Category: Svijet

Oštar pad Teslinih dionica u februaru smanjio je bogatstvo Elona Muska za desetke milijardi dolara. Mark Zuckerberg postao je druga najbogatija osoba na svijetu.

Dok je administracija Donalda Trumpa tokom februara radila na smanjenju broja zaposlenih u državnom sektoru, berza je oslabila. Deset najbogatijih ljudi na svijetu zajedno su izgubili 140 milijardi dolara.

Musk najveći gubitnik

Iako je i dalje najbogatiji čovjek na svijetu, nagli pad vrijednosti Teslinih dionica smanjio je Muskovo bogatstvo za 62 milijarde dolara. Proizvođač električnih vozila u februaru je izgubio čak četvrtinu svoje tržišne vrijednosti.

Utjecaj politike

U decembru je Musk postao prvi milijarder čije je bogatstvo premašilo 400 milijardi dolara, zahvaljujući rastu Teslinih dionica i povećanoj vrijednosti njegove privatne firme za umjetnu inteligenciju, xAI, koja je dobila podršku novih investitora. Međutim, njegov boravak na vrhu bio je kratkog vijeka. Već 10. februara, kada su Tesline dionice počele padati, Muskovo bogatstvo palo je ispod 400 milijardi dolara. Pad se nastavio, pa je 1. marta njegova imovina procijenjena na nešto manje od 360 milijardi dolara, prema podacima magazina Forbes.

Vrijednost Teslinih dionica pala je zbog izvještaja o drastičnom padu prodaje u Evropi i u američkim saveznim državama poput Kalifornije. U SAD-u su neki nezadovoljni građani, revoltirani Muskovim naglim odlukama o otpuštanjima državnih službenika u njegovoj ulozi lidera DOGE-a (Odjela za učinkovitost vlade), vandalizirali Tesline prodajne salone ili organizirali prosvjede ispred njih.

Reuters

Bezos gubi, Zuckerberg raste

Za razliku od Muska, Mark Zuckerberg imao je bolji mjesec – barem kada je riječ o neto bogatstvu. Prvi put je postao druga najbogatija osoba na svijetu. Njegov uspon na drugo mjesto rezultat je pada vrijednosti Amazonovih dionica.

U februaru su Amazonove dionice pale za gotovo 11%, čime je izbrisano više od 23 milijarde dolara bogatstva Jeffa Bezosa. To ga je spustilo na treće mjesto, otvarajući put Zuckerbergu da ga prestigne. Iako je i vlasnik Mete izgubio dio bogatstva prošlog mjeseca, njegov pad nije bio tako dramatičan kao Bezosov. Zuckerberg je 1. marta imao procijenjenih 231 milijardu dolara, dok je Bezos bio odmah iza njega sa skoro 227 milijardi dolara.

Buffett jedini u plusu

Warren Buffett jedini je među deset najbogatijih čije se bogatstvo povećalo prošlog mjeseca. Dionice njegove investicijske firme Berkshire Hathaway porasle su za oko 10%. To mu je donijelo dodatnih gotovo 15 milijardi dolara, čime je njegovo bogatstvo sada procijenjeno na 161 milijardu dolara.

Sveukupno, deset najbogatijih ljudi na svijetu zajedno posjeduje bogatstvo od 1,89 biliona dolara. To je pad u odnosu na 2,03 biliona dolara od početka februara.

Forbes prati milijardere širom svijeta od 1987. godine. U aprilu 2024. magazin je pronašao ukupno 2.781 milijardera za svoju godišnju listu.

Ko je najbogatija žena na svijetu?

Najbogatija žena na svijetu je Alice Walton, kćerka osnivača Walmarta, Sama Waltona. Njeno bogatstvo procijenjeno je na 107,5 milijardi dolara, čime zauzima 15. mjesto na listi najbogatijih ljudi na svijetu.

Njena imovina potječe iz vlasničkog udjela u trgovačkom lancu Walmart, koji je naslijedila od svog oca. Njena braća Rob, Jim i John (koji je preminuo 2005.) također su naslijedili udjele u kompaniji. Udovica Johna Waltona, Christy Walton, i njihov sin Lukas Walton naslijedili su Johnove dionice te se oboje nalaze na Forbesovoj listi milijardera.

Deset najbogatijih na svijetu

Više od 20 milijardi tona emisija ugljen-dioksida (CO2) u 2023. godini proizvedeno je sagorijevanjem uglja, nafte i plina koje je proizvelo samo 36 kompanija, pokazuje nova analiza. Ove kompanije su odgovorne za polovinu svih emisija koje doprinose globalnom zagrijavanju, što dodatno jača argumente za njihovu odgovornost u borbi protiv klimatskih promjena.

Prema podacima iz izvještaja Carbon Majors, među najvećim zagađivačima su Saudi Aramco, Coal India, ExxonMobil, Shell i više kineskih energetskih kompanija. Ako bi Saudi Aramco bila država, bila bi četvrti najveći svjetski zagađivač, odmah iza Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Indije. ExxonMobil, s druge strane, proizvodi gotovo iste emisije kao i Njemačka, deveti najveći emiter CO2 na svijetu.

Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5°C, što je cilj postavljen Pariškim sporazumom, emisije moraju pasti za 45% do 2030. Međutim, umjesto smanjenja, emisije i dalje rastu, doprinoseći sve učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama koje ugrožavaju živote i ekonomije širom svijeta.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da su svi novi projekti eksploatacije fosilnih goriva pokrenuti nakon 2021. nespojivi s postizanjem neto nulte emisije do 2050. Uprkos ovim upozorenjima, većina od 169 kompanija obuhvaćenih bazom podataka Carbon Majors povećala je emisije u 2023. godini, koja je ujedno bila i najtoplija godina u historiji mjerenja.

Kompanije nastavljaju povećavati proizvodnju

“Ove kompanije drže svijet ovisnim o fosilnim gorivima bez ikakvih planova da uspore proizvodnju”, izjavila je Kristijana Figueres, bivša čelnica UN-a za klimatske promjene, koja je igrala ključnu ulogu u usvajanju Pariškog sporazuma 2015.

Emet Koner iz organizacije InfluenceMap, koja je izradila izvještaj, naglasio je da “uprkos globalnim klimatskim obavezama, mali broj najvećih proizvođača fosilnih goriva značajno povećava proizvodnju i emisije, što pokazuje koliko su upravo ove kompanije ključne u klimatskoj krizi”.

Kompanije se, međutim, brane. Glasnogovornik Shella izjavio je da je ova kompanija „posvećena postizanju neto nultih emisija do 2050.” i da ulaže u tehnologije za smanjenje emisija. Saudi Aramco je odbio komentarisati izvještaj, dok se kompanije Coal India, ExxonMobil, Chevron, TotalEnergies i BP nisu oglasile.

Pravni pritisci na naftne gigante

Podaci Carbon Majors izvještaja već su korišteni u pravnim slučajevima protiv kompanija koje se bave eksploatacijom fosilnih goriva. Države New York i Vermont donijele su zakone koji traže odštetu od energetskih kompanija za klimatske štete, dok su neki pravni eksperti pozvali na krivične postupke protiv rukovodilaca naftnih korporacija. Regulatorni organi su također koristili ove podatke, poput tužbe organizacije ClientEarth protiv BlackRocka zbog obmanjivanja investitora o utjecaju fosilnih goriva.

Baza podataka Carbon Majors obuhvata emisije 169 najvećih kompanija i uključuje ne samo fosilna goriva, već i cementnu industriju, čije su emisije porasle za 6,5% u 2023. U grupi 36 najvećih zagađivača dominiraju državne kompanije, njih 25, među kojima su China Energy, Nacionalna iranska naftna kompanija, ruski Gazprom i UAE-ov Adnoc. Ostatak čine dioničarske firme poput brazilskog Petrobrasa i italijanskog Enija.

Najveći izvor emisija u 2023. bio je ugalj (41%), zatim nafta (32%), plin (23%) i cementna industrija (4%).

“Živimo u kritičnom trenutku ljudske historije”, izjavio je Kumi Naidoo, predsjednik inicijative Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty. “Neophodno je da vlade preuzmu odgovornost i zaustave ekspanziju fosilnih goriva, koja su osnovni uzrok krize u kojoj se nalazimo”, prenosi Guardian.

Sjedinjene Američke Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini, nekoliko dana nakon što se američki predsjednik Donald Trump sukobio s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu, potvrdio je dužnosnik Bijele kuće za Reuters.

“Predsjednik je jasno rekao da je fokusiran na mir. Trebamo i naše partnere da budu predani tom cilju. Pauziramo i preispitujemo našu pomoć kako bismo bili sigurni da pridonosi rješenju”, rekao je dužnosnik, prenosi Al Jazeera.

Iz Ureda Zelenskog nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentarom, prenosi Hina.

“Ovo nije trajni prekid pomoći, to je pauza”, citirao je Fox News dužnosnika Trumpove administracije.

Bloomberg je izvijestio da je sva američki vojna oprema koja trenutno nije u Ukrajini – obustavljena, uključujući oružje u tranzitu u avionima i brodovima ili koje čeka u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Ovaj potez uslijedio je nakon što je Trump promijenio politiku SAD-a prema Ukrajini i Rusiji nakon preuzimanja dužnosti u januaru, usvajanjem pomirljivijeg stava prema Moskvi i eksplozivnog sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući u petak kada ga je Trump kritizirao da je nedovoljno zahvalan za podršku Washingtona u ratu s Rusijom.

Više zastupnika Demokratske stranke kritikovalo je Trumpov potez da obustavi vojnu pomoć Ukrajini.

“Prvo, Donald Trump okrivio je Zelenskog za Putinovu invaziju na Ukrajinu. Zatim, kaže da ‘vjeruje’ Putinu. Sada je zamrznuo vojnu pomoć”, rekla je Elizabeth Warren, senatorica iz Massachusettsa i dodala: “Jasno je da Donald Trump stavlja svoj krhki ego ispred naše nacionalne sigurnosti, stavljajući se na stranu Putina umjesto američkih saveznika u Evrop”.

Zastupnica Pramila Jayapal, koja predstavlja okrug u državi Washington, opisala je obustavu pomoći Ukrajini kao “sramotan dan u američkoj historiji”.

“Budimo jasni – ovdje se ne radi o podršci miru. Donald Trump je na strani Rusije, Putina i diktatora diljem svijeta, a protiv naših saveznika i odbrane demokratije”, objavila je Jayapal na mreži X.

Senator Andy Kim, koji predstavlja New Jersey, rekao je da će odluku slaviti čelnici Rusije, Kine, Sjeverne Koreje i Irana.

“Napuštanjem naših partnera u Ukrajini, predsjednik Trump poslao je signal svim našim saveznicima da nam se ne može vjerovati, a svim našim protivnicima da američka riječ ne znači ništa”, objavio je Kim na X-u, prenosi Al Jazeera.

bhrt

U 18 sati zatvorena su birališta na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj. Prve izlazne ankete prednost, kako je i očekivano, daju koaliciji CDU/CSU, čiji je lider Fridrih Merc proglasio pobjedu.

Drugo mjesto i istorijski uspjeh osvojila je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), a treće mjesto Socijaldemokrate aktuelnog kancelara (SPD) Olafa Šolca.

Prema prvim izlaznim anketama, koalicija CDU/CSU osvojila je 211 od ukupno 630 mjesta u Bundestagu, a AfD 142 mjesta. Slijedi SPD sa osvojenih 116 mjesta, zatim Zeleni sa 98 mjesta i Ljevica sa 62 mjesta.

Njemački kancelar Šolc priznao je izborni poraz i rekao da je lično odgovoran za rezultat.

Izlaznost je bila velika, više od 52 odsto Nijemaca s pravom glasa izašlo je na birališta.

Vanredni izbori raspisani su nakon pada semafor koalicije na čijem je čelu bio kancelar Olaf Šolc.

Uprkos uspjehu AfD-a, sve velike stranke obećale su ostati pri principu nekoaliranja s krajnje desničarskim strankama.

Pravo glasa ima 59 miliona Nijemaca.

Prema zakonu, novi saziv Bundestaga mora se sastati najkasnije 30 dana nakon izbora.

Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog vojne kampanje.

Nova školska godina počela je u Pojasu Gaze u nedjelju nakon obustave zbog 16-mjesečnih izraelskih napada na enklavu, saopćilo je Ministarstvo obrazovanja, javlja Anadolu.

Nastavak školovanja

U saopćenju Ministarstva se navodi da će učenici pohađati nastavu “u školama koje još postoje, renovirane i opremljene, ili kroz alternativne škole i obrazovne punktove koji su uspostavljeni u mnogim područjima”.

Ministarstvo je saopćilo da nastoji da obezbijedi online časove za učenike koji nisu u mogućnosti da pohađaju školu “kako bi se osiguralo da nastave školovanje”.Nova školska godina “počela je u Gazi usred masovnog razaranja i ozbiljnog nedostatka resursa i sposobnosti”.

85 posto škola onesposobljeno

Ministarstvo je apelovalo na organizacije za ljudska prava da izvrše pritisak na Izrael da dozvoli pristup materijalima potrebnim za obrazovni proces u Gazi.

Prema palestinskim podacima, 85 posto škola u Gazi je onesposobljeno zbog izraelskog bombardovanja.

Ured za medije vlade Gaze saopćio je da je najmanje 12.800 učenika i 800 prosvjetnih radnika i administrativnog osoblja ubijeno i 1.166 obrazovnih ustanova uništeno u izraelskom ratu od oktobra 2023. godine, procjenjujući štetu u obrazovnom sektoru na preko dvije milijarde dolara.

Sporazum o prekidu vatre stupio je na snagu u Gazi 19. januara, čime je zaustavljen izraelski genocidni rat, u kojem je ubijeno više od 48.300 Palestinaca, većinom žena i djece, a enklava je ostala u ruševinama.

Međunarodni krivični sud izdao je u novembru naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog vojne kampanje.

Prema najnovijim informacijama iz Vatikana, zdravstveno stanje pape Franje i dalje je kritično. Kako prenosi Sky News, 88-godišnji poglavar rimokatoličke crkve hospitaliziran je već više od sedmicu zbog dvostruke upale pluća i hroničnog bronhitisa.

– Doživio je produženu respiratornu krizu koja je zahtijevala primjenu kisika visokog protoka – navodi se u službenom saopćenju Vatikana.

Zabrinjavajuće je što papa “pati više nego jučer”, a ljekari su mu morali dati i transfuziju krvi zbog otkrivene trombocitopenije.

Uprkos teškom stanju, papa je dio dana proveo sjedeći u naslonjaču, no prognoza je i dalje neizvjesna. Već drugu sedmicu zaredom neće predvoditi nedjeljnu molitvu, a očekuje se da će pripremiti pisanu propovijed koju će netko drugi pročitati.

Sve se glasnije spekulira i o mogućo papinoj ostavci, o čemu se Vatikan još nije očitovao. Ljekari ističu da Franjo “nije izvan opasnosti”, ali da trenutno ne postoji opasnost od smrtnog ishoda.

Očekuje se da će ostati u bolnici Gemelli u Rimu barem još sedmicu.