Category: Svijet

Najmanje 5.300 osoba poginulo je, a više od njih 10.000 je nestalo nakon što su snažne kiše u sjeveroistočnoj Libiji izazvale kolaps dvije brane, nakon čega je bujica vode prošla kroz naseljena područja, ponajviše grad Dernu, javlja CNN.

– Broj mrtvih je ogroman – poručio je Tamer Ramadan, šef Međunarodne federacije crvenog križa i crvenog polumjeseca u Libiji.

Najgora situacija na istoku zemlje

Ministar unutrašnjih poslova vlade na istoku Libije (postoji i ona na zapadu, koja je međunarodno priznata, op.a.) rekao je da je poginulo najmanje 5.300 osoba. Taj broj nije moguće nezavisno potvrditi.

Najgora je situacija u Derni na istoku zemlje, gdje se oko 6.000 ljudi i dalje smatra nestalima. Ministar zdravstva u vladi na istoku zemlje, Othman Abduljalil, situaciju je nazvao “katastrofičnom”. Bujica je, kako kaže, odnijela cijela naselja grada.

Mrtva tijela nalaze se po cijelom gradu, a ljudi ih nastoje skupiti. Ovako žestoke poplave Sjeverna Afrika nije doživjela nikada u zadnjih 120 godina i smatra se da je ova, nažalost, najsmrtonosnija.

Ljudi iz Derne govore da su prestravljeni i da je užasavajuće gledati video snimke iz grada u kojem žive njihovi rođaci, a za koje sada uopće ne znaju jesu li živi.

avaz

Lokalne vlasti saopćile su da je broj smrtno stradalih od posljedica oluje Daniel i popratnih poplava na istoku Libije premašio 3.000, a da se nekoliko hiljada ljudi i dalje vode kao nestali. Crveni krst saopćio da je u poplavama u Libiji nestalo deset hiljada ljudi. Tamer Ramadan, šef delegacije IFRC-a u Libiji, povezao se putem interneta sa sedmičnom konferencijom za novinare Ureda UN-a u Ženevi i iznio procjene o katastrofi od poplava u Libiji.

Ističući da je mnogo ljudi pogođeno poplavom na istoku Libije, Ramadan je rekao da u Libiji postoje hitne potrebe.

U razgovoru za Anadolu, Othman Abdul Jalil, ministar zdravlja vlade koju je imenovao parlament, rekao je da je većina žrtava u priobalnom gradu Derna.

U tom gradu je pronađeno više od 1.000 tijela, rekao je u utorak ministar istočne administracije, dodajući da za sada nije moguće znati ukupni broj žrtava, ali će biti vrlo velik. “Vratio sam se iz Derne. Katastrofalno je. Tijela leže svuda – u moru, u dolinama, ispod zgrada”, rekao je Reutersu telefonom Hichem Chkiouat, ministar civilnog vazduhoplovstva i član komiteta za vanredne situacije.

“Broj tijela pronađenih u Derni je više od 1.000”, rekao je on. Očekuje je da će konačni broj biti “zaista, stvarno veliki”. “Ne preterujem kada kažem da je 25 posto grada nestalo. Mnogo, mnogo zgrada je urušeno”, dodao je Chkiouat.

Ostali gradovi i mjesta pogođeni katastrofom tokom vikenda su Bengazi, Bayda, Al Marj i Soussa.

Jalil je rekao da su hiljade ljudi nestale u poplavama, ali se uzdržao od navođenja tačne brojke.

Ranije je izvor iz Libijskog Crvenog polumjeseca rekao za Anadolu da je broj poginulih u pogođenim regijama dostigao 2.800, te da je većina ljudi umrla od utapanja ili urušavanja stambenih zgrada.

Oko 7.000 porodica i dalje je blokirano u pogođenim područjima, a u toku su spasilačke akcije na njihovoj evakuaciji.

Libijski Crveni polumjesec izgubio je četiri svoja radnika dok je pomagao u spasilačkim naporima.

Abdul Hamid Dbeibeh, šef libijske vlade jedinstva sa sjedištem u Tripoliju, proglasio je sva područja izložena smrtonosnim poplavama zonama katastrofe i najavio trodnevnu nacionalnu žalost.

Georgette Gagnon, rezidentna i humanitarna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) u Libiji, rekla je da je “duboko ožalošćena” teškim udarom uragana i zadužila tim za hitne slučajeve da podrži lokalne vlasti i partnere u regiji.

federalna.ba

Izvor: Fena (I. C.)

Amerikanci se osvrću na užas i naslijeđe 11. septembra, okupljajući se u ponedjeljak na spomen obilježjima, u vatrogasnim domovima, gradskim vijećnicama i drugdje kako bi obilježili 22. godišnjicu najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.

Komemoracije se protežu od mjesta napada  – na Svjetski trgovinski centar u New Yorku, Pentagon i Shanksville u Pensilvaniji – do Aljaske i šire. Predsjednik Joe Biden trebao bi prisustvovati ceremoniji u vojnoj bazi u Anchorageu.

Njegova posjeta, na putu za Washington, s putovanja u Indiju i Vijetnam, podsjetnik je da se utjecaj 11. septembra osjetio u svakom kutku zemlje, koliko god udaljen. Napadi otetim avionima odnijeli su skoro 3.000 života i preoblikovali su američku vanjsku politiku i unutrašnje strahove.

– Tog dana bili smo jedna država, jedan narod, jedan, baš kako i treba da bude. To je bio osjećaj – da su se svi okupili i učinili što smo mogli, gdje smo bili, da pokušamo pomoći – kazao je Eddie Ferguson, šef vatrogasne brigade u okrugu Goochland u Virdžiniji.

To je više od 160 kilometara od Pentagona i više od tri puta od Njew Yorka. Osjećaj povezanosti sadržan je, međutim, u lokalnom spomeniku koji uključuje čelik iz uništenih tornjeva blizanaca Svjetskog trgovinskog centra.

U pretežno ruralnom okrugu od 25.000 ljudi održava se, ne samo jedna, nego dvije godišnjice komemoracije – jutarnja služba usmjerena na one koji su pružili prvu pomoć i večernja ceremonija odavanja počasti svim žrtvama.

Druge zajednice širom zemlje odaju počast minutima šutnje, zvonjavom zvona, paljenjem svijeća i drugim aktivnostima. U Columbusu, u saveznoj državi Indijana, 911 dispečera je emitovalo poruku sjećanja policiji, vatrogascima i radio stanicama hitne pomoći u cijelom gradu od 50.000 ljudi, gdje se održava i javna komemorativna ceremonija.

Izviđači i skauti podižu i spuštaju zastavu na komemoraciji u Fentonu u saveznoj državi Misuri, gdje “Memorijal heroja” uključuje komad čelika Svjetskog trgovinskog centra i ploču u čast žrtve 11. septembra Jessici Leigh Sachs. Neki od njenih rođaka žive u predgrađu St. Louisa od 4.000 stanovnika.

– Mi smo samo mala zajednica, ali za nas je bitno da nastavimo da pamtimo ta dešavanja. Ne samo 11. septembra, nego sve događaje koji nas čine slobodnim – kazao je gradonačelnik Joe Maurath.

Okrug Monmouth u New Jerseyu, koji je bio dom nekih žrtava 11. septembra, ove godine je proglasio 11. septembar neradnim danom za zaposlenike okruga kako bi mogli prisustvovati komemoracijama.

Kao još jedan način obilježavanja godišnjice, brojni Amerikanci rade volonterski na onome što je Kongres odredio i za Dan patriota i za Nacionalni dan službe i sjećanja.

Na nultoj tački, potpredsjednica Kamala Harris treba se pridružiti ceremoniji na Nacionalnom memorijalnom i muzejskom trgu 11. septembra. Na događaju neće biti komentara političkih ličnosti, nego će se sa govornica odati počast žrtavama jednosatnim čitanjem imena poginulih.

Biden, demokrata, bit će prvi predsjednik koji će obilježiti 11. septembar na Aljasci, ili bilo gdje na zapadu SAD-a. On i njegovi prethodnici su obilazili na jedno ili drugo mjesto napada tokom godina, iako su republikanac George W. Bush i demokrat Barack Obama povremeno obilježavali godišnjicu na travnjaku Bijele kuće. Obama je nakon jedne od tih svečanosti odao priznanje vojsci posjetom Fort Meadeu u Marrylandu.

Prva dama Jill Biden trebala bi da položi vijenac na spomenik 11. septembra u Pentagonu.

U Pensilvaniji, gdje se jedan od otetih aviona srušio nakon što su putnici pokušali upasti u pilotsku kabinu, zakazano je sjećanje i polaganje vijenaca u Nacionalnom memorijalu u Stoystownu kojim upravlja Služba nacionalnih parkova. Očekuje se da će ceremoniji prisustvovati suprug Harris Doug Emhoff.

Memorijalna lokacija će ponuditi novi edukativni video, virtualni obilazak i druge materijale koje će nastavnici koristiti u učionicama. Prosvjetni radnici s ukupno više od 10.000 učenika prijavili su se za pristup besplatnom programu “Nacionalni dan učenja”, koji će biti dostupan do jeseni, kažu organizatori.

– Moramo prenijeti znanje narednoj generaciji – kazala je glasnogovornica memorijala Katherine Hostetler, prenosi AP.

Nakon privođenja glumca Sergeja Trifunovića i uvreda koje je na račun splitske policije iznio na svom Instagramu, oglasila se hrvatska policija. Trifunoviću je zabranjen ulaz u Hrvatsku i Schengen u trajanju od godinu dana.

“Potaknuti javnom objavom na društvenoj mreži koja je prepuna netočnih informacija, ali i uvredljivih i pogrdnih riječi za policijske službenike, dužni smo javnost obavijestiti o točnim informacijama i činjenicama vezanim uz naše postupanje.

U protekla dva dana muškarac je svojim ponašanjem na području Splita ostvario obilježja pet prekršaja. Nakon poziva građana i zatražene intervencije na plaži Kaštelet zbog počinjenja prekršaja iz čl.30 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, muškaraca ničim izazvan vrijeđa policajce na način koji nije primjeren za javnu objavu.

Vrlo brzo nakon dovršetka ovog postupka, u subotu na području Splita, muškarac je ponovno ostvario obilježja prekršaja iz čl. 30. Slijedećeg dana 09. rujna 2023 na društvenoj mreži remetio javni red i mir, objavom i isticanjem teksta neprimjerenog sadržaja”, stoji u priopćenju.

Omalovažavao je zaštitare

“Uz izrugivanje ujedno je omalovažio i rad zaštitara koji, angažirani od strane Grada Splita, svakodnevno, u noćnim satima vrše službu kako bi građanima Splita a posebno stare gradske jezgre omogućili nesmetano funkcioniranje i noćni mir.

Upornost je iskazao i dok je u objavi ispod teksta nastavio s vrijeđanjem i omalovažavanjem službene osobe, unatoč činjenici što je prethodnog dana, 08. rujna 2023. kažnjen zbog istog prekršaja.

Zbog počinjenja opisanih prekršaja izrečene su mu novčane kazne sukladno zakonu. Postupanje policijskih službenika cijelo vrijeme je bilo profesionalno i zakonito, a izrečene kazne nisu harač već su to kazne određene zakonima Republike Hrvatske”, kažu iz policije.

Sergej Trifunović o incidentu u Splitu

“Na ostale pogrdne nazive za policajce i uvrede koje je iznio u svojoj objavi nećemo se na ovom mjestu referirati jer to nije primjereno javnom prostoru, ali i u ovom slučaju ponovno se radi o svjesnom i upornom kršenju zakona za koje ćemo provesti istraživanje.

Obzirom da je utvrđeno kako je muškarac, u kratkom roku od dva dana, ponavljao činjenje prekršaja, te time iskazao upornost i namjeru da ne poštuje odluke suda i zakonski poredak Republike Hrvatske, ostvareni su uvjeti iz Zakona o strancima za donošenje rješenja o protjerivanju iz Europskog gospodarskog prostora (EGP) i određena mu je zabrana ulaska i boravka u EGP u trajanju od jedne godine.

Konačno, svatko od nas može slobodno birati mjesto i zemlju koji će posjetiti, ali svatko od nas je i u obvezi poštivati zakone te zemlje”, kažu iz hrvatske policije.

Državljani zemalja Europske unije te Norveške, Islanda i Lihtenštajna zajedno čine Europski gospodarski prostor (EGP).

Podsjećamo, Trifunović je tri puta priveden u Splitu za 30 sati, što je bio “povod” da žestoko izvrijeđa splitsku policiju. Epilog je da je srbijanskom glumcu zabranjen ulaz u Europski gospodarski prostor u trajanju od godinu dana.

Sve vrste tjestenine poskupljuju za 20 posto. To je informacija koja je “zatresla” Europu kad je prehrana u pitanju. Nije da nas poskupljenja više iznenađuju, međutim, ovo je novi izravni udar na potrošače. U jednoj većoj trgovini u BiH potvrđuju nam ovu informaciju.

– Nažalost, ovo se spominje već neko vrijeme. Kontaktiramo talijanske, njemačke proizvođače i potvrđuju nam da će doći do poskupljenja. Loša je žetva tvrde (lat. durum) pšenice koja se koristi za proizvodnju tjestenine. Njezina cijena porasla je do 20 posto i dobro će biti ako se na tome zadrži – priča nam.

– Prema informacijama Međunarodnog vijeća za žitarice, očekuje se da će globalna proizvodnja duruma u 2023./2024. biti na najnižoj razini u 22 godine. To će posljedično gurnuti zalihe na novu najnižu razinu u tri desetljeća. Razlog poskupljenja je loša žetva prouzročena sušom u Kanadi, najvećem izvozniku durum pšenice, te vremenskim nepogodama u Europi – navodi se. Sugovorniku iz trgovinskog biznisa spominjemo onu tezu da je za sve “kriv” rat u Ukrajini, odnosno ruska invazija na tu zemlju. Ističe da ni u ovom slučaju to nije daleko od istine.

– Sjetite se prvog poskupljenja iz 2022. kad je počeo snažan rast cijena. Diljem Europe masovno je kupovana tjestenina jer ona praktički nema rok trajanja. Naravno, ne možete je godinama čuvati, ali ona stvarno može predugo trajati. I ta nestašica tjestenine izazvala je krizu i onda su cijene narasle. Jednostavno, sve što nam se događa je povezano – priča nam sugovornik. Pitamo ga i hoće li ovo imati domino-efekt pa da poskupi i sve ostalo.

– Iskreno, ovdje čovjek više ne može biti pametan. Mi u trgovini koji nabavljamo proizvode u protekle dvije godine nismo ništa dobili, a da se cijena snizila, već je obično neki rast. Prednost u BiH je da je Federacija ovih dana ograničila marže na osnovne proizvode pa bi se cijene tih proizvoda mogle zadržati. Međutim, u slučaju tjestenine ili nekih drugih prehrambenih proizvoda koje uvozimo tu mi praktički ne možemo ni na što utjecati – kazao je.

Što se tiče odluke Vlade Federacije o ograničenju marži, ona se odnosi na pšenično brašno tip 550 (po kilogramu propisana je veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), zatim sve vrste kruha od pšeničnog brašna (cijeli ili narezani) po kilogramu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna sedam posto), mlijeko kravlje, pasterizirano, homogenizirano i sterilno po litri (veleprodajna marža tri posto, maloprodajna šest posto), kao i jestivo suncokretovo ulje po litri (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto).

Tu su i šećer kristal bijeli po kilogramu (veleprodajna marža četiri posto, maloprodajna osam posto), potom svježa konzumna jaja po komadu (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), kao i sve vrste svježeg mesa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto) te deterdženti za rublje u prahu po kilogramu i za suđe tekući po litri (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).

Opće smjernice

Što se tiče tjestenine koja je u fokusu zbog najavljenog rasta cijena, njezina prednost je dug rok trajanja. Anamarija Perdijić u svom tekstu o tjestenini ističe kako je dobra vijest da tjestenina nije kvarljiva namirnica poput svježih proizvoda ili mesa.

– Ponekad bismo mogli reći da pravilno skladištena suha tjestenina traje zauvijek. No, realno, okusit ćete najsvježiju u roku od dvije godine od kupnje. Ipak, gotovo sva tjestenina dolazi s datumom “najbolje upotrijebiti do” na kartonu. Upozorenje, to nije datum isteka. To je samo najbolja pretpostavka proizvođača koliko dugo će proizvod ostati na vrhuncu svježine, zato nemojte bacati neotvorenu kutiju makarona samo zato što je prošao datum najboljeg roka upotrebe. Svježa tjestenina je druga priča. Sadrži jaja i vlagu, što je čini kvarljivom hranom. Trebalo bi ju se pojesti u roku od dva dana od kupnje, ali možete to produljiti ako je stavite u zamrzivač – stoji u preporukama američkog Ministarstva poljoprivrede.

Naravno, ovo nije poruka da se kupe “sve” zalihe tjestenine prije najavljenih poskupljenja, već da se pravilnim skladištenjem ta vrsta hrane može sačuvati.

Spasioci nastavljaju potragu za preživjelima u Maroku nakon razornog zemljotresa jačine 6,8 jedinica po Rihterovoj skali u kojem je prema posljednjim podacima poginulo više od 2.000 ljudi.

I broj povrijeđenih je premašio 2.060, od kojih je više od 1.400 u kritičnom stanju.

Najviše štete i poginulih ima u teško dostupnim planinskim oblastima. UN, EU i vlade širom sveta najavljuju pomoć.

Najviše smrtnih slučajeva je u zabačenim planinskim oblastima na jugu Maroka.

Spasioci traže preživjele ispod ruševina kuća, istorijskih i vjerskih objekata.

Turistički vodič agencije “Džangl travel” Jelena Jović, koja je u Marakešu, rekla je za RTS da je puno ljudi na ulicama, pogotovo predveče.

“Strašno je to što se dešava. Saosećamo sa narodom Maroka”, dodaje Jovićeva.

Prema njenim informacijama, sa avio-letovima je sve regularno i kako je planirano, a grupa turista koja trenutno boravi u Maroku treba da se vrati u petak ujutru u Srbiju.

Epicentar zemljotresa bio je 70 kilometara jugozapadno od Marakeša, u planinama Visokog Atlasa.

Kralj Muhamed Šesti proglasio je trodnevnu nacionalnu žalost naredivši otvaranje skloništa i obezbjeđivanje neophodne pomoći preživjelima, od kojih su mnogi i drugu noć proveli na otvorenom.

Dok se Bosna i Hercegovina suočava s problemom nedostatka radne snage, statistički podaci u Hrvatskoj pokazuju da je u prvoj polovini ove godine najviše radnih dozvola izdato građanima iz naše zemlje.

Od 1. januara do 31. jula 2023. godine u Hrvatskoj je izdato više od 100.000 radnih dozvola za strance. Podaci pokazuju da je dozvole za rad iz BiH dobilo 25.213 radnika.

Na drugom mjestu su državljani Srbije sa 17.395 izdatih dozvola, dok su Nepalci na trećem mjestu.

Vodeća grana za koju su izdate dozvole je graditeljstvo s 39.146 izdatih dozvola, dok je sektor turizma i ugostiteljstva zauzeo drugo mjesto s 37.022 izdane dozvole.

Od ukupnog broja izdatih dozvola 20 posto ih je produženih, dok je čak 64,6 posto izdato na osnovu novog zapošljavanja. U ukupnom omjeru sezonskih radnika je 15,3 posto.

Broj poginulih u potresu u Maroku popeo se na 2012 ljudi, objavila je marokanska državna TV rano jutros, citirajući priopćenje ministarstva unutarnjih poslova. Broj ozlijeđenih porastao je na 2059, uključujući 1404 osobe koje su u kritičnom stanju, dodaje se.

Carmen Merino, humanitarna djelatnica, bila je na odmoru u Maroku kada je pogodio potres. Rekla je za CNN da je bila zatečena udarom i magnitudom potresa.

“Čula sam ljude kako vrište… Svjetla u zračnoj luci i zgradama su bila ugašena. A onda sam se, vrlo brzo, prisjetila drugih iskustava ranije ove godine i shvatila da je bio potres. Ali iskreno, nisam mislila da će biti ovako jak, s tako velikom magnitudom”, rekla je.

Postoji ograničeno vrijeme za spašavanje ljudi zarobljenih nakon potresa u petak navečer, upozorila je humanitarna radnica. Caroline Holt, direktorica operacija Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), upozorila je da će sljedećih 24 do 48 sati biti “kritično u smislu spašavanja života”.

“Napori traganja i spašavanja bit će prioritetni, naravno, uz osiguranje da oni za koje znamo da su preživjeli budu zbrinuti”, kaže.

Glasnogovornik UN-ova Fonda za djecu UNICEF Joe English za CNN je kazao da još uvijek postoji nada da će se pronaći preživjeli.

“Prva 72 sata u smislu potrage i spašavanja apsolutno su kritična… Oni to zovu ‘zlatno razdoblje’ jer ako ćete ući ispod ruševina, to je vrijeme kada to treba učiniti i ponekad vidimo čuda”, kazao je.

Vlade diljem svijeta izrazile su solidarnost i ponudile pomoć. Turska, u kojoj su snažni potresi u veljači ubili više od 50.000 ljudi, rekla je da je spremna pružiti potporu. Alžir, koji je prekinuo odnose sa susjednim Marokom 2021. godine kada su eskalirale napetosti između njih zbog sukoba u Zapadnoj Sahari, kazao je da će otvoriti svoj zračni prostor za humanitarne i medicinske letove.

Marakeš bi početkom listopada trebao biti domaćin godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Glasnogovornik MMF-a komentirao je zakazani događaj riječima “Sada nam je jedini fokus na narodu Maroka i vlastima koje se nose s tom tragedijom”, prenosi Reuters.

U Marakešu, gdje su uličice uske i zatrpane odlomljenim materijalom ljudi golim rukama pokušavaju ukloniti blokove kako bi otkopali mrtve i pronašli žive.  Osim u Marakešu, potres se osjetio i u glavnome gradu Rabatu, u Casablanci, u Agairu i Essaouiri sijući paniku među stanovništvo

Gotovo sve kuće u području Asni, nekih 40 km južno od Marakeša, oštećene su, seljani su proveli noć na otvorenom. Nedostaje im hrane, vode, nemaju krova, ni kuhinje, kaže jedan od njih, Mohamed Ouhammo. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je više od 300.000 pogođeno potresom u samome gradu Marakšeu i okolnim područjima.

Radi se o najsmrtonosnijem potresu u Maroku od 1960. kada se procjenjuje da je potres ubio najmanje 12.000 ljudi, prema Američkom geološkom institutu. Središte Marakeša pod UNESCO-ovom je zaštitom i teško je oštećeno, urušio se minaret džamije na trgu Jemaa al-Fna.

Državna televizija prikazala je snimke područja Moulay Ibrahim, 40 km južno od Marakeša, gdje su se urušili deseci kuća na padinama. Kraljevina Maroko proglasila je tri dana nacionalne žalosti i zastave će biti spuštene na pola koplja diljem zemlje. Marokanske oružane snage pomažu u raščišćavanju ruševina i dopremi vode, hrane i drugog materijala.

Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine aktiviralo je humanitarni broj 17023 – čijim pozovom građani mogu donirati dvije konvertibilne marke za stanovništvo Maroka.

“Društvo Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine suosjeća se sa građanima Maroka i Marokanskim Crvenim polumjesecom nakon razornog zemljotresa”, navode iz DCK BiH.

Navode i da je dostupan račun DCK BiH na koji fizička lica, pravni subjekti i svi ostali mogu uplatiti novčane donacije.

DCK BiH će djelovati na osnovu potreba Marokanskog Crvenog polumjeseca i u skladu sa smjernicama IFRC-a (Međunarodna federacija društava Crvenog krsta/križa i Crvenog polumjeseca).

“Društvo Crvenog krsta/križa BiH poziva sve građane na solidarnost sa građanima Maroka, kojima je trenutno naša pomoć najpotrebnija”, navodi se u saopštenju.

Najmanje 1.037 ljudi je poginulo, a 721 osoba je povrijeđena u snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, saopštilo je u subotu Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

Smrtni slučajevi u zemljotresu magnitude sedam stepeni zabilježeni su u više regiona, uključujući provincije Al Hauz i Marakeš, kao i gradove Ouarzazate, Azilal, Chichaoua i Taroudant.

Ovo je najsnažniji zemljotres koji je pogodio ovu sjevernoafričku zemlju u posljednjih sto godina, saopštio je Nacionalni institut za geofiziku Maroka.

Izvor: N1