Category: Svijet

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izazvao je priličnu pomutnju oko majmunskih boginja protekle sedmice nakon što su prvo objavili, pa izbrisali preporuku putnicima da nose maske za lice kako bi se zaštitili od ove bolesti.

Ugledni Forbes donosi analizu – sve što treba znati o tome kako se ova bolest prenosi.

KLJUČNE ČINJENICE

Majmunske boginje se ne šire lako među ljudima i prenose se dugotrajnim bliskim kontaktom sa zaraženom životinjom ili osobom ili predmetima kontaminiranim od strane nekoga s infekcijom poput peškira, odjeće ili posteljine.

Virus se uglavnom širi direktnim kontaktom sa tzv. zaraznim čirevima majmunskih boginja, krastama ili tjelesnim tekućinama, iako se može prenijeti i respiratornim kapljicama – vrstama velikih čestica koje nastaju kada ljudi dišu, govore, kašlju ili kihaju.

“Ove respiratorne kapljice ne putuju jako daleko i brzo padaju na tlo”, rekao je za Forbes dr. Jake Dunning, istraživač zaraznih bolesti s Univerziteta Oxford.

Još uvijek nije jasno jasno mogu li se majmunske boginje širiti i putem aerosola – sitnih tekućih čestica koje se mogu zadržati u zraku – načinom prijenosa koji se često koristi za označavanje bolesti “zračnim putem”.

Dunning je izraz nazvao “beskorisnim” jer ga mnogi ljudi koriste za opisivanje različitih stvari, iako je rekao da je moguće da bi aerosoli kratkog dometa mogli biti uključeni u prenošenje majmunskih boginja.

Trebat će više istraživanja kako bi se to znalo sa sigurnošću, rekao je, dodajući da bi bio “iznenađen” ako bi istraživanja pokazala prijenos aerosola na velike udaljenosti, s obzirom na trenutne dokaze koji sugeriraju da je prijenos na velike udaljenosti malo vjerojatan.

ŠTA NE ZNAMO

Ne znamo da li se majmunske boginje mogu prenijeti spolnim putem.

Značajan dio slučajeva majmunskih boginja identificiranih u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu bio je među homoseksualcima ili biseksualcima, muškarcima, koji nisu putovali u dijelove Afrike gdje je bolest endemska.

Iako nije poznato da se virus prenosi spolnim putem – iako se može pretpostaviti određeni stepen bliskog fizičkog kontakta – uzorak je natjerao znanstvenike da se zapitaju jesu li uključeni i drugi načini prijenosa, a stručnjaci su upozorili da se članovi zajednice ne stigmatiziraju.

Stručnjaci naglašavaju da rizik od majmunskih boginja nije ograničen samo na muškarce koji imaju spolni odnos s muškarcima i napominju da se taj obrazac može objasniti drugim faktore. To bi moglo uključivati zdravstvene službenike koji traže i tako pronalaze više slučajeva unutar ove grupe, pri čemu su članovi zajednice proaktivniji u pogledu svog seksualnog zdravlja i vjerojatnije će posjećivati klinike.

Istraživači u Europi nedavno su otkrili virus majmunskih boginja u sjemenu nekoliko pacijenata, sugerirajući da bi izravan spolni prijenos mogao biti moguć.

“Bit će potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo je li to slučaj”, rekao je Dunning, te pojasnio: “Nije jasno kako je virus došao u sjemenu tekućinu ili je li ‘dodan’ u nekom trenutku nakon ejakulacije.”

Više od 1300 slučajeva majmunskih boginja potvrđeno je u gotovo 30 zemalja izvan Afrike, prema javnozdravstvenim podacima koje je prikupio Global.Health, tim istraživača i tehnologa koji prate epidemiju. Većina njih je u Europi – Ujedinjeno Kraljevstvo je identificiralo 321 slučaj, Španija 198, Portugal 191 i Njemačka 113 – uz značajan skup od 110 slučajeva u Kanadi. Postoji sumnja i na dodatne slučajeve, ali oni nisu potvrđeni.

Ortopoksvirusi poput majmunskih boginja su “otporni i stabilni” i mogu preživjeti sedmicama ili mjesecima u ljuskama kože i prašini ako su uslovi ispravni, rekao je Dunning iz Oxforda. To znači da predmeti poput kontaminirane posteljine ili peškira koje koriste pacijenti s majmunskim boginjama teoretski mogu predstavljati rizik od infekcije duže vrijeme. “Oblaci” kožnih ljuskica ili prašine koji se mogu stvoriti prilikom mijenjanja kreveta zaražene osobe mogu, na primjer, predstavljati rizik od infekcije, dodao je Dunning, iako će biti potrebno više istraživanja kako bi se ispitala ta mogućnost.

NA ŠTA TREBA PAZITI

Majmunske boginje nisu novi virus – već decenijama kruži dijelovima centralne i zapadne Afrike. Obično je blag i prolazi sam od sebe za otprilike mjesec dana – iako može biti smrtonosan i opasniji je za djecu i trudnice.

Stručnjaci, uključujući šefa WHO-a dr. Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, kažu da iznenadna i neočekivana pojava majmunskih boginja u više zemalja odjednom sugerira da je virus možda već neko vrijeme kružio neotkriven, iako nije jasno koliko dugo.

Iako je Tedros rekao da trenutno nije prekasno za suzbijanje epidemije, upozorio je da postoji “stvarni” rizik da se virus “ustali u neendemskim zemljama”.

Moguće je da bi se virus mogao proširiti na populacije divljih životinja i na taj način steći uporište izvan Afrike, izjavilo je za Forbes nekoliko istraživača koji proučavaju kako se virusi šire sa životinja na ljude.

Glodavci – za koje se sumnja da nose virus u Africi – i vjeverice su najvjerojatniji životinjski rezervoari u SAD-u, rekao je virolog s Unvierziteta Minnesota Matthew Aliota, a Ellen Carlin s Unvierziteta Georgetown rekla je da bi životinje trebale biti “važna tema” za dužnosnike koji se bave suzbijanjem epidemije.

Izvor: Radio Sarajevo

Dokument, čiji sadržaj prenosi Istraga.ba, nosi naziv Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.

Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.

“Također, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.

Također, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

“Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine“, navodi se u dokumentu.

Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu su dalje navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:

• Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

• 

• Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.
• Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.
• Preduzeti sve potrebne korake da Op’i izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
• Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.
• Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.
• U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju> a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.
• Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:

• 

  a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.

• Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
• Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
• Pozdravljajuaktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.
• BHRT

U nedjelju ujutro stigle su najmanje tri dojave o bombama, prvo za City Centar One East, a malo nakon toga i za Garden Mall u Dubravi i Famlil Mall na Jankomiru, javlja 24sata. Dobili smo dojave da su u nekoliko trgovačkih centara postavljene eksplozivne naprave, rekli su nam iz zagrebačke policije.

Kako smo doznali, u nedjelju ujutro stigle su najmanje tri dojave o bombama u šoping centrima, prvo za City Centar One East, a malo nakon toga i za Garden Mall u Dubravi i Famlil Mall na Jankomiru. Dojave su stigle unutar pola sata.

Na razglasu su rekli ljudima da mirno napuste centar. – Evakuirani smo svi iz Garden Malla. Policija trenutno stoji na ulazu u centar – ispričao nam je čitatelj.

Hrvatska sredinom jula očekuje odluku Europske komisije da sa početkom sljedeće godine može uvesti euro kao svoju valutu, nakon što se razmotre najnovija izvješća o makroekonomskim pokazateljima, najavio je ministar financija ove države Zdravko Marić.

Međutim, socijaldemokratska eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je u Zagrebu istraživanje po kojem tek tridesetak posto ispitanika misli da je Hrvatska spremna za uvođenje eura.

Dodatno, više od 86 posto ispitanika boji se da će uvođenje eura dovesti do prešutnog podizanja cijena.

“Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Već sada je cijena krompira 29 posto veća, mlijeka 26, a hljeba 22 posto. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura”, upozorila je eurozastupnica Borzan.

U Hrvatskoj je, zbog bojazni da bi cijene mogle rasti, uvedena zabrana povećanja cijena robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Uvedena su i pravila za preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza.

Pitali smo stručnjake da li se uvođenje eura u Hrvatskoj može odraziti na bosanskohercegovačku ekonomiju.

Ekonomisti objašnjavaju da je konvertibilna marka u stvari euro s obzirom na to da joj je u odnosu na tu valutu kurs fiksan i za jedan euro može se dobiti 1,95 KM.

Ekonomista Admir Čavalić je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba kazao da bi prelazak na euro bio dobar za BiH.

Ono što je bitno navesti jeste da u potencijalu Bosna i Hercegovina, kada bi ušla u Europsku uniju, za nas bi još lakše bilo uvođenje eura zato što je naša konvertibilna marka vezana za euro. To je bitno i u kontekstu ulaska Hrvatske jer to ustvari olakšava i konverziju i vanjskotrgovinske aktivnosti sa susjednom Hrvatskom razumijevajući da mi imamo instituciju Valtunog odbora i da smo vezani kao KM.

Mislim da je to vrlo dobra stvar u kontekstu vanjske trgovine, konkretno našeg izvoza u Hrvatsku jer ne može doći, mada su bile rijetke manipulacije tečaja i slično, ali sada su one nemoguće jer je euro valuta koja ima fiksni devizni kurs sa KM”, rekao je Čavalić.

Na pitanje da li se mogu povećati cijene, jer je javnost u Hrvatskoj zabrinuta da može doći do određenih manipulacija, Čavalić je kazao postoji bojazan prije svega zbog zaokruživanja cijena.

“Iskustva drugih zemalja pokazuju da su to neke kratkoročne tendencije. Vrlo brzo se tržište adaptira”, zaključio je Čavalić.

 

radiosarajevo

Od 2035. godine u Evropskoj uniji više neće smjeti da se prodaju novi automobili na benzin i dizel – barem tako hoće Evropski parlament, koji je u četvrtak izglasao odluku.

Doduše, sada slijede naporni pregovori sa državama članicama EU. One bi do kraja juna trebalo da izađu sa zajedničkim stavom, a neke, poput Češke, oštro se protive zabrani.

Ipak, kako se čuje u političkom Berlinu, male su šanse da se benzinci i dizelaši spasu, jer za ovu odluku EU nije potreban potpuni konsenzus pa nijedna zemlja sama ne može da je blokira, piše DW.

“Što prije u Evropi uspijemo u ovoj tranziciji i oslobodimo se zavisnosti od skupih fosilnih energenata, to ćemo bolje stajati u globalnoj konkurenciji”, kaže Katarine Drege, šefica Zelenih u njemačkom Bundestagu.

Ali, u Njemačkoj, zemlji gdje su automobili i mezimci i glavna grana industrije, još nema dogovora u Vladi. Blizu milion radnih mjesta u Njemačkoj zavisi direktno od auto-industrije, i još toliko indirektno.

Zato bavarski konzervativac Andreas Šojer, raniji ministar saobraćaja, upozorava da zabrana automobila znači “deindustijalizaciju kontinenta”.

Tamo posebno zamjeraju što Evropski parlament ne ostavlja mogućnost da klasični automobili idu na alternativna goriva, poput vodonika.

I zbilja, u koalicionom ugovoru stoji da će se Vlada zalagati za e-goriva, to jest protiv zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ukoliko ne emituju ugljen-dioksid.

A opet, neki stručnjaci upozoravaju da recimo cijele evropske zalihe vodonika nisu dovoljne ni za pet odsto automobila, te da je bolje alternativne energente koristiti za avio-prevoz, jer avioni teško da mogu da lete na baterije.

 

Polovnjaci ostaju na ulicama

Kad bi se volja Evropskog parlamenta sprovela, to ne znači da bi 2035. klasični automobili isparili sa ulica – svako bi mogao da vozi svoj auto, čak i da kupi polovni. Ali, proizvođači više ne bi smjeli da prave i prodaju nova vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Jens Gizeke, evropski poslanik njemačkih Demohrišćana, kaže da se prethodnih dana jedva spasavao od lobista “sa svih strana”. Sam Gizeke je protiv zabrane i naziva je “nasilnom elektrifikacijom”.

Kaže, moguće da nas čeka “Havana-efekat”, misleći tu na prizore iz glavnog grada Kube gdje se voze prastari automobili.

Romantično gledano – to su oldtajmeri, ali praktično gledano to su trovačnice.

Nejasno je šta čeka tržište polovnjaka narednih godina. Moguće da će njihove cijene rasti, jer će biti ljudi koji neće da voze na struju.

Agencija dpa podsjeća da je cijena polovnjaka i tokom pandemije skočila, zbog problema u isporukama čipova iz Kine.

 

Automobilski giganti već spremni

Kako god ispadne odluka EU na kraju, neke države su još ranije same riješile da postepeno izbace dizelaše i benzince sa ulica.

Tako se u Norveškoj benzinci i dizelaši neće prodavati već od 2025, dok za 2030. isto planiraju Velika Britanija, Švedska, Danska, Holandija i Belgija, a Francuska ovaj korak hoće najdalje 2040.

I sami proizvođači su shvatili odakle vjetar duva. Tako General Motors, Volvo, Jaguar i Ford već imaju strategiju kako da prestanu sa proizvodnjom klasičnih motora i pređu sasvim na električne. Slično je najavio i Volkswagen, kao i Mercedes.

“Privreda do 2035. ima dovoljno vremena da se pripremi”, piše list Fraje prese iz Kemnica.

“Zato je pretjerano uzbuđenje zbog zabrane motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, mada će pojedini sektori propatiti”.

List podsjeća na procjene da bi u novoj industriji elektromotora i baterija moglo da se otvori 230.000 novih radnih mjesta u Njemačkoj, ali da bi, ukupno gledano, u auto-industriji do 2040. bilo 275.000 zaposlenih manje.

“Mala i srednja preduzeća će se naći pred izazovom, i moraće da se promijene”, piše list.

U Njemačkoj od oko 48 miliona registrovanih automobila svega 1,3 miliona otpada na električne. Doduše, tu se vidi porast, jer je polovina električnih registrovana prošle godine.

U zemlji ima oko 60.000 brzih punjača za te automobile, a procjene kažu da je za održivu mrežu potrebno oko milion takvih punionica.

 

(nezavisne)

Izvor: Agencija Anadolija (J.K.)

Policija je izvršila pretrese u uredima italijanskog proizvođača čokolade Ferrero u Belgiji i Luksemburgu u okviru istrage o salmoneli.

Prema pisanju belgijskih medija, protiv kompanije je u okviru istrage provedena akcija zbog slučajeva salmonele u čokoladama proizvedenim u Ferrerovoj fabrici u Arlonu.

Racije su izvedene u fabrici kompanije u Arlonu, njenoj kancelariji u Briselu te u sjedištu kompanije u Luksemburgu.

Policija je oduzela dio dokumenata i kompjutera u kancelarijama radi uviđaja.

U okviru istrage biće utvrđeno da li menadžment Ferrera ima ikakvu odgovornost za širenje salmonele i da li je kompanija prekršila pravila lanca ishrane.

Srbijanac O. Z. uhapšen je zbog sumnje da je prodavao heroin na tezgi pored voća i povrća, a danas je i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.

On se na saslušanju branio šutnjom, odnosno iskoristio je zakonsko pravo da ne iznosi odbranu u ovoj fazi postupka, navodi se u saopćenju tog tužilaštva.

Nakon toga dežurni zamjenik Višeg javnog tužioca u Beogradu predložio je sudu da mu odredi pritvor da ne bi u kratkom vremenskom periodu ponovio krivično djelo, imajući u vidu da je i ranije osuđivan.

Osumnjičenom se na teret stavlja krivično djelo neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Policija je u njegovoj tezgi pronašla u gajbicama 40 PVC pakovanja sa heroinom, dok je pretresom stana pronađeno još 230 grama heroina i 70 manjih paketića, kao i vagica za precizno mjerenje.

Tezga sa voćem se nalazi u Ulici Ptrijarha Joanikija, pored luna parka, prenose Nezavisne.

Izvor: AA, Srna (D.P.)

Čelnici zemalja Inicijative “Otvoreni Balkan” borave danas u Ohridu, gdje će biti potpisani sporazumi i memorandumi o saradnji u turizmu, kulturi i između poreznih uprava zemalja, kao i sporazum o saradnji za zemlje Inicijative za međusobno priznavanje diploma te diplome koje izdaju visokoobrazovne i druge ovlaštene ustanove.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je BiH na Samitu “Otvoreni Blakan” u funkciji posmatrača, ali da očekuje da Predsjedništvo BiH u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH tom projektu.

Tegeltija je istakao da je poziv BiH za članstvo u ovom projektu, koji se nekada zvao “Mini Šengen”, od samog početka otvoren za BiH, te da pored BiH, nažalost ni Crna Gora nije prihvatila pristup, iako je novi premijer Dritan Abazović iskazao želju da pristupi, a i prisutan je na Samitu.

“Ja sam ovdje jer znam da gotovo sva poslovna zajednica u BiH želi da bude dio projekta `Otvoreni Balkan`, i većina političara, pa da kažem i entiteta je opredijeljena da pristupi ovom projektu. Tu sam i da prenesem poruku članovima `Otvorenog Balkana` da se BiH priprema i želi da što prije postane član”, rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

On je istakao da je siguran da bi ovaj projekat pomogao i poslovnoj zajednici, ali i građanima unutar BiH, te podsjetio da je prošle sedmice ponovo pozvao Predsjedništvo BiH da donese odluku o pristupanju “Otvorenom Balkanu”.

“Nadam se da će oni članovi Predsjedništva koji su protiv, promijeniti odluku i razumjeti koliko je ovaj projekat važan za poslovnu zajednicu i građane BiH i da će nam dati priliku, ne predsjedavajućem Savjeta ministara, nekom od ministara da bude član, već poslovnoj zajednici i građanima da koriste benefite iz ovog projekta”, rekao je Tegeltija.

On je zaključio da je u BiH poslovna zajednica za članstvo, za to je i najveći dio političkih grupacija, a da je samo mali broj političara koji se suprotstavljaju ovom projektu.

“Ja ih pozvam i očekujem da Predsjedništvo u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH `Otvorenom Balkanu”, rekao je Tegeltija.

Inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.