila:
Radiosarajevo.ba
Predstavnici sudanske vojske i Snaga za brzu podršku (RSF) započeli su u subotu prve direktne pregovore u Saudijskoj Arabiji.
Kako prenosi saudijska državna novinska agencija SPA, razgovori između dva vojna rivala vođeni su u gradu Džedi.
Saudijska Arabija i SAD su u petak pozdravile početak pregovora između dvije sukobljene strane kako bi se okončale njihove borbe u kojima su poginule stotine osoba.
U zajedničkoj saudijsko-američkoj izjavi pozvali su sudanske rivale da “uzmu u obzir interese sudanske nacije i njenog naroda i aktivno se uključe u pregovore o prekidu vatre i okončanju sukoba”.
U saopštenju se poziva na globalnu podršku pregovorima o okončanju sukoba u Sudanu i na prošireni pregovarački proces koji bi trebao uključivati angažman sa svim sudanskim stranama.
Borbe između dva rivalska generala u Sudanu, načelnika vojske Abdela Fataha al-Burhana i komandanta Snaga za brzu podršku (RSF) Mohameda Hamdana Dagala, izbile su 15. aprila. Prema podacima sudanskog Ministarstva zdravlja poginulo je više od 550 osoba.
Posljednjih mjeseci između vojske i paravojnih snaga rasplamsalo se neslaganje oko integracije RSF-a u oružane snage, što je ključni uslov tranzicijskog sporazuma Sudana s političkim grupama.
Sudan je bez funkcionalne vlade od oktobra 2021. godine kada je vojska smijenila prijelaznu vladu premijera Abdale Hamdoka i proglasila izvanredno stanje u potezu koji su političke snage osudile kao državni udar.
Sudanski prelazni period, koji je počeo u avgustu 2019. nakon svrgavanja predsjednika Omara al-Bašira, trebao bi se završiti izborima početkom 2024. godine.
Izvor: BHRT