U petak je na hrvatskoj berzi rada bilo 103 hiljade nezaposlenih radnika, u ponedjeljak oko 101 hiljada, tako da je pitanje dana kad će registrirani broj nezaposlenih pasti ispod stotinu hiljada. Posljednji je put takvu nezaposlenost Hrvatska imala daleke 1982. godine, piše u utorak Večernji list.
Pad apsolutnog broja nezaposlenih na brojke iz socijalističkog perioda još ne znači i spuštanje na ondašnju stopu nezaposlenosti jer Hrvatska danas ima gotovo milion stanovnika manje nego što ih je imala u to vrijeme.
Manjak radnika
Manjak radnika danas je problem broj jedan gotovo svakog poslodavca, koji će rijetko ko riješiti posezanjem u bazen službeno nezaposlenih osoba.
Među ljudima koji su bez posla je oko 15 hiljada osoba s visokom i višom stručnom spremom u zvanjima i profesijama koje tržište ne traži. Tu je i oko četvrtina osoba s nezavršenom ili samo s osnovnom školom.
Većinom bez posla žene
Svaki četvrti nezaposleni stariji je od 55 godina, a sličan je udio nezaposlenih koji su bez posla duže od tri godine. Većinom su bez posla žene, a upravo su stariji radnici i žene dvije grupacije gdje se na razvijenim evropskim tržištima događaju najveći pozitivni pomaci u zapošljavanju.
Hrvatska je počela zapošljavati penzionere, a raste udio starijih i među zaposlenima, no sve je to i dalje daleko ispod prakse koja je prisutna drugdje. Najveći porast zaposlenosti je kod stranih radnika, piše Večernji list, a prenosi Hina.
Turska ide u drugi krug izbora nakon što je predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) na glasanju održanom jučer ostvario bolji rezultat od očekivanog i ima značajnu prednost nad svojim suparnikom, ali nedovoljnu za potrebnu većinu.
Ni Erdoan ni opozicioni kandidat Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu) nisu dobili 50 posto i ponovno će se suočiti 28. maja. Kiličdarolu, koji je najavio da će na kraju pobijediti, pozvao je svoje pristaše da budu strpljivi i optužio Erdoanovu stranku da se upliće u prebrojavanje glasova i da manipulira objavom rezultata.
“Imamo 2,6 miliona glasova više”
Erdoan, koji je dobio više glasova u odnosu na predizborne ankete, djelovao je samopouzdan i borben kada se obratio svojim sljedbenicima.
– Imamo 2,6 miliona glasova više od najbližeg suparnika. Očekujemo da će se to još povećati kada rezultati budu službeni – rekao je Erdoan.
Nakon prebrojanih 97 posto listića, Erdoan vodi s 49,39 posto, a Kiličdarolu ima 44,92 posto, saopćila je novinska agencija Anadolija. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je za Erdoana glasalo 49,49 posto birača nakon prebrojanih 91,93 posto listića.
O pobjedniku bi mogao odlučiti treći kandidat
Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga podrži u drugome krugu.
Na izborima za parlament koji su se održavali paralelno s predsjedničkima, Narodni savez koji čini Erdoanova stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu da ima većinu. Nakon prebrojanih 93 posto listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.
Kiličdaroluova Nacionalna alijansa od šest opozicionih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je osnovao Ataturk, osvaja 211 mandat.
Radnički i slobodarski savez, predvođen prokurdskom Zeleno-lijevom strankom, imat će 65 mjesta u parlamentu, pokazuju trenutni podaci.
Drugi krug je gotovo siguran
Prvi nedjeljni rezultati na predsjedničkim izborima doveli su Erdoana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavljalo, njegova se prednost očekivano smanjivala. Drugi krug izbora 28. maja je gotovo izvjestan i izborna presuda o dvije decenije dugoj Erdoanovoj vladavini odgađa se za dvije sedmice.
Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kiličdaroluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je bila najavila tijesnu utrku.
Predsjednički izbori odlučit će ne samo ko vodi Tursku, nego i kako se njome upravlja, kamo ide njena privredausred duboke krize troškova života i oblik njene vanjske politike.
Izbori se prate širom svijeta
Izbori, koji su i parlamentarni, pozorno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u i Moskvi.
Poraz Erdoana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bajdenovu administraciju, kao i mnoge evropske i bliskoistočne čelnike koji su imali problematične odnose s Erdoanom.
Turski čelnik s najdužim stažem pretvorio je članicu NATO-a i drugu najveću evropsku zemlju u globalnog igrača, modernizirao ju je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradio vojnu industriju kojoj zavide strane države.
Bijes birača
Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je pokrenula spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovor njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.
Kiličdarolu je obećao usmjeriti Tursku na novi kurs oživljavanjem demokratije nakon godina državne represije, povratkom na ortodoksne ekonomske politike, osnaživanjem institucija koje su izgubile autonomiju pod Erdoanovim čvrstim pritiskom i ponovnom izgradnjom krhkih veza sa Zapadom.
Uragan Mocha, koji je počeo da djeluje u Bangladešu i Mijanmaru, približio se najvećem svjetskom izbjegličkom kampu Cox’s Bazar. U regionu je izdato upozorenje o velikoj opasnosti.
Meteorološka služba Bangladeša upozorila je da bi uragan Mocha mogao uzrokovati ozbiljne gubitke života i materijalnu štetu u i oko kampa Cox’s Bazar, koji je dom mnogih Rohingyja izbjeglica.
U regionu je pripremljeno više od 1.500 privremenih skloništa zbog uragana koji se kreće ka Bangladešu brzinom od najmanje 160 kilometara na sat. U saopćenju mornarice Bangladeša navedeno je da su 21 brod, pomorski patrolni avion i helikopteri spremni za potragu i spašavanje. Obilne kiše mogle bi izazvati klizišta u Chattogramu, Cox’s Bazaru i okolnim planinskim područjima, rekli su zvaničnici.
Navedeno je da su organizacije Ujedinjenih nacija (UN) i humanitarne grupe u Bangladešu poslale tone hrane u kamp Cox’s Bazar, gdje žive Rohingyje, a timovi i vozila hitne pomoći su spremni za djelovanje u regionu.
Najavljeno je da će stotine hiljada ljudi u obalnim područjima biti evakuisano zbog uragana Mocha u Bangladešu i Mijanmaru.
Ljudi su pozvani da se klone priobalnih područja.
Procjenjuje se da će broj ljudi koji će biti evakuisani u Bangladešu dostići pola miliona.
“Uragan je ozbiljan i vjerovatno će pogoditi milione ljudi u Mijanmaru i Bangladešu”, rekao je Rajendra Kumar Jenamani iz Meteorološke službe Indije.
Tropske oluje uobičajene su u Bengalskom zalivu u ovo doba godine, a uragan koji je pogodio Odishu 1999. godine i dostigao brzinu od 260 kilometara na sat izazvao je smrt oko 10.000 ljudi.
Prema novim izvještajima o kultu gladovanja u Keniji, djeca su bila prva meta, oni su bili ti koji trebali prvi umrijeti od gladi. O tome je izvijestio bivši zamjenik propovjednika.
Policija koja istražuje očigledno masovno samoubistvo, do sada je ekshumirala 201 tijelo u šumi na jugoistoku zemlje. Bivši zamjenik propovjednika kulta rekao je za New York Times da su djeca prva ubijana, naređeno im “da poste na suncu kako bi brže umrli”.
Titus Katana, koji pomaže policiji u istrazi, također je opisao za Sunday Times navodno brutalno postupanje prema djeci, rekavši da su bila zatvorena u kolibama pet dana bez hrane i vode, piše BBC.
“Onda su ih umotali u ćebad i zakopali, čak i one koji još dišu”, rekao je on.
Navodno je sljedbenicima kulta rečeno da će brže stići u raj ako umru od gladi.
Službene obdukcije nekih tijela na prostranoj farmi Shakahola, u blizini obalnog grada Malindi, pokazale su znakove gladovanja, gušenja i premlaćivanja.
Više od 600 ljudi za koje se navodi da su članovi kulta sudnjeg dana koji navodno vodi pastor Paul Mackenzie i dalje se vode kao nestali. Pastor Mackenzie, koji je trenutno u policijskom pritvoru, rekao je da je zatvorio svoju Međunarodnu crkvu prije četiri godine nakon skoro dvije decenije rada.
Ali BBC je otkrio stotine njegovih propovijedi koje su još uvijek dostupne na internetu, od kojih su neke izgleda bile snimljene nakon njegovog navodnog prestanka rada.
U intervjuu za kenijske novine Daily Nation prije nekoliko sedmica, pastor Mackenzie je također negirao da je prisilio svoje sljedbenike da gladuju. Ali pastor Mackenzie je propovijedao protiv obrazovanja, rekavši da je ono sotonsko, nakon što je primio “otkrovenje od Boga”, rekao je Katana za New York Times.
Objašnjavajući svoje razloge za napuštanje kulta, Katana je rekao da su njegova učenja postala previše “čudna”. Pastor Mackenzie je također ohrabrio majke da izbjegavaju traženje medicinske pomoći tokom porođaja i da ne vakcinišu svoju djecu.
Veliki dio propovijedi pastora Mackenziea odnosi se na ispunjenje biblijskih proročanstava o Sudnjem danu. Online sadržaji također sadrže postove o kraju svijeta, predstojećoj propasti i navodnim opasnostima nauke. Česta su i upozorenja o svemoćnoj sotonskoj sili koja se navodno infiltrirala u najviše ešalone moći širom svijeta.
Novo nevrijeme zahvatilo je Virovitičko-podravsku županiju U Hrvatskoj, tačnije općine Mikleuš i Slatina, ali i Čačince, gdje je obilna kiša još u petak poslijepodne uzrokovala velike poplave. Voda je potpuno uništila tamošnji dječji vrtić.
Jaka kiša počela padati sinoć oko 19 sati pa sve do 22.30. Natopljena zemlja nije mogla primiti novu količnu oborina, te je opet plivalo nogometno igralište.
Vatrogasci su danas prostorije dječjeg vrtića Lipa, koji je najviše stradao, dezinficirali klorom.
Igor Andrović, virovitičko-podravski župan rekao je kako imaju veliku štetu u istočnom dijelu županije i zbog poplave, ali i zbog tuče i leda – na objektima, poljoprivrednim usjevima, obiteljskim kućama…
Istaknuo je kako je ipak najviše stradao dječji vrtić, te da će 75 mališana privremeno biti zbrinuta u osnovnoj školi.
Na pitanje hoće li biti proglašena elementarna nepogoda, župan Andrović je rekao kako će ići po procedurama, ali da već sada znaju da je šteta velika i da će sigurno biti proglašena elementarna nepogoda.
– Zvala me i ministrica poljoprivrede i kolege župani, svi nude pomoć i vjerujem da će pomoć biti brza i da ćemo što prije staviti dječji vrtić u funkciju i da će svi koji su pretrpjeli štetu dobiti odštetu, istaknuo je.
Nakon što je Đorđe Miketić, narodni zastupnik u skupštini Srbije prekrečio mural Ratka Mladića na Vračaru u Beogradu, to su učinili i navijači Partizana.
Oni su ispisali poruku: “Uključi mozak, isključi Pink”.
Zid zgrade na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića u Beogradu, na kojem se nekada nalazio mural Ratka Mladića, osvanuo prekrečen u bijelu boju sa porukom: “Uključi mozak, isključi Pink”.
Pripreme za odlazak na hadž su pri kraju, a oko 2.200 hodočasnika iz Bosne i Hercegovine će ove godine obaviti petu islamsku dužnost – hadž.
Prvi avion sa hodočasnicima će s Međunarodnog aerodroma Sarajevo za Medinu poletjeti 13. juna. Direktor Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u BiH Dževad Hadžić je u intervjuu za Fenu kazao da su sa organizacijom hadža 2023. godine počeli prije dva mjeseca. Prijave se vrše putem online aplikacije samo za one koji prvi put obavljaju hadž, ukinute su Covid potvrde, a osigurano je i 200 mjesta za bošnjačku dijasporu, za one koji imaju pasoš BiH.
Rezervisani su hoteli u Mekki i Medini, te potpisani ugovori s predstavnicima međugradskog prijevoza i kompanijama koje pružaju usluge na obrednim mjestima, Arefatu i Mini.
– Sve pripreme su već obavljene, a nakon što nam je Ministarstvo hadža Kraljevine Saudijske Arabije dodijelilo kvotu od 2.200 hodočasnika, raspisan je konkurs za prijem hadžija, i to je podijeljeno po muftijstvima u BiH. Svako muftijstvo ima obavezu da okupi i pripremi svoje hodočasnike – kazao je Hadžić.
Novina je što je Rijaset donio odluku da 200 mjesta osigura za bošnjačku dijasporu, te su poslane ponude za Njemačku, Ameriku, Švicarsku, Australiju i druge države.
Također je novina i to što se prijave vrše online aplikacijom, sa osnovnim podacima putnika i direktno šalju u bazu podataka. To olakšava posao oko rasporeda prema avio prijevozniku. Podaci se još prikupljaju, tako da, kako navodi Hadžić, konačni spiskovi tek slijede.
Interesovanje za hadž je ogromno, u nekim muftijstvima su kvote ispunjene, te ima i onih koji su na čekanju.
Dževad Hadžić (FOTO: Fena)
– Oni koji su već obavili hadž ne mogu putovati, ali bedeli, odnosno osobe koje u ime drugih obavljaju hadž mogu. Krajnji rok za predaju dokumenata je 25. maj i nadamo se da će oni koji su aplicirali na vrijeme dostaviti svu dokumentaciju – kazao je Hadžić.
Hadžije će pratiti 48 vodiča i četiri šerijatske konsultantice
Imaju određenih problema sa putnicima koji žive u drugim državama, jer zbog vize moraju dostaviti pasoš, ali će nastojati da i taj problem riješe u saradnji s Ambasadom KSA u Sarajevu.
Hadžije će pratiti 48 vodiča i četiri žene, šerijatske konsultantice, a vodit će grupu od po 45 hodočasnika.
– Vodiči su dužni nad hadžijama bdjeti 24 sata i odgovorni su za svoje grupe. Od njih nam i najviše zavisi uspjeh hadža. Ako vodič kvalitetno obavi posao sa svojom grupom onda je organizacija hadža uspješna – ističe Hadžić.
Za zdravlje hodočasnika brinut će medicinski tim ljekara i tehničara. Osam ljekara specijalista i osam medicinskih tehničara bit će raspoređeno u osam timova. Vodič ljekarima je doktor Emir Fazlibegović, kardiolog iz Mostara.
Hadžić pojašnjava da unazad nekoliko godina stariji ljudi od 65 godina nisu mogli obaviti hadž zbog epidemije Covid-19 i drugih ograničenja, ali ove godine nema nikakvih ograničenja tako da će biti dosta starijih hodočasnika.
Kako bi se upoznali sa svim pojedinostima obavljanja obreda hadža, u svim muftijstvima se održavaju seminari za hodočasnike na kojima ih vodiči i ljekari pripremaju da na najbolji način obave petu islamsku dužnost – hadž.
Pažnja se posvećuje i zdravstvenim aspektima puta, preventivnom djelovanju, jer, podsjeća Hadžić, neadekvatno korištenje klima uređaja u hotelima, pijenje hladnih napitaka, uzrokuje zdravstvene probleme, odnosno, infekcije respiratornog sistema.
– Prva grupa hodočasnika bi trebala sa Sarajevskog aerodroma poletjeti 13. juna. Hodočasnici će biti prevezeni u osam letova, 14., 15. i 16.juna – navodi on. Ove godine avio prijevoznik je Jordan Aviation i Alexandrian Airlines.
U Medini će hodočasnici boraviti u dva hotela “Shahd Al Medinah“ i Al Madinah “Concorde“ koji su blizu Poslanikove džamije. S obzirom na to da je ograničen boravak u Medini, od 13. do 19. juna, oni koji stignu prvi u Medini boravit će sedam dana, a oni koji stignu 16. juna bit će tri dana.
Svi hodočasnici će zajedno iz Medine krenuti za Mekku, ali će zato, oni koji su manje boravili u Medini, ostati duže u Mekki, tako da, kako kaže Hadžić, oni koji putuju prvi, prvi se i vraćaju u domovinu, a koji zadnji putuju zadnji se vraćaju.
Hoteli u Mekki udaljeni 10-ak minuta od Harema
U Mekki su rezervisani “Meridian Towers” hoteli, a od Harema su udaljeni desetak minuta. Za one koji ne mogu pješačiti, osigurani su autobusi ispred hotela koji voze svakih pet minuta.
– Ove godine ćemo u Mekku povesti i svog kuhara kako bi olakšali arapskim kuharima, jer vidio sam da naši hodočasnici nisu navikli na začinjenu hranu – navodi Hadžić.
Ukinuti su i uvjeti Covid potvrda za dobijanje viza, te vakcinacija nije potrebna. Ali, Hadžić savjetuje da je dobro vakcinisati se radi sebe. Obavezna je samo vakcinacija protiv meningokoknog meningitisa i ta se potvrda mora dostaviti (tzv. žuti karton).
Ove godine je hadž nešto skuplji u odnosu na prošlu godinu, a Hadžić je pojasnio da je na cijenu uticalo niz faktora – avio prijevoz je skuplji za nekoliko stotina eura, cijene u hotelima su veće. U biti to je oko 700 KM više, u odnosu na prošlu godinu.
Kraljevina Saudijska Arabija je uradila ogromne promjene na obrednim mjestima na kojima borave hadžije. Infrastruktura je u odnosu na 1987. godinu, kada je Hadžić prvi put bio na hadžu, uveliko poboljšana i osavremenjena. Sve je urađeno po najnovijim svjetskim standardima gradnje.
– Razlika je ogromna u pružanju usluga hadžijama. Danas na Arefatu su klimatizirani šatori, komoditet je veliki, osigurani su obroci na Arefatu i na Mini. Za one koji žele duže ostati na Mini, osigurani su im smještaj i tri obroka, a osiguran im je i prijevoz – ističe Hadžić.
Kraljevina Saudijska Arabija donijela je odluku za hodočasnike iz Evrope kojom je propisano da agencije preuzimaju organizaciju putovanja na hadž. Svi moraju sami aplicirati i to za tri aranžmana, a cijene su 8.000, 15.000 i 20.000 eura.
Na osnovu iskustva i znanja koje ima, Hadžić kaže da nije jednostavno organizirati grupni odlazak na hadž u ovim turbulentnim vremenima, inflacije, ratovi, krize, a naročito kada je i vrijeme odmora i teško je naći i avio prijevoznike.
Spomenuo je i to da grupna putovanja mogu organizirati BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Republika Albanija.
– Stoga, smatram da naša organizacija hadža nije skupa, a kvalitetna je, u odnosu na druge države – kazao je Hadžić.
Kako bi hadž što ljepše i lakše obavili, poručio je budućim hadžijama da poštuju pravila, da slušaju ljekare i vodiče, da uvijek imaju na umu da su gosti Uzvišenog Allaha, da svoje ibadete u potpunosti i lijepo izvršavaju, da dove za sebe, svoje najmilije i domovinu Bosnu i Hercegovinu.
Otvorena su birališta širom Turske, čime je počelo glasanje na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a građani Turske birat će između tri predsjednička kandidata, te 24 političke stranke i 151 nezavisnog kandidata za parlament koji ima ukupno 600 poslaničkih mjesta.
Pravo glasa na izborima ima 64,11 miliona ljudi, a više od 4,9 miliona turskih građana glasa po prvi put.
Tri kandidata
Aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), Kemal Kiličdarolu (Kilicdaroglu) i Sinan Ogan, prema redosljedu na glasačkom listiću, kandidati su za predsjednika Turske.
Četvrti kandidat Muharem Inće (Muharrem Ince), ranije je povukao kandidaturu. Aktuelni predsjednik Erdoan kandidat je Narodnog saveza predvođenog Strankom pravde i razvoja (AK Parti), na čijem se čelu nalazi. Kemal Kiličdarolu je kandidat opozicionog Nacionalnog saveza, predvođenog Republikanskom narodnom partijom (CHP). Sinan Ogan je kandidat ispred Saveza predaka, dok je Muharem Inće bio kandidat svoje Partije domovine, prije povlačenja kandidature u četvrtak.
Glasanje u 87 regija
Birališta će biti otvorena do 17 sati po lokalnom vremenu, u 87 regija.
Birališta su ranije bila otvorena i izvan Turske, u 75 država i 156 predstavništava ove zemlje.
Glasanje na graničnim prijelazima počelo je 27. aprila, a u diplomatskim predstavništvima 5. maja i trajalo je do 9. maja, prema ranije utvrđenom rasporedu.
Više od 3,41 miliona građana registrovano je za glasanje iz inostranstva.
Kako je saopćila Visoka izborna komisija Turske, nepotpuni rezultati će biti objavljeni istog dana, u prvim satima po zatvaranju birališta.
Praćenje izbora
Agencija Anadolija već 15 mjeseci aktivno radi na pripremama za praćenje predsjedničkih i parlamentarnih izbora, koji će biti održani u nedjelju u Turske, a kako bi rezultate izbora pravovremeno dostavila svojim pretplatnicima pripremljen je i poseban softver, izjavio je u četvrtak predsjednik Upravnog odbora i generalni direktor Anadolije Serdar Karagoz.
Karagoz je govorio o aktivnostima i pripremama koje Anadolija provodi na prikupljanju rezultata predsjedničkih i parlamentarnih izbora 14. maja i njihovom dostavljanju pretplatnicima.
Ističući da je agencija spremna za izbore i da od februara 2022. godine radi na tome da svojim pretplatnicima što brže dostavi rezultate izbora, Karagoz je rekao da je Anadolija razvila poseban softver putem kojeg će se podaci pretvarati u grafiku. Uposlenici Anadolije s terena će skenirati potpisane zapisnike s izbornih mjesta i njihove skenirane primjerke slati u centar za izbore Anadolije.
Navodeći da će približno 2.500 ljudi, uključujući stalne i honorarne zaposlenike, slobodne novinare i službe podrške, učestvovati na terenu širom Turske u prikupljanju izbornih podataka,
Karagoz je rekao:
– I ja ću biti na terenu. Poznata je škola koja je meni dodijeljena, i ja ću biti tamo. Sliku izvještaja o rezultatima izbora s potpisom s birališta ću proslijediti centru za praćenje izbora u kojem se upravo nalazimo.
Navodeći da broj glasačkih kutija iznosi više od 190.000 te da 2.500 uposlenika agencije neće biti dovoljno, Karagoz je rekao kako su i na tom planu poduzeli dodatne aktivnosti.
Promjena percepcije
Karagoz je naveo da će uz oko 2.500 zaposlenika koji rade u Anadoliji, službenici istraživačke kompanije, s kojom je sklopljen ugovor, također prenijeti vizualne prikaze izvještaja s biračkih mjesta i dostaviti ih u sistem.
Govoreći o ulozi Anadolije u izborima, Karagoz je podvukao kako ona nije dio izbora, već ih prati za svoje klijente.
Rekao je kako je bitno promijeniti percepciju da Anadolija objavljuje rezultate. Kako je kazao, Anadolija prati izbore za svoje pretplatnike, a rezultate izbora objavljuje državna izborna komisija.
U akciji koju su izvele srbijanske, holandske i belgijske sigurnosne jedinice uz koordinaciju Evropskog policijskog ureda (EUROPOL) razbijena je najveća mreža trgovine drogom na Balkanu, a privedena su 23 člana kriminalne organizacije.
Iz EUROPOL-a je navedeno da su uhapšena ukupno 23 osumnjičena, 13 u Srbiji, sedam u Belgiji, tri u Holandiji i Peruu, koji pripadaju organizaciji koja se opisuje kao “najveća mreža za trgovinu drogom na Balkanu”.
Saopćeno je da su u akciji zaplijenjena tri miliona eura, 15 luksuznih vozila u vrijednosti od dva miliona eura, kao i veći broj oružja i eksplozivne municije.
Navedeno je da je ta mreža 2020. godine kroz luke u Evropi prenijela najmanje sedam tona droge.
U Keniji je do sada pronađeno 150 tijela članova sekte koji su slijedili izgladnjivanje do smrti.
Još pet tijela pronađeno je u šumi Šakahola u okrugu Kilifi, što je intenziviralo tekuću istragu o kultu izgladnjivanja koji je vodio pastor Pol Mekenzi.
Regionalna komesarka Roda Onjanča izjavila je da su njihove porodice prijavile nestanak 594 osobe za koje se sumnja da su članovi kulta, dok je 25 ljudi uhapšeno.
Dok se potraga i ekshumacije nastavljaju u šumi Šakahola, uzeti su DNK uzorci više od 90 porodica.
Ekshumacije su prekinute zbog lošeg vremena, ali su nastavljene nakon nekoliko dana.
Policijska istraga koja je započeta sredinom aprila do sada je pokazala da su nekim žrtvama nedostajali organi, što je dovelo do sumnje u trgovinu ljudskim organima.
Ministar unutrašnjih poslova Kithure Kindiki opisao je ovaj slučaj kao visoko organizovani zločin, rekavši da je masovnih grobnica previše.
Dževad Hadžić (FOTO: Fena)
