Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Kopča iz BiH na aukciji u centru Pariza: Nadmetanje počinje u ponedjeljak

    Kopča iz BiH na aukciji u centru Pariza: Nadmetanje počinje u ponedjeljak

    Za tri dana u Parizu će se, u prestižnoj aukcijskoj kući Drouot, održati aukcija na kojoj će se naći rijedak primjerak posrebrene mesingane kopče za pojas za koju će se nadmetati ljudi iz cijelog svijeta. Ovaj umjetnički dragulj, koji je ukrašen lišćem i kartušama, potiče sa Balkana, iz Bosne, te se datira kao izvorno djelo s početka 20. stoljeća.

    Očekuje se da će aukcija privući brojne kolekcionare i zaljubljenike u umjetnost, spremne na nadmetanje kako bi dodali ovaj izuzetan primjerak svojoj kolekciji.

    Dimenzije kopče su impresivne:  visina od 19 cm i širina od 41 cm, čine je zaista neodoljivim artefaktom koji je vrijedno posjedovati.

    Ova kopča odražava bogatu tradiciju i kulturno naslijeđe Balkana, sa svojim jedinstvenim dizajnom i izvrsnom izradom. Njeni detalji i ornamentika odražavaju vještinu i kreativnost majstora koji su je stvorili.

    DROUT

    Aukcijska kuća prodaje ovu kopču iz kolekcije etničkog nakita i početna procjena je 50 do 100 eura. To nije konačna cijena te se očekuje da će kupci nuditi mnogo više.

    Najveći svjetski aukcijski centar

    Aukcija će se održati u ponedjeljak, 10. jula, s početkom u 13:30 sati, u jednom od 15 prodajnih soba Hôtel Drouota, koji je smješten u samom srcu Pariza.

    Drouot je najveći svjetski aukcijski centar i ključni igrač na tržištu umjetnosti još od 1852. godine. Sa više od 70 aukcijskih kuća, Drouot predstavlja sinonim za vrhunsku umjetnost i mjesto na kojem se kreira povijest prodaje umjetnina.

    Grupa Drouot sastoji se od nekoliko podružnica i ima izuzetno značajan utjecaj na globalno tržište umjetnosti. Godišnje ponuda od 230.000 umjetničkih djela iz 21 glavne specijalnosti privlači oko 3.000 posjetilaca dnevno.

    Uz svoju digitalnu platformu Drouot.com, grupa nudi mogućnost digitalne prodaje, uključujući aukcije uživo, aukcije samo na mreži i prodaju odmah. S gotovo 2 miliona artikala godišnje, koje nudi 600 aukcijskih kuća, Drouot je lider u industriji umjetničke trgovine.

    Kopča iz BiH predstavlja pravu rijetkost i izvanrednu priliku za kolekcionare da se domognu autentičnog i jedinstvenog dijela balkanskog naslijeđa.

    Ljepota, povijesna vrijednost i umjetnička izvrsnost garantiraju da će ova aukcija biti pravi spektakl.

    Stoga, ljubitelji umjetnosti i kolekcionari iz cijelog svijeta ne bi smjeli propustiti priliku da prisustvuju ovoj nezaboravnoj aukcijskoj manifestaciji u Parizu koju mogu pratiti i online.

    Program N1 

  • Okršaj američkog drona i ruskih borbenih aviona iznad Sirije

    Okršaj američkog drona i ruskih borbenih aviona iznad Sirije

    Američko vojno zrakoplovstvo objavilo je video snimak na kojem se vidi kako ruski borbeni avioni lete opasno blizu nekoliko američkih bespilotnih letjelica iznad Sirije u pokušaju da ih onesposobe.

    Centrala američkih zračnih snaga je u izjavi u kojoj se opisuje snimak navela: “Ovi događaji predstavljaju novi nivo neprofesionalne i nesigurne akcije ruskih zračnih snaga koje djeluju u Siriji“.

    Snimak se sastoji od niza isječaka koji prikazuju ruski lovac SU-35 kako se približava Reaperu, a kasnije ispaljuju niz signalnih raketa u smijeru putanje drona.

    General Alex Grynkewich, komandant 9. ratnog vazduhoplovstva na Bliskom istoku, izjavio je u saopštenju da je jedan od ruskih pilota pozicionirao svoju letjelicu ispred drona i aktivirao naknadno sagorijevanje što je smanjilo sposobnost operatera drona da bezbijedno upravljaju njime. Dodatno sagorijevanje stvara mlazni udar koji potencijalno može oštetiti elektroniku Reapera.

    On je rekao da je ruski avion “počeo uznemiravati dronove” iznad Sirije koji su poslani u okviru misije protiv ISIS-a.

    “Ruski vojni avioni su se ponašali nesigurno i neprofesionalno dok su bili u interakciji sa američkim avionima u Siriji“, rekao je on, te dodao da ovakve akcije ugrožavaju sigurnost američkih i ruskih snaga.

    Pozvao je ruske snage u Siriji “da prestanu s ovim nepromišljenim ponašanjem i pridržavaju se standarda ponašanja koji se očekuju od profesionalnih zračnih snaga” kako bi se mogli ponovno fokusirati na trajni poraz ISIS-.

    General Erik Kurilla, šef američke Centralne komande, rekao je u saopštenju da rusko kršenje napora da se očisti vazdušni prostor iznad Sirije “povećava rizik od eskalacije ili pogrešne procjene“.

    Kako navodi Guardian, oko 900 američkih trupa je raspoređeno u Siriji i sarađuju sa Sirijskim demokratskim snagama predvođenim Kurdima koje se bore protiv tamošnjih militanata ISIS-a. Nisu otkriveni detalji o operaciji drona u videu, a nije jasno ni gdje su se tačno incidenti dogodili iznad Sirije.

    Izvor: N1

  • Šta bi se desilo kada bi se Ukrajina pridružila NATO savezu?

    Šta bi se desilo kada bi se Ukrajina pridružila NATO savezu?

    Ukrajina je pojačala svoje napore da se pridruži NATO-u nakon što je Rusija izvršila invaziju prošle godine, tvrdeći da su sigurnosne garancije Moskve, Washingtona i Londona na osnovu kojih je prepustila svoj nuklearni arsenal Rusiji 1994. godine očigledno bile bezvrijedne. Dok istočnoevropske zemlje kažu da bi Kijevu trebalo ponuditi neku vrstu mape puta na samitu NATO-a u Vilniusu u utorak i srijedu, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi mogao dovesti savez bliže ratu s Rusijom, piše Reuters.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je širenje NATO-a prema ruskim granicama u posljednje dvije decenije kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u susjednu Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Bilo kakvo proširenje Sjevernoatlantskog saveza mora biti dogovoreno sa svih 31 članica, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio formalni poziv Kijevu za pridruživanje na samitu.

    Reuters objašnjava korake koje je Ukrajina preduzela na svom putu ka članstvu u NATO-u, mogućnost kompromisa oko narednih koraka, i kako Rusija gleda na razvoj događaja.

    Put ka NATO-u bez MAP-a?

    NATO članice su se 2008. godine na samitu u Bukureštu složile da bi se Ukrajina, koja je bila dio Sovjetskog Saveza kojim je vladala Moskva do njegovog raspada 1991. godine, mogla na kraju pridružiti alijansi. Međutim, čelnici NATO-a nisu Kijevu dali takozvani akcioni plan za članstvo (MAP) koji predstavlja mapu puta za njegovo približavanje savezu.

    Moskva je zatim ilegalno anektirala Krim od Ukrajine 2014. godine i podržala separatističke zastupnike u istočnoj Ukrajini.

    U posjeti Kijevu ovog aprila, Stoltenberg je rekao da je Ukrajina “zaslužila mjesto” u NATO-u, ali je kasnije jasno stavio do znanja da zemlja neće moći da se pridruži savezu dok traje rat s Rusijom, čije snage sada zauzimaju veći dio istoka i juga Ukrajine.

    Početkom juna je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova država razumije ovaj stav, ali je krajem mjeseca ponovio pozive da na samitu Ukrajina dobije “politički poziv” u NATO.

    U okviru procesa MAP-a koji slijede druge bivše komunističke zemlje u istočnoj Evropi, kandidati moraju dokazati da ispunjavaju političke, ekonomske i vojne kriterije i da su sposobni da vojno doprinesu operacijama NATO-a.

    Od 1999. godine većina zemalja koje žele da se pridruže NATO-u učestvovala je u MAP-u, iako ova procedura nije obavezna: Finska i Švedska, ranije neutralne države koje su blisko sarađivale sa NATO-om, pozvane su da se direktno pridruže alijansi.

    Nejasno je kako će izgledati put Ukrajine ka članstvu jer sve više zemalja, među kojima su Velika Britanija i Njemačka, predlažu da se preskoči proces MAP-a.

    Ukrajinska vojska je preduzela velike korake ka ispunjavanju standarda NATO-a od početka ruske invazije. Proces se ubrzava kako sovjetsko oružje i municija postepeno nestaju, a Zapad obučava ukrajinske trupe prema NATO standardimai šalje sve naprednije oružje.

    Zašto je članstvo Ukrajine toliko osjetljivo pitanje?

    Kako objašnjava Reuters, suština NATO saveza, koji je formiran 1949. s primarnim ciljem da se suprotstavi riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju, je klauzula o uzajamnoj pomoći.

    To se navodi kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući alijansu u aktivan rat.

    Klauzula, član 5 Washingtonskog sporazuma NATO-a, navodi da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.

    Stoltenberg je jasno stavio do znanja da će, iako NATO mora pregovarati o opcijama za davanje Ukrajini sigurnosnih garancija za vrijeme nakon rata, sigurnosne garancije prema članu 5 biti samo biti date punopravnim članicama saveza.

    Kremlj prikazuje ekspanziju kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji, što zapadne sile poriču, navodeći da je savez u potpunosti odbranbene prirode. Moskva smatra da bi članstvo Ukrajine izazvalo probleme u budućnosti, te je upozorila da će odgovoriti na to kako bi osigurala svoju sigurnost.

    Izvor: N1

  • Zabilježen najtopliji dan ikada na Zemlji

    Zabilježen najtopliji dan ikada na Zemlji

    Američki Nacionalni centar za predviđanje životne sredine saopćio je na je 3. jula 2023. godine na Zemlji zabilježen najtopliji dan ikada.

    “Svjetska prosječna temperatura 3. jula dostigla je 17,01 stepeni Celzijusa (62,62 F), nadmašivši prethodni rekord od 16,9 stepeni Celzijusa postavljen u augustu 2016. godine”, saopćili su iz Centra, odnosno njegovog Odjela meteorološke službe.

    Ovog ljeta klimatske promjene podstiču ekstremne toplotne talase širom svijeta, izazivaju meteorološka upozorenja i oduzimaju brojne živote.

    Od Sjeverne Amerike do Evrope, Azije i Bliskog istoka, zemlje se bore s visokim temperaturama.

    U SAD-u su izdata upozorenja širom zemlje jer su sparna vrućina i opresivna vlaga pogodili šire regije.

    Meksiko je takođe bio ozbiljno pogođen, sa temperaturama koje su dostigle 40 stepeni Celzijusa (104F). Više od 110 ljudi izgubilo je život zbog visokih temperatura u Meksiku.

    Velika Britanija je proživjela svoj najtopliji juni otkako je 1884. godine počelo vođenje evidencije. Prosječna temperatura bila je 15,8C (60,44F), skoro za jedan stepen više od prethodnih maksimuma za mjesec.

    U Iranu su temperature u nekim područjima dostigle nevjerovatnih 50 stepeni Celzijusa (122F).

    U Španiji je živa skočila na 44 stepeni Celzijusa (111,2F). Pakistan i Indija su također pretrpjeli razorne posljedice vrućine. I Kina bilježi svoje najtoplije dane u posljednjih šest decenija, s temperaturama i do 40 stepeni Celzijusa (104F).

    Radiosarajevo.ba

  • Kazne u Hrvatskoj: Za otvoren prozor na vozilu 30, a za umor ili pun gepek 260 eura

    Kazne u Hrvatskoj: Za otvoren prozor na vozilu 30, a za umor ili pun gepek 260 eura

     

    Neprilagođena brzina, neiskustvo za volanom, nekorištenje pojasa te vožnja pod utjecajem alkohola i droga neki su od najčešćih uzroka tragedija na prometnicama na koje često apelira i policija.

    Zakon o sigurnosti prometa na cestama poprilično je sadržajan sa svojih 310 zakona, a ima i onih manje poznatih odredbi prema kojima vas policija može kazniti i dobro lupiti po džepu, piše 24 sata.

    Tako primjerice ako natrpate gepek, a neke od stvari vise i zaklanjaju vašu registraciju možete dobiti kaznu od 130 do 260 eura. Ako krećete na duži put, obavezno radite potrebne pauze za odmor i nikako ne sjedajte za volan ako ste previše umorni.

    Jer ako vas policija uhvati pospane za volanom platit ćete kaznu između 130 i 260 eura. Osim poprilično skupog razbuđivanja, umor za volanom može imati tragične posljedice. Ista vas kazna čeka i ako ste sjeli za volan bolesni.

    Slalom vožnju izvan autoceste platit ćete 130 eura, a na autocesti čak duplo. Za vožnju u suprotnom smjeru na autocesti koju nažalost često viđamo češće nego što bi trebalo, predviđena je kazna od 1320 do čak 2650 eura ili 60 dana zatvora.

    Policija vas može kazniti čak i ako ne zatvorite prozore na autu. Naime, vozač je dužan poduzeti sve mjere da spriječi da auto sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu što uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to zaboravite, pripremite se na kaznu od 30 eura. Za bacanje sitnog otpada iz auta proći ćete još gore jer je predviđena kazna 130 eura.

    I zato ako odbrojavate dane do odmora i spremate se na put, dodatno pripazite i dvaput promislite prije nego što ostavite svog limenog ljubimca da se “samo malo prozrači” kako vam nakon godišnjeg ne bi ostao gorak okus u ustima. I to ne samo zbog paprenih cijena na Jadranu, prenosi RTL Danas.hr.

  • Jako nevrijeme u Sloveniji: Voz iskočio iz šina, odron zatrpao autobus

    Jako nevrijeme u Sloveniji: Voz iskočio iz šina, odron zatrpao autobus

    U urušavanju odrona na autobus lakše su povrijeđene dvije putnice kojima je pomoć pružila ekipa Hitne medicinske pomoći Zagorje ob Sava.

    Ostale putnike s mjesta nesreće odvezla su vatrogasna vozila.

    Kad je riječ o nesreći voza, Slovenske željeznice objavile su da je u 21.35 u ponedjeljak putnički voz iskočio sa šina na pruzi između Save i Mošenika jer je malo prije željezničke stanice Sava naletio na odron.

    Zbog nevremena u Zasavju voz je preventivno vozio smanjenom brzinom, no u njemu je bilo dvadesetak putnika, a niko nije povrijeđen. Zbog lošeg vremena došlo je i do nanosa zemlje na pruzi Sava-Kresnice, dodali su iz SŽ-a. Pruga između kolodvora Zagorje-Sava-Litija do daljnjega je zatvorena te je organiziran zamjenski autobusni prijevoz na relaciji Litija-Trbovlje, javlja RTVSlo.

    Na sanaciji posljedica nevremena angažirano je 16 vatrogasnih stanica. Vatrogasci su ispumpali oborinske vode iz poplavljenih objekata, čistili prometnice, zaštitili ugrožene objekte protupoplavnim vrećama, pokrivali oštećena krovišta i uklanjali srušena stabla.

    Centar za zaštitu i spašavanje obrađivao je 39 nezgoda, od čega najviše na području Ljubljane, gdje je voda poplavila objekte, a poplavljen je i podvožnjak na Celovškoj cesti, u kojem je zapelo vozilo.

    U Litiji je nevrijeme uništilo dio krovišta sportske dvorane. U općini Zagorje ob Savi bujice su poplavile tri stambene kuće, vjetar je rušio stabla i odnio pojedine krovove zgrada. Nevrijeme je poplavilo i cestu Podkum-Zagorje ob Savi. Vatrogasci PGD-a Ravenska vas i PGD-a Podkum očistili su propuste i preusmjerili bujice. Na cesti Mošenik-Šentlambert srušeno je nekoliko stabala, a na terenu su intervenirali vatrogasci PGD-a Šentlambert.

    Radiosarajevo.ba

  • Ljetovanje postaje skuplje: Najavljen novi porez na privatni smještaj u Hrvatskoj

    Evropska komisija navodi da 70 posto privatnih iznajmljivača smještaja nije registrovano za plaćanje PDV-a, pa je stoga pokrenula promjenu Direktive o PDV-u po kojoj će svi koji rentaju stanove ili kuće turistima, a nisu u sustavu PDV-a, takođe morati plaćati PDV na smještaj.

    PDV neće naplaćivati iznajmljivači, već platforme preko kojih gosti pronalaze smještaj. PDV na smještaj u Hrvatskoj iznosi 13 posto, a Europska komisija nada se da će promjene stupiti na snagu u januaru 2025. godine, nakon što se o prijedlogu izjasne sve države članice.

    Lani je u privatnom smještaju EU ostvareno 550 miliona noćenja, a Hrvatska se nalazi u grupi zemalja koje su premašile pretpandemijske brojke. Sredine uz more i dalje su apsolutni hit, ali male seoske sredine i ruralna područja sve više dobijaju na cijeni, pokazuju objavljeni podaci Eurostata o noćenjima gostiju koji su smještaj rezervisali preko Airbnba, Bookinga, Expendije i TripAdvisora.

    Od deset regija s najvećim rastom, devet su bile ruralne regije u Francuskoj, dok su druga popularna područja bila u Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Od 20 najpopularnijih regija u Europi šest ih je u Španiji i Francuskoj, pet u Italiji, dvije u Portugalu i jedna u Hrvatskoj, i to jadranska Hrvatska.

    Inače, Europska komisija je prije nekoliko godina obavezala pomenute četiri internetske platforme da dostavljaju podatke o broju noćenja, a pojedine države i sada od njih traže podatke za poreske svrhe.

    Hrvatska je lani povećala broj noćenja u privatnom smještaju s 20 na 28 miliona, dok je u prva tri mjeseca ove godine ostvareno 530.000 noćenja, desetak posto više nego lani. Lani je procvjetao kratkotrajni boravak turista u glavnom gradu Hrvatske te se broj noćenja gotovo udvostručio na 980.000 u odnosu na 2021. godinu.

    Dobro je u raspodjeli turističkog kolača prošla i panonska Hrvatska gdje se broj noćenja povećao oko 50 posto, na 248.000. U sjevernoj Hrvatskoj lani je ostvareno za trećinu više noćenja u privatnom smještaju, odnosno oko 135.000 noćenja.

    Jadran i sredine uz more i dalje su hit sa oko 26.6 miliona noćenja u privatnom smještaju, što predstavlja 95 posto svih noćenja u Hrvatskoj ostvarenih preko četiri popularne internetske platforme. Preostalih 3,5 posto noćenja pokupio je Zagreb, a 1,5 posto svi ostali.

    Radiosarajevo.ba

  • SAD slavi Dan nezavisnosti: Evo zašto je izabran ovaj datum

    SAD slavi Dan nezavisnosti: Evo zašto je izabran ovaj datum

    Ovo je u SAD-u nacionalni praznik, koji se zna slaviti i više dana zaredom. Obično se slavi s roštiljem, alkoholom, a za kraj noći je rezervisan vatromet, u zavisnosti od toga da li je legalan u saveznoj državi gdje se slavljenici nalaze.

    Inače, 4. juli je najznačajniji datum u historiji SAD-a. Na ovaj dan, 1776. godine, je ratificirana deklaracija o nezavisnosti, dokument koji je odvojio originalnih 13 saveznih država od Ujedinjenog Kraljevstva.

    U doba ratifikacije sporazuma, rat za nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva je već uveliko trajao. Počeo je u aprilu 1775. godine, a završio u septembru 1783. godine, i to velikom pobjedom američkih građana. Bili su prva velika nacija koja se u potpunosti odvojila od vlasti britanske monarhije. 

    Širom ove države će se danas održati parade. Najpoznatije su svakako u New Yorku, Bostonu, Washingtonu, ali i mnogim drugim manjim gradovima. Treba još spomenuti da se najveće slavlje van SAD-a organizuje već godinama u Danskoj, tačnije u nacionalnom parku Rebild na sjeveru zemlje.

    Radiosarajevo.ba

  • U Velikoj Britaniji sve više napada pasa na poštare: Neki su pretrpjeli ozbiljne povrede

    U Velikoj Britaniji sve više napada pasa na poštare: Neki su pretrpjeli ozbiljne povrede

    Napadi pasa na poštare u Velikoj Britaniji porasli su na gotovo 2.000 prijavljenih incidenata prošle godine, pokazuju novi podaci.

    Tokom godine do 31. marta 2023. zabilježeno je 1.916 napada pasa na poštare, objavio je Royal Mail u ponedjeljak. To je 14 posto više u odnosu na 1.673 prijavljena napada pasa na osoblje Royal Maila prethodne godine.

    Neki poštari pretrpjeli su ozbiljne povrede, uključujući jednu ženu koja je rekla da je morala na operaciju nakon što ju je napao pas.

    Poštanska kompanija poziva vlasnike da “poduzmu odgovarajuće mjere kako bi osigurali da njihovi ljubimci ne predstavljaju prijetnju poštanskim službenicima putem odgovornog posjedovanja pasa”.

    Oko 902 napada (47 posto) dogodila su se na ulaznim vratima, 515 napada (27 posto) u vrtu, na prilazu ili u dvorištu, a 118 (šest posto) na ulici ili cesti.

    Radiosarajevo.ba

  • Cijene nafte bi mogle ići još niže: U prvom polugodištu pad od oko 12 posto

    Cijene nafte bi mogle ići još niže: U prvom polugodištu pad od oko 12 posto

    Cijene nafte su na svjetskom tržištu porasle prošle sedmice, ali su tokom prvog polugodišta pale za otprilike 12 posto zbog daljnjeg podizanja kamatnih stopa koje su posljedica visoke inflacije.

    Cijena barela nafte na londonskom tržištu je porasla za 1.4 posto prošle sedmice, dosegnuvši 74.90 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela porasla za 2.1 posto, na 70.64 dolara.

    Ipak, ti porasti samo su ublažili pad na kvartalnoj i polugodišnjoj razini. U prvih šest mjeseci ove godine, cijena barela nafte na londonskom tržištu je pala za 12.8 posto, a na američkom tržištu za 12 posto.

    To je rezultat usporavanja rasta ekonomije zapadnih zemalja, budući da centralne banke već duže od godinu dana podižu kamatne stope zbog visoke inflacije.

    S usporavanjem ekonomsog rasta, smanjuje se i potražnja.. Također, kineska ekonomija, koje je najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se od koronakrize onoliko brzo kao što se očekivalo nakon ukidanja restriktivnih mjera vezanih uz COVID-19.

    Kako bi podržala cijene, Saudijska Arabija je najavila smanjenje proizvodnje za dodatnih milion barela dnevno u julu. OPEC i njegovi saveznici su također produljili sporazum o smanjenju proizvodnje do kraja godine.

    Međutim, monetarne vlasti zapadnih zemalja, uključujući Američku federalnu rezervu i Evropsku centralnu banku, najavljuju daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju, što će dodatno usporiti ekonomski rast.

    Analitičari predviđaju dalji nastavak pada cijena nafte. Moguće povećanje moglo bi se desiti krajem godine, kada zbog restrikcija u proizvodnje dođe do mogućeg deficita. U anketi Reutersa, u kojoj je učestvovalo 37 ekonomista i analitičara, malo je vjerovatno da će cijene ove godine porasti, s obzirom na probleme globalne ekonomske probleme.

    Klix.ba