Category: Svijet

  • Parlament Ukrajine razmatra o proglašenju Bjelorusije agresorom

    Parlament Ukrajine razmatra o proglašenju Bjelorusije agresorom

    Nacrt rezolucije kojom se Bjelorusija priznaje kao zemlja agresor registrovala je grupa narodnih poslanika u Parlamentu Ukrajine.

    Parlamentarac Jaroslav Jurčišin (Yaroslav Yurchyshyn) izjavio je da bi Bjelorusija trebala snositi odgovornost za sveobuhvatni rat, jer je obezbijedila svoju teritoriju za agresiju na Ukrajinu. Mišljenja je da je takav korak neophodan da bi se bjeloruski režim doveo pred lice pravde i zbog budužoj reparacija Ukrajini.

    – Sjećamo se pomoći Bjelorusa u ratu protiv ruske invazije i zahvalni smo vojnicima Kalinovskog puka. Međutim, Bjelorusija kao država treba da snosi zakonsku odgovornost za zločine počinjene na našoj teritoriji – izjavio je.

    Tekst rezolucije registrovan u Vrhovnoj radi 16. juna još nije dostupan, a u obrazloženju je navedeno da ukrajinski parlament priznaje Bjelorusiju kao državu agresora i poziva vlade drugih država i međunarodne organizacije da učine isto, prenosi Ukrajinska pravda.

    Parlament će pozvati vladu da “odmah razradi pitanje prekida diplomatskih odnosa između Ukrajine i Republike Bjelorusije”, kao i pozvati međunarodnu zajednicu da pojača sankcioni pritisak na Minsk i privede ratne zločince pravdi.

  • Predstavnici više od 60 zemalja sastaju se na konferenciji o obnovi Ukrajine

    Predstavnici više od 60 zemalja sastaju se na konferenciji o obnovi Ukrajine

    Dužnosnici iz više od 60 zemalja i stotine šefova velikih svjetskih kompanija očekuju se sljedeće sedmice u Londonu na drugoj Međunarodnoj konferenciji o obnovi Ukrajine, objavila je britanska vlada.

    “Obnova ukrajinskog gospodarstva jednako je važna kao i vojna strategija”, objavio je u subotu Downing Street.

    Konferencija će se održati u srijedu i četvrtak. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sudjelovat će videovezom.

    “Hrabrost Ukrajine na bojnom polju mora ići ruku pod ruku s vizijom privatnog sektora da pomogne zemlji da se obnovi i oporavi”, kažu iz britanske vlade.

    Za obnovu treba 14 milijardi dolara

    Londonska konferencija o obnovi Ukrajine, na kojoj će sudjelovati i nevladine organizacije, druga je od početka rata, nakon prošlogodišnje u švicarskom Luganu. Od političkih lidera očekuju se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, američki državni tajnik Antony Blinken i francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna.

    Više od godinu dana od početka rata, Svjetska banka procijenila je da Ukrajine trenutno treba 14 milijardi dolara za popravak materijalne štete uzrokovane ratom.

    No, oporavak gospodarstva zemlje koštat će 441 milijardu dolara prema nedavnoj studiji Svjetske banke, UN-a, Europske unije i ukrajinske vlade. Očekuje se da će se taj iznos povećati kako sukob bude dulje trajao.

    Izvor: N1

  • Veliki toplotni talas u Meksiku: Preminulo osam osoba

    Veliki toplotni talas u Meksiku: Preminulo osam osoba

    U toplotnom talasu koji je odnedavno zahvatio Meksiko preminulo je osam osoba, objavili su meksički mediji.

    Do toga su dovele ekstremne temperature na sjeverozapadu i jugoistoku zemlje, koje su nekoliko stepeni iznad sezonskih normi.

    Ministarstvo zdravlja Meksika saopštilo je da je više osoba sa simptomima sunčanice primljeno u bolnice.

    Temperature su posebno visoke u državama Sonora, Veracruz, Quintana Roo i Oaxaca, a meteorolozi navode da će se slični vremenski uslovi zadržati još nekoliko dana.

    Meteorolozi su stanovnicima savjetovali da ne izlaze oko podne kada sunce pada pod direktnim uglom, ukoliko nije baš potrebno.

    Meksiko bilježi najtoplije dane u prethodnih nekoliko godine, a temperatura prelazi 40 stepeni Celzijusa.

    Izvor:BHRT/Agencija Anadolija

  • Slovenija ponovo priznaje visokoškolske diplome iz BiH

    Slovenija ponovo priznaje visokoškolske diplome iz BiH

    Ministarstvo za visoko obrazovanje, nauku i inovacije i ENIC-NARIC centar Republike Slovenije informisali su da će Republika Slovenija, od ponedjeljka, 19. juna, nastaviti sa razmatranjem pojedinačnih zahtjeva za priznavanje diploma visokog obrazovanja iz BiH.

    Ovim je deblokiran proces vrednovanja i priznavanja visokoškolskih diploma stečenih u BiH, saopšteno je iz ovog ministarstva.

    Navedena aktivnost rezultat je intenzivne višemjesečne komunikacije Ministarstva civilnih poslova BiH i nadležnih obrazovnih vlasti sa Ministarstvom za visoko obrazovanje, nauku i inovacije Republike Slovenije, s ciljem zaštite stečenih prava osoba koje su visokoškolske diplome stekle u BiH, piše N1.

    Podsjećamo, ENIC-NARIC centar Republike Slovenije je 24. oktobra 2022. godine obustavio razmatranje pojedinačnih zahtjeva za vrednovanje i priznavanje visokoškolskih diploma stečenih u BiH, a zbog, kako je u saopštenju slovenačkog ENIC-NARIC centra navedeno, „nedostajućih, nejasnih i neusklađenih informacija u vezi s akreditacijom visokoškolskih institucija i studijskih programa u BiH“.

  • Snimljen trenutak urušavanja mosta kod Kraljeva

    Snimljen trenutak urušavanja mosta kod Kraljeva

    Most u Adranima kod Kraljeva odnijela je reka Makva, a trenutak urušavanja je snimljen i objavljen na stranici 192.rs.

    Selo Adrani kod Kraljeva nakon izlivanja lokalne rječice ponovo se našlo pod vodom, a poplavljeno je oko 50 kuća.

    Mještani su čitavu noć bili budni, kako bi spašavali domove od vodene bujice.

    “Isto ovako se desilo i u junu 2019. godine. Očaj i katastrofa da jedna mala rečica ponovo poplavi čitavo selo. Još jedna neprospavana noć je iza nas. Do nekih devet sati sve je bilo u redu. Potom je voda sve više počela da nadolazi,sva sreća što smo bar nešto uspeli da spasimo postavljajući džakove”, kaže za RINU mještanin Dragomir Marković.

     

     

  • Ovo je mladić kojem je majka na bilbordu uputila izvinjenje

    Ovo je mladić kojem je majka na bilbordu uputila izvinjenje

    “Ako završiš fakultet, izviniću se što nisam vjerovala u tebe, i to na bilbordu!” Ova rečenica jedne majke mogla je biti dio jednog običnog popodnevnog razgovora uz ručak. Ali, Marko je bio uporan, a mama Dijana zapamtila svoje obećanje.

    I, tako je u Beogradu postavljen čuveni bilbord sa natpisom:
    “Izvinjavam se sinu Marku što nisam verovala da će završiti fakultet”.
    A mi smo od majke Dijane dobili i sliku Marka, dok stoji ispod bilborda na kome se, osim poruke, nalazi i njegova slika iz detinjstva.
    Dijana Majkić Vukušić nije imala vjeru u istrajnost svog sina Marka da će završiti studije.
    Obećala mu je da će mu se, kada diplomira na Ekonomskom fakultetu, koji je pohađao, javno izviniti i to ni manje ni više nego putem bilborda.
    Dijana je za Telegraf.rs ispričala kako i zašto je došlo do ovog obećanja.
    Marko je studirao Ekonomski fakultet, a tokom školovanja se zaposlio i pauzirao studije.
    “Nije da mu je nešto predstavljalo problem na fakultetu, nego ga je posao ponio jer se tokom studija zaposlio i faktički je pauzirao neko vrijeme”, priča Dijana.
    Gubeći vjeru da će studije ikada privesti kraju dala mu je obećanje.
    “Studirao je 12 godina Ekonomski fakultet u Beogradu i rekla sam mu “ako ga završiš ja ću ti se javno izviniti i to postaviti na bilbord”.
    “I zaista, kada je on ispunio svoje obećanje, ispunila sam ga i ja”, dodaje Dijana.
    Kako kaže, na svog sina je ponosna, a sada ima razlog za duplo slavlje jer se Marko uskoro ženi.
    (Glas Srpske)
  • Turčin ženu koja ga je ostavila čeka na autobuskoj stanici 24 godine

    Turčin ženu koja ga je ostavila čeka na autobuskoj stanici 24 godine

    Ecevit Okuzcu, stanovnik provincije Sinop u Turkoj, na autobuskoj stanici već 24 godine čeka povratak voljene žene.

    Turski mediji pišu da je Okuzcuova ljubavna priča veoma potresna.

    Novinarima je kazao da je “ženu svojih snova” sreo upravo na toj autobuskoj stanici te da se njihova ljubavna priča razvijala baš onako kako je zamišljao, sve dok se nije dogoodila tragedija.

    U mladosti mu je dijagnosticirana bolest zbog koje je postepeno izgubio vid. Iako je prošao brojne tretmane, nijedan se nije pokazao uspješnim. Nažalost, žena koju je volio otišla je u Istanbul i više se nije vratila.

    Iako je od tada prošlo više od 20 godina Okuzcu nije ostao bez nade, vjerujući da će se njegova voljena jednog dana vratiti na istu autobusku stanicu gdje su im se putevi prvi put ukrstili. Zbog toga je na stanici čeka svakog dana.

    Kako je rekao nema užih članova porodice osim brata koji ne živi s njim. Tokom dana Okuzcu se može naći na autobuskoj stanici, mjestu koja je sada lokalno poznata kao stanica “ašik Ecevit”, što znači “zaljubljeni Ecevit”, koja je postala svojevrsni simbol njegove trajne ljubavi i posvećenosti.

    Klix/Press

  • Novi detalji: Nottingham blokiran, ubijeni studenti, specijalci odveli dvije žene

    Novi detalji: Nottingham blokiran, ubijeni studenti, specijalci odveli dvije žene

    Policija Velike Britanije saopćila je da su tri osobe pronađene mrtve u centralnom engleskom gradu Nottinghamu te da je jedan muškarac uhapšen pod sumnjom za ubistvo nakon što je kombijem pokušao pregaziti još troje ljudi.

    Policija je objavila da su dvije osobe pronađene mrtve na cesti u gradu nešto poslije 4 sata ujutro, prije nego što su policajci upozoreni na još jedan incident nedaleko od grada gdje je kombi pokušao pregaziti tri osobe. One su prebačene na liječenje u bolnicu.

    Više saobraćajnica je zatvoreno, a lokalna tramvajska mreža je obustavljena u Nottinghamu dok policija rješava incident.

    Prema posljednjim informacijama među ubijenima su dva studenta. Sveučilište Nottingham saopćilo je da su dvoje od troje ljudi ubijenih u napadima bili studenti sveučilišta.

    “S velikom tugom potvrđujemo iznenadnu i neočekivanu smrt dvoje naših studenata nakon velikog incidenta u središtu Nottinghama tokom noći. Šokirani smo i shrvani viješću i naše su misli s pogođenima, njihovim porodicama i prijateljima. Znamo da će ovo vjerojatno izazvati nevolje za uposlenike i studente u našoj zajednici.”

    Radiosarajevo.ba

  • Studenti razvili autonomnog robota koji uništava invazivne insekte

    Studenti razvili autonomnog robota koji uništava invazivne insekte

    Tim studenata s Univerziteta Carnegie Mellon University, odnosno Instituta za robotiku, razvio je autonomnog robota pod nazivom TartanPest, koji može uništiti invazivnu vrstu insekata pod nazivom “spotted lanternflie”, odnosno pjegava lanterna, koji uništavaju ekonomski važne usjeve.

    Robot se sastoji od električnog traktora, robotske ruke i kompjuterskog vida, a zahvaljujući tome se može kretati poljima i šumama te otkrivati i uništavati jaja insekata koristeći rotirajuću četku postavljenu na krau ruke. Četkica se okreće kako bi izbacila jaja i uništila ih.

    Jajne mase mogu sadržavati 30 do 50 jaja i često se nalaze na drveću, stijenama, vanjskom namještaju i zahrđalim metalnim površinama, a ako se efikasno ne zaustave, svake godine se rađa nova generacija štetočina.

    “Trenutno je pjegava lanterna koncentrisana u istočnom dijelu zemlje, no očekuje se širenje. Investiranjem u rješenje ovog problema ćemo spriječiti visoke troškove u budućnosti”, izjavila je istraživačica Carolyn Alex iz TartanPest tima.

    TartanPest koristi robotsku ruku postavljenu u bazu električnog Amiga mikrotraktora, koji je proizvela kalifornijska robotska kompanija Farm-ng. Mašina koristi model dubokog učenja i AI set podataka kreiran pomoću 700 fotografija jajnih masa pomenutog insekta kako bi ih identificirala i uništila.

    Pjegava lanterna se brzo i lako širi te se hrani raznim biljkama i plodovima uključujući grejp, jabuke, orahe i slično. Samo u Pennsylvaniji pravi štetu od 300 miliona dolara na godišnjem nivou.

    Stoga bi se robot TartanPest mogao pokazati izuzetno korisnim za male farmere i širi sistem hrane. Autonomni robot bi mogao pomoći u raznim sferama uključujući smanjenje hemijskog zagađivanja usjeva, povećanje efikasnosti farmi i smanjenje troškova rada.

  • Srbija do kraja godine završava svoj dio autoputa Beograd-Sarajevo, BiH tek utvrđuje trase

    Srbija do kraja godine završava svoj dio autoputa Beograd-Sarajevo, BiH tek utvrđuje trase

    Do kraja 2023. godine Srbija će završiti svoj dio autoputa Beograd-Sarajevo od Sremske Rače do Kuzmina, najavio je 12. juna ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić Vesić.

    Tokom susreta s ministrom prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Edinom Fortom u Sarajevu, Vesić je rekao i da je trenutno u fazi izgradnje zajednički granični prelaz. “Ovaj prelaz u Sremskoj Rači će biti pušten u promet 2025. godine , odnosno kada bude bio završen dio do Bijeljine, koji finansira Vlada Srbije”, dodao je ministar Vesić. Ministri su nakon sastanka u Sarajevu poručili da se za dvije godine mogu očekivati dva autoputa i dvije brze ceste Beograd-Sarajevo, kao i rekonstrukcija željezničke pruge između ova dva grada ali i obnova šest mostova. Iako je Srbija najavila da će do kraja godine završiti svoj dio autoputa, BiH tek utvrđuje trase na kojoj će ići autoput, kaže ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, te naglašava da će se na sastanku 5. jula u Brčkom, biti tačno utvrđena trasa autoceste Orašje-Brčko-Tuzla te željeznički koridori i tek nakon toga će se krenuti sa izgradnjom autoputa koji će povezati Beograd i Sarajevo.

    “Moramo stvoriti zamah u investicijama, nama je Tuzla ključna, odnosno kako uvezati Tuzlu prema Brčkom i dalje prema istoku, o svemu tome ćemo konkretno 5. jula u Brčkom, naglašava Forto. Ideja o povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom ili brzom cestom stara je desetljećima. Republika Turska se tokom Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska krajem oktobra 2016. ponudila da je realizira. Početkom 2019 godine dogovoreno je da ide trasa od Sarajeva prema sjeveru za Zenicu, pa preko Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine za Kuzmin u Srbiji, te trasa od Sarajeva prema istočnoj Bosni preko Pala i Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji, s konekcijom od Pala za Goražde. Tad je saopćeno da je na trasi kroz BiH potrebno izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara. Ukupna vrijednost projekta je procjenjivana na tri do četiri milijarde eura, piše RSE.