Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Grčka: Stado ovaca pojelo 100 kg kanabisa

    Grčka: Stado ovaca pojelo 100 kg kanabisa

    Stado ovaca koje pase u polupotopljenoj ravnici Tesalije u Grčkoj “napalo je” plastenik u kojem se uzgajao ljekoviti kanabis i pojelo oko 100 kg, kažu izvještaji.

    Vlasnik plastenika je vidio da su njegovu proizvodnju, koja je već bila teško oštećena u oluji Daniel, sada progutale ovce koje su se borile da nađu svježu travu zbog poplava.

    “Ne znam da li je za smijeh ili za plakanje. Imali smo toplotni val i izgubili smo mnogo proizvodnje. Imali smo poplave, izgubili smo skoro sve. A sad i ovo…Stado je ušlo u plastenik i pojelo ono što je ostalo. Ne znam šta da kažem, iskreno”, rekao je za TheNewspaper.gr.

    Ulaganja u farmaceutski kanabis u Grčkoj su porasla posljednjih godina. U siječnju 2023., prvi pogon za proizvodnju ljekovitog kanabisa u Grčkoj svečano je otvoren u Examiliji, u blizini Korinta.

    Ovce su, kao i mnoge druge životinje, stradale nakon nedavnih smrtonosnih poplava u središnjoj Grčkoj. Poplave su zadale ogroman udarac stočarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji ne samo u regiji već iu cijeloj zemlji.

    Procjenjuje se da je oštećeno skoro 70% usjeva pamuka u Tesaliji u Grčkoj. Poljoprivrednici na obroncima planine Pelion, koja gleda na ravnicu Tesalije, kažu da su suočeni sa milijunima eura štete na svojim usevima jabuka od poplava, prenosi Greekreporter.

    izvor: drukciji.ba

  • Eskobar : Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti

    Eskobar : Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti

    Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, saopćio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan s američkim stavom o vladi Crne Gore.

    Važni sastanci

    Ovaj američki diplomata u Njujorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje je razgovarao i planira susrete s liderima država zapadnog Balkana.

    Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi s potrebom da proevropske stranke formiraju vladu.

    – Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savjetnikom Šoleom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi s Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi s tim i on je signalizirao da se saglasio s tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli – rekao je Eskobar za Glas Amerike.

    Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.

    – Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov evroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprečavaju da napreduju – naveo je Eskobar.

    On je rekao i da je vrijeme za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova. Precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu – uzmi ili ostavi.

    Jasna izjava

    – Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borelja bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region – osim evropskih integracija – rekao je Eskobar u intervjuu Glasu Amerike.

    On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.

    – Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Aljbin Kurti, premijer Kosova, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700 miliona ljudi da promijeni taktiku – rekao je Eskobar – dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.

    – Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika – precizirao je Eskobar.

    U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Eskobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.

    – Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti – napomenuo je Eskobar koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    – Nadam se da ćemo se vidjeti tokom sedmice – dodao je Eskobar.

    Osjećaj odgovornosti

    Ukazao je na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.

    – Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina – Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu – naveo je Eskobar.

    Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osećaj odgovornosti – pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.

    izvor: avaz.ba

  • Crna Gora: Vozač autobusa koji je sletio u provaliju osumnjičen za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja

    Crna Gora: Vozač autobusa koji je sletio u provaliju osumnjičen za teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja

    Vozač autobusa, koji je sletio u povaliju na putu Cetinje-Budva prilikom čega su poginula dva lica, osumnjičen je da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, saopšteno je iz Uprava policije Crne Gore.

    Vozač N.S. zadobio je povrede o čijoj se težini dežurni ljekar još nije izjasnio zadržan je na neurohirurškom odjeljenju Kliničkog centra radi dodatnih provjera.

    Po nalogu tužioca vozač je lišen slobode i obezbjeđuje ga policija u Kliničkom centru, te će u zakonskom roku biti priveden na dalju nadležnost postupajućem tužiocu.

    U jučerašnjoj saobraćajnoj nesreći poginula je devetnaestogodišnja djevojka A.B. iz Podgorice i državljanin Velike Britanije A.N.D. (66).

    U saopštenju se navodi da su teške tjelesne povrede zadobila lica L.B. (29) iz Ukrajine, S.K. (20) iz Podgorice, N.O. (25) iz Tivta i L.D.K. (72) i oni su smješteni na Ortopedskom odjeljenju, dok je N.F. (72) iz Budve zadržano na grudnoj hirurgiji u Kliničkom centru Crne Gore.

    Državljanin Ukrajine A.S. (33) zadobio je teške tjelesne povrede i on je smješten na Intenzivnom odjeljenju, dok je J.T.K. (64) iz Velike Britanije, koja je takođe zadobila teške tjelesne povrede, smještena na Koronarnom odjeljenju u Kliničkom centru Crne Gore.

    Prilikom slijetanja autobusa prevoznika “Papović” iz Nikšića sa kolovoza u provaliju duboku 15 metara u mjestu Obzovica više putnika je zadobilo lake tjelesne povrede.

  • Amerikanci izgubili najmoderniji vojni avion

    Amerikanci izgubili najmoderniji vojni avion

    Američki vojni dužnosnici pronašli su ostatke vojnog aviona F-35 koji je nestao jučer poslijepodne nakon što se pilot katapultirao iznad Južne Karoline.

    Istraga u toku

    Vlasti navode da su olupinu aviona vrijednog 100 miliona dolara otkrile u ruralnom okrugu Viliamsburg, dva sata sjeveroistočno od baze Čarlston.

    Pilot se katapultirao iz pilotske kabine te se padobranom spustio na sigurno u naselje Nort Čarlston. Za sada nije poznato šta je uzrokovalo nesreću.

    – Trenutno traje istraga i nismo u mogućnosti predstaviti dodatne informacije kako ne bismo ugrozili integritet istražnog procesa – rekle su danas vlasti nakon završetka potrage.

    Zamolile su građane da se drže podalje od tog područja kako bi istražitelji mogli obaviti svoj posao. Borbeni avion je bio na autopilotu kada se pilot katapultirao, rekao je glasnogovornik baze Čarlston za NBC News, dodajući da je možda još neko vrijeme bio u zraku, što je kompliciralo potragu.

    “Kako izgubiš F-35?”

    – Elektronika transpondera vjerovatno nije funkcionirala i stoga vojska više nije mogla pratiti lokaciju aviona. Moguće je da je avion nastavio letjeti nakon što se pilot katapultirao, no to je izuzetno malo vjerovatno zbog oštećenja do kojeg dolazi nakon izbacivanja sjedala i promjene u aerodinamici zbog nestanka kupola – dodao je glasnogovornik.

    Avion, FB-35B Lightning II, pripadao je 501. eskadrili za obuku mornaričkih lovaca. Pilot koji se katapultirao prebačen je u bolnicu i u stabilnom je stanju. Drugi F-35 koji je letio u isto vrijeme sigurno se vratio u bazu. F-35 je takozvani “nevidljivi” borbeni avion, odnosno tako je dizajniran da ga jako teško detektira neprijateljski radar.

    Podsjetimo, baza Čarlston je jučer na društvenim mrežama objavila obavijest o nestanku borbenog aviona i zatražila pomoć od javnosti prilikom potrage, što je pak izazvalo kritike na internetu. Nensi Mejs (Nancy Mace), republikanska kongresmenka za Južnu Karolinu, je na X-u, nekadašnjem Twitteru, napisala: “Kako, dovraga, izgubiš F-35? Kako nema uređaja za praćenje? Mi sad tražimo što? Javnost da ga nađe i vrati?”.

    izvor: avaz.ba
  • Hrvatska: Sakupljali novac za izmišljenu bolest, na kraju kupili Golf VII

    Hrvatska: Sakupljali novac za izmišljenu bolest, na kraju kupili Golf VII

    U Hrvatskoj je podignuta optužnica protiv Roberta Matalina (37) i njegove djevojke Doris Gregorine (22) koje se tereti da su lažima o Robertovoj bolesti od ljudi izvukli velik novac.

    Riječ je o poznatom slučaju iz Hrvatske, iz 2018. godine u kojem je Doris pokrenula humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za Roberta. Dvojac je izmislio da Robert boluje od leukemije i da mu treba 770.000 kuna (201.000 KM) za presađivanje koštane srži, prenosi Danica.hr.

    Na priču je nasjelo više stotina ljudi, kompanija i ustanova. Novac je uplatio i poznati nogometaš Vedran Ćorluka, kao i selektor hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić.

    Istraga je pokazala kako su ukupno prikupili oko 31.000 eura te tim novcem kupili novi automobil. VW Golf Sedam. Potvrdio je to vijećnik u Općini Dubravica, mjestu na samoj hrvatsko-mađarskoj granici.

    Vijećnik ih je na benzinskoj zatekao s tim automobilom i zaključio: “Pa oni nigdje ne rade, to su sigurno kupili od novca iz humanitarne pomoći”. Nakon toga se slučaj počeo odmotavati.

    Prije nekoliko dana protiv prevarantskog dvojca podignuta je i optužnica. Robert i Doris su se tokom istrage branili šutnjom. Ukoliko im se dokaže krivica sav novac morat će vratiti donatorima.

    Izvor: Klix

  • UN: Na istoku Libije poginulo 11.300 ljudi, hiljade se vode kao nestali

    UN: Na istoku Libije poginulo 11.300 ljudi, hiljade se vode kao nestali

    Sedam dana nakon što je poplavni val prošao kroz libijski obalni grad Dernu, povukavši hiljade ljudi u smrt, fokus se usmjerio na zbrinjavanje preživjelih u katastrofi.

    Procjene o broju izgubljenih života jako variraju. Zadnji službeni podaci su, prema ministarstvu zdravstva sa sjedištem na istoku, da je poginulo 3.166 ljudi.

    Prema izvještaju Ujedinjenih nacija (UN) objavljenom danas, broj žrtava samo u Derni porastao je na 11.300. Pozivajući se na libijski Crveni polumjesec, Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova dodao je da se 10.100 ljudi još uvijek vodi kao nestalo u razorenom gradu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    – Očekuje se da će ove brojke porasti u nadolazećim danima i sedmicama jer ekipe za potragu i spašavanje neumorno rade na pronalaženju preživjelih – stoji u izvještaju OCHA-e.

    Najmanje 40.000 ljudi raseljeno je širom sjeveroistočne Libije, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, koja je upozorila da je stvarni broj vjerojatno veći s obzirom na poteškoće u pristupu najteže pogođenim područjima.

    Dvije brane uzvodno od Derne pukle su prije sedam dana pod pritiskom olujnih kiša izazvanih olujom Daniel.

    Brane su izgrađene kako bi zaštitile lučki grad od 100.000 ljudi nakon što su ga pogodile velike poplave sredinom 20. stoljeća. Na obalama osušenog riječnog korita koje prolazi kroz središte grada mnogo je građeno, a prošlosedmična bujica odnijela je sve pred sobom dok je jurila prema Sredozemnom moru.

    Sedam dana kasnije, još se pronalaze tijela.

    Spasilačka ekipa Malteškog odjela za civilnu zaštitu otkrila je u petak plažu punu trupala, izvijestio je list Times of Malta. Međunarodna pomoć stiže iz Ujedinjenih naroda, Evrope i Bliskog istoka, nudeći olakšanje hiljadama preživjelih.

    Pomoć uključuje osnovne lijekove i hitne hirurške potrepštine, kao i vreće za trupla koji omogućuju premještanje leševa. Šatori, deke, tepisi, pribor za higijenu i hrana dopremljeni su avionima, zajedno s teškom mehanizacijom kako bi pomogli u raščišćavanju.

    Razorne poplave koje je donijela oluja Daniel pogoršane su lošom infrastrukturom u Libiji, koja je zahvaćena nemirima nakon što je u pobuni koju je podupro NATO svrgnut i ubijen dugogodišnji diktator Moamer Gadafi 2011. godine. Postavljaju se pitanja zašto katastrofa nije spriječena, kada se za pukotine na branama zna još od 1998. godine.

    Glavni tužitelj Al-Sedik Al-Sur najavio je istragu o okolnostima koje su dovele do urušavanja.

    Kao i veći dio libijske infrastrukture koja se raspada, dvije brane koje su bile izgrađene da zadrže vodu, zapuštene su tokom godina sukoba i podjela u Libiji.

    Zemljom trenutno vladaju dvije suparničke vlade koje se bore za vlast od Gadafijeva svrgavanja. S obzirom na to da su deseci hiljada ljudi raseljeni, humanitarne organizacije upozorile su na rizike koje predstavljaju zaostale mine i druga neeksplodirana ubojita sredstva, od kojih su neke, prema UN-u, poplavne vode prenijele u područja koja su prethodno proglašena čistima.

    Rizici od bolesti koje se prenose vodom, poput kolere, također su visoki, prema skupinama za pomoć. Izvan Derne, poplava je odnijela dodatnih 170 života, navodi se u izvještaju UN-a. Nacionalni centar za kontrolu bolesti izvijestio je da se najmanje 55 djece otrovalo zbog pijenja zagađene vode u Derni.

    Izvor: Faktor/Fena

  • Preživjeli smo tri najtoplija mjeseca u historiji

    Preživjeli smo tri najtoplija mjeseca u historiji

    Ako vam je ovoga ljeta bilo izuzetno vruće, niste usamljeni. U pitanju je globalna pojava, a Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da smo upravo prošli kroz najtoplija tri mjeseca, od početka juna do avgusta, otkako se vode takve statistike.

    “Naša planeta upravo je prošla kroz vrelu sezonu, najtoplije ljeto ikad zabilježeno. Počela je klimatska prekretnica. Naučnici su dugo upozoravali da će naša zavisnost o fosilnim gorivima dovesti do ovoga.

    Rast temperatura traži hitnu akciju. Državnici moraju naći rješenje za klimatske promjene. Još uvijek možemo izbjeći najgore, ali nemamo više vremena za gubljenje”, prenijela je WMO u svom saopštenju riječi glavnog sekretara Antonija Gutjereša.

    Svaki od ova tri mjeseca temperature na površini mora obarale su rekorde, a morski led na Antarktiku dostigao je rekordno nizak nivo za ovaj period godine. Cijelo ljeto stizale su vijesti o toplotnim valovima širom svijeta, pa i kod nas.

    U julu brojne države zabilježile su rekordno visoke temperature, a samo u Meksiku od posljedica vrućine umrlo je više od 200 ljudi.

    Spomenuta temperatura na površini mora i okeana zapravo bilježi rekorde posljednjih pet mjeseci, dakle i u aprilu i maju. Prosječna globalna temperatura mora u avgustu dostigla je 20.98 stepeni, a prethodni rekord iz marta 2016. nadmašen je u svakom avgustovskom danu. Međutim ono što zabrinjava nisu rekordi, nego trajnost takve situacije i uticaj koje tako visoke temperature imaju i na ljude i na prirodu, a očita su posljedica zatopljenja cijelog klimatskog sistema.

    Prema podacima WMO-a, sam avgust je bio daleko najtopliji avgust dosad, ali je nadmašen i dosadašnji rekordno najtopliji mjesec ikad, ovogodišnji jul. Kako je objavila WMO, temperatura kopna i mora bila je stepen i po toplija od prosjeka zabilježenog između 1850. i 1900.

    Stanje bi se još moglo dodatno zaoštriti kad u akciju krene El Ninjo. Kako je poznato, riječ je o klimatskoj pojavi u kojoj se pojas toplih voda širi od pacifičke obale Južne Amerike, što često donosi više temperature na globalnom nivou, ali i ekstremne vremenske i druge opasne pojave poput toplotnih udara, požara, poplava, navodi “Tportal”. Ove godine El Ninjo se u pacifičkim tropima pojavio prvi put u posljednjih sedam godina, pa je vrlo velika vjerovatnost da će se zatopljenje okeana produžiti do kraja 2023.

    Izvor: N1

  • U avionskoj nesreći u Brazilu poginulo 14 osoba

    U avionskoj nesreći u Brazilu poginulo 14 osoba

    U avionskoj nesreći koja se dogodila u brazilskom Amazonu usljed lošeg vremena poginulo je četrnaest ljudi.

    Mali avion se bližio kraju svog putovanja od 400 km (248 milja) između Manausa, glavnog grada Amazonasa, i udaljenog grada Barselosa, kada je pao u džungli.

    Zvaničnici su objavili da su svi koji su bili na letu poginuli što uključuje 12 putnika i dvoje članova posade.

    Državni sekretar za sigurnost Amazonasa Vinicius Almeida rekao je da su prve informacije sugerisale da se avion srušio nakon što je ostao bez piste prilikom spuštanja u Barcelos dok je padala jaka kiša. Pokrenuta je istraga o uzroku incidenta.

    Gradonačelnik Barselosa Edson de Paula Rodrigues Mendes rekao je za CNN da je avion iznajmio biznismen koji lokalno radi u ribolovu. Mendes je rekao da su putnici bili prijatelji iz drugih dijelova Brazila koji su bili uključeni u ovaj sport.

    Izvor: Klix

  • Objavljene fotografije prokopanog tunela koji vodi do depoa s dokaznim materijalom podgoričkog Višeg suda

    Objavljene fotografije prokopanog tunela koji vodi do depoa s dokaznim materijalom podgoričkog Višeg suda

    Premijer Crne Gore Dritan Abazović, zajedno sa ministrima unutrašnjih poslova i pravde, Filipom Adžićem i Markom Kovačem, obišao je danas stan u Njegoševoj ulici u Podgorici, iz kog je probijen tunel do Višeg suda, gdje se nalazi depo, u kome se čuva dokazni materijal.

    Službenici Višeg suda u Podgorici otkrili su prethodnih dana da je ispod zgrade Višeg suda do depoa prokopan tunel. Tokom jučerašnje istrage otkriveno je da je tunel probijen iz jednog stana koji se nalazi pored zgrade Višeg suda.

    Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je da tunel koji je vodio do depoa Višeg suda u Podgorici ne bi mogao biti prokopan bez pomoći nekog iz te sudske instance.

    – Ovo je podrivanje temelja države i u suštinskom i formalnom smislu. Na dobrom smo tragu da istraga pokaže svoj uspjeh – kazao je Abazović.

    FOTO: Vlada CG/AA
    Poručuje da mafija, koliko god bila finansijski snažna i imala pomoć od institucija sistema, uključujući i sudstvo, neće pobijediti Crnu Goru.

    – Koliko je mafija involvirana u Crnoj Gori to je iznad svega onoga što neko može da zamisli. Mislim da su oni desetkovani, očajni u pravcu da se kontaminira dokazni materijal. Mislim da je ova namjera obijana depoa osujećena. Treba da vidimo da one koji su ovo napravili privedemo pravdi – istakao je Abazović.

    Tunel je, kaže Abazović, počeo da se kopa krajem jula, isto kada je počelo i renoviranje zgrade Višeg suda.

    – Radovi su počeli kad je počeo da se kopa ovaj tunel, krajem jula, početkom avgusta. Čini se da su počeli paralelno. Ne mora da je tačno, ali ne treba ispustiti kao jednu tezu – kazao je Abazović.

    FOTO: Vlada CG/AA

    Novinare je zanimalo i da li će tražiti bilo čiju odgovornost, pogotovo predsjednika Višeg suda.

    – Mogu da dam izjave koje su isključivo dio mog razmišljanja. Mislim da ovo nije moglo da se odradi bez pomagača unutar institucije Višeg suda. Ni način na koji su početi radovi, ni termin koji je sličan terminu početka renoviranja zgrade – rekao je Abazović.

    Sjednica Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajnog sigurnosnog sektora, u čijem će fokusu biti događaj u vezi sa depoom podgoričkog Višeg suda, bit će održana danas.

    Glavna tema sjednice bit će sigurnost i mjere zaštite objekata i prostorija organa za sprovođenje zakona i čuvanje dokumentacije, sa posebnim fokusom na događaj u vezi depoa Višeg suda u Podgorici.

    Izvor: Faktor/Anadolija

  • Cijene nafte najviše u posljednjih 10 mjeseci

    Cijene nafte najviše u posljednjih 10 mjeseci

    Cijene nafte porasle su u srijedu, učvrstivši se blizu 10-mjesečnog makismuma koji je postignut tokom trgovanja dan ranije, jer je tržište balansiralo zabrinutosti oko ponude u vezi s proizvodnjom u Libiji i smanjenjem koje provodi OPEC+ sa globalnim makroekonomskim usporavanjem.

     

    Referentni ugovori

    Referentni terminski ugovori na Brent naftu porasli su osam centi, ili 0,1 posto, na 92,14 dolara po barelu, dok je američka nafta West Texas Intermediate (WTI) porasla za 13 centi, ili 0,2 posto, na 88,97 dolara po barelu.

    Obje referentne vrijednosti porasle su u utorak za gotovo dva posto i završile na najvišem nivou od novembra 2022.

    Vijest da je članica OPEC-a Libija zatvorila četiri svoja istočna terminala za izvoz nafte zbog smrtonosne oluje podigla je cijene nafte.

    Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) ostala je pri svojim prognozama o snažnom rastu globalne potražnje za naftom u 2023. i 2024., navodeći znakove da velike ekonomije napreduju bolje od očekivanog uprkos preprekama kao što su visoke kamatne stope i povišena inflacija.

     

    Dobrovoljni rezovi

    Održavajući snabdijevanje ograničenim, Saudijska Arabija i Rusija su prošle sedmice produžile dobrovoljne rezove isporuke od ukupno 1,3 miliona barela dnevno do kraja godine, javlja Reuters.