Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Prijeko potrebna humanitarna pomoć stiže u Gazu

    Prijeko potrebna humanitarna pomoć stiže u Gazu

    Konvoj od 106 kamiona s humanitarnom pomoći prešao je u Gazu preko prijelaza Rafah u petak, potvrdio je egipatski dužnosnik za CNN. Humanitanri konvoj uključuje i pet kamiona koji su prevozili gorivo.

    Prema istom izvoru, ukupno 445 osoba napustilo je pojas Gaze, uključujući 441 stranca i četiri ranjena Palestinca.

    Trenutni broj kamiona u skladu je s dnevnim prosjekom koji je dopušten tokom prošle sedmice.

    Za usporedbu, prije sukoba, Ujedinjeni narodi su izvještavali da je prosječno 455 kamiona dostavljalo pomoć u Gazu svaki dan.

    U međuvremenu, prema najavama izraelskih vlasti, prve isporuke humanitarne pomoći od 7. oktobra bit će dostavljene i direktno iz Izraela.

    Kabinet izraleskog premijera u petak je saopštio da je “privremeno odobrio istovar kamiona na strani Gaze od prijelaza ‘Kerem Shalom’ umjesto da ih vrati u Rafah” na granici Egipta s Gazom.

    Kerem Shalom jedan je od dva izraelska prijelaza na kojima su proteklih dana pregledavani kamioni s humanitarnom pomoći, ali nije dopušten direktan ulazak u Gazu. Umjesto toga, poslani su natrag u Rafah.

    “Kao dio sporazuma o oslobađanju naših otetih, Izrael se obavezao isporučiti hranu i humanitarnu pomoć iz Egipta civilnom stanovništvu u Gazi, u količini od 200 kamiona dnevno”, navodi se u saopštenju. “Prijelaz Rafah može preći samo 100 kamiona dnevno tokom izraelske sigurnosne provjere koja se već danas provodi na prijelazu ‘Kerem Shalom’”.

    “Do danas su se ti kamioni morali vraćati na granični prijelaz Rafah, što je stvaralo gužve i sprječavalo provedbu sporazuma između Izraela i SAD-a”, dodaje se.

    U saopštenju se još navodi da će na ovaj način u pojas biti dostavljena samo humanitarna pomoć iz Egipta.

    “SAD su se obavezale financirati unaprjeđenje graničnog prijelaza Rafah što je prije moguće kako bi se humanitarna pomoć preko njega mogla prenositi samo uz izraelsku sigurnosnu inspekciju”, dodaje se.

    Izvor: N1

  • Žena u Vukovaru nožem izbola prodavačicu, policija objavila motiv napada

    Žena u Vukovaru nožem izbola prodavačicu, policija objavila motiv napada

     

    Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 34-godišnjakinja, 13. decembra  oko 10:30 u trgovini u Vukovaru, s ciljem da se protupravno okoristi, nožem napala i teže ozlijedila 50-godišnju radnicu trgovine.

    Nakon policijskog postupanja 34-godišnjakinja je uz kaznenu prijavu, zbog sumnje da je počinila navedeno kazneno djelo, predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

     

  • Dječak nestao prije šest godina na ljetovanju u Španiji, sada pronađen u Francuskoj

    Dječak nestao prije šest godina na ljetovanju u Španiji, sada pronađen u Francuskoj

    Sedamnaestogodišnji Englez iz Oldama koji je nestao u Španiji još 2017. godine pronađen je u Francuskoj, saopštile su britanske vlasti, prenosi BBC.

    Tinejdžer, koji se odaziva na ime Aleks Bati, pronađen je u srijedu rano ujutru u gradu Revel, istočno od Tuluza.

    Prije šest godina, tada jedanaestogodišnji Aleks, bio je na odmoru sa majkom i djedom kada su nestali u Španiji.

    Dječak je, kako navodi izvor iz policije, rekao da je u Francuskoj živio dvije godine i dodao je da liči na dječaka koji se nalazi na posljednjoj poznatoj Aleksovoj fotografiji.

    Dobrog je zdravlja i nije rekao da je na bilo koji način maltretiran.

    Njegova baka, i zakonski staratelj, Suzan Karuana rekla je za BBC 2018. godine da vjeruje da su ga Aleksova majka i djed odveli da živi sa duhovnom zajednicom u Maroku, prenosi Euronews.rs.

    Kako je rekla, oni traže alternativni način života i ne žele da Aleks pohađa školu.

  • EU otvara pregovore s Ukrajinom, BiH na čekanju

    EU otvara pregovore s Ukrajinom, BiH na čekanju

    Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa Bosnom i Hercegovinom, saopštio je danas nakon sastanka šefova vlada i država Europske unije predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

    Europsko vijeće dodijelio je status kandidata Gruziji.

    “EU će otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom kada se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo i poziva Komisiju da podnese izvještaj do marta s ciljem donošenja takve odluke“, kazao je Michel nakon sastanka.

    Ocijenio je odluku kao “jasan signal nade za njihov narod i za naš kontinent”.

    Izvor: N1

  • EK najavila da će u Zapadni Balkan uložiti još 680 miliona eura

    EK najavila da će u Zapadni Balkan uložiti još 680 miliona eura

    Evropska komisija je najavila novi paket ulaganja u vrijednosti od 680 milijuna eura za podršku pet vodećih ulaganja u željeznički promet i obnovljivu energiju na Zapadnom Balkanu.

    Riječ je o šestom finansijskom paketu u okviru Privrednog i investicijskog plana EU-a za Zapadni Balkan, kojim bi trebalo mobilizirati 16,6 milijardi eura ulaganja. Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

    “U svijetu koji postaje sve razjedinjeniji potrebna nam je još snažnija i složnija zajednica vrijednosti. Proširenje je ključno kako bi se to postiglo. Iako nastavljamo sarađivati na pristupanju, moramo poduzeti odlučne mjere kako bismo Zapadni Balkan približili našem gospodarstvu. Uz netom odobrene projekte vrijedne 680 milijuna eura unapređenjem prometnih veza i iskorištavanjem energije iz obnovljivih izvora ubrzavamo zajednički put prema zelenoj i bolje povezanoj budućnosti. Zajedno postavljamo temelje održivog rasta i veće integracije, pokazujući još jednom našu veliku predanost blagostanju regije i njezinu putu prema članstvu u EU-u”, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

    Operativni odbor Okvira za ulaganja na Zapadnom Balkanu (WBIF) 8. decembra je potvrdio paket ulaganja vrijedan 680 milijuna eura, koji uključuje 253,2 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), povoljne zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose sa Zapadnog Balkana.

    Pet novih odobrenih projekata obuhvaćaju sljedeća dva prioritetna sektora:

    održivom prometu – obnova željezničke pruge koridora VIII u Albaniji i obnova željezničke pruge Bar – Vrbnica u Crnoj Gori

    Tim će se projektima pridonijeti unaprjeđenju željezničkog prometa na Zapadnom Balkanu u skladu sa standardima TEN-T-a i osigurati integracija sa željezničkom mrežom EU-a.

    čistoj energiji – izgradnja dvaju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini i uvođenje solarne fotonaponske elektrane u Albaniji. Tim se projektima podupire prijelaz na niskougljičnu privredu i potiče održivi razvoj u regiji.

    U okviru strategije Global Gateway cilj je Privrednog i investicijskog plana za Zapadni Balkan potaknuti dugoročni oporavak, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te poticati regionalnu suradnju i konvergenciju s EU-om. Planom koji je Evropska komisija donijela u oktobru 2020. mobilizirat će se ulaganja u iznosu do 30 milijardi eura, uključujući devet milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a.

    “Evropska unija je najvažniji donator i ulagač na zapadnom Balkanu, a današnji financijski paket u iznosu od 680 milijuna eura još je jedan poštovanja vrijedan primjer. S ovih pet investicijskih projekata približili smo se potpunom povezivanju i integraciji zapadnog Balkana u naše prometne i energetske mreže. Osim toga, ulaganjima u okviru tih razvojnih projekata želimo regiji pružiti inovativnija, čišća i sigurnija gospodarska rješenja u korist građana i poduzeća”, rekao je Oliver Varhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje.

    Na temelju tog novog paketa ulaganja EU bi trebao mobilizirati 16,6 milijardi eura ulaganja, uključujući 4,5 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a. To uključuje financiranje 59 vodećih ulaganja EIP-a koja se podupiru u okviru WBIF-a.

    Okvir za ulaganja na Zapadnom Balkanu (WBIF) zajednička je finansijska platforma Evropske komisije, finansijskih organizacija, država članica EU-a i Norveške čiji je cilj jačanje suradnje u ulaganjima javnog i privatnog sektora radi poticanja socioekonomskog razvoja regije kako bi se pridonijelo evropskoj integraciji Zapadnog Balkana. WBIF je glavni finansijski instrument za provedbu ambicioznog Privrednog i investicijskog plana EU-a za Zapadni Balkan.

    Izvor: Klix

  • Danas je dan odluke za Ukrajinu: Sve zavisi od jednog čovjeka

    Danas je dan odluke za Ukrajinu: Sve zavisi od jednog čovjeka

    Ako Ukrajina želi išta izvući iz važnog samita čelnika EU koji se održava danas, trebat će joj podrška mađarskog premijera Viktora Orbana, koji se dosad snažno opirao naporima Kijeva da se pridruži EU, ali i njegovim molbama za pomoć.

    – Mi smo glas zdravog razuma u Evropi – rekao je Orban u mađarskom parlamentu uoči samita pa dodao:

    – Rat, korupcija, veliki poljoprivredni sektor i loše postupanje s mađarskom manjinom diskvalificiraju Ukrajinu od skorog pridruživanja EU.

    Simboličan poziv Ukrajini da započne službene pregovore na vrhu je dnevnog reda dvodnevnog sastanka u Briselu, zajedno s obećanim iznosom od 54 milijarde eura iz fondova EU za opskrbu ukrajinske ekonomije do 2024., te dodatnih 24 milijarde eura u vojnoj podršci.

    Zelenskom sedmica loše počela u SAD

    Mađarski prigovori prijete da će lošu sedmicu učiniti još gorom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegova posjeta Vašingtonu nije uspjela osigurati 61 milijardu dolara američkih vojnih sredstava. Blokirali su ih republikanski zastupnici.

    – Ako ne bude pozitivnih vijesti iz Brisela, to će značiti da je Putin stavio veto na ovu odluku – upozorio je ukrajinski čelnik, izričito optuživši Budimpeštu da stoji na putu.

    Mađarska bi mogla blokirati sve što Kijev traži, unatoč širokoj podršci Ukrajini iz drugih prijestolnica EU. Novi poljski premijer Donald Tusk upozorio je da je “apatija prema Ukrajini neprihvatljiva”.

    Međutim, kako su čelnici EU počeli pristizati u Brisel kasno sinoć, naznake mogućeg kompromisa počele su izlaziti na vidjelo. Tako je Evropska komisija objavila je da deblokira oko 10,2 milijarde eura od više od 30 milijardi eura sredstava EU za Mađarsku koja su bila zamrznuta zbog zaostajanja u vladavini prava.

    Evropska komisija pokušava smekšati Orbana

    Iako se otključavanje sredstava uvelike smatra pokušajem omekšavanja Orbanove pozicije, dužnosnici u Briselu poriču da su bili ucijenjeni. I mogu ukazati na dan ranije donesen zakon u Mađarskoj koji vraća pravo mađarskim sudijama da se obrate Evropskom sudu za preliminarnu odluku.

    Promjena kaznenog zakona bila je jedna od mnogih promjena koje je zahtijevao Brisel. Većina drugih čelnika EU čvrsto stoji iza Kijeva. Čak i slovački Robert Fico, koji je zaustavio vojnu pomoć Ukrajini, kaže da će podržati početak pregovora o ulasku Kijeva u EU.

    Nekoliko sati nakon što je predsjednik Zelenski napustio Vašington, gdje nije uspio deblokirati američku pomoć, predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen (Von der Leyen) rekla je Evropskom parlamentu:

    – Moramo dati Ukrajini ono što joj treba da bude jaka danas, tako da može biti jača sutra za stolom kada ona pregovara o dugotrajnom i pravednom miru za Ukrajinu.

    Zelenskom očajnički treba napredak na samitu EU

    Zelenskom je očajnički potreban napredak na samitu EU i pokušao je zvučati optimistično tokom posjete Norveškoj.

    – Bili smo vrlo konstruktivni. Učinili smo apsolutno sve, ispunili smo preporuke Evropske unije.

    Evropska komisija je sugerirala da je sada ispunjeno šest od sedam preduvjeta za početak službenih pregovora o pristupanju.

    Budimpešta to osporava, optužujući Brisel da je spustio ljestvicu kako bi pomogao Kijevu. Predsjednik Zelenski viđen je u nedjelju u intenzivnim razgovorima licem u lice s Viktorom Orbanom u Argentini. Razgovor je ukrajinski predsjednik kasnije opisao kao “krajnje iskren”.

    Kako bi izašao u susret Budimpešti, ukrajinski parlament prošle je sedmice donio zakon kojim se Mađarima i drugim manjinama garantira pravo studiranja na vlastitom jeziku. Također je usvojen novi ukrajinski antikorupcijski zakon, koji zahtijeva EU, čime je Orbanova vlada lišena dijela streljiva protiv Kijeva

    Niko u Briselu ne sugerira da je Ukrajina spremna pridružiti se sutra. Početak pregovora o članstvu simboličan je čin solidarnosti Evropske unije.

    Orban: Moj stav nije baš veto, ali…

    Orban je rekao francuskom sedmičniku Le Point da njegov stav “nije baš veto”, pa dodao:

    – Recimo da ne pridonosim donošenju onoga što mi se čini kao loša odluka.

    To zvuči kao suzdržan glas. Njegova je vlada već potiho odobrila 11 paketa sankcija protiv Rusije, iako pripitomljeni, provladini mađarski mediji o tome rijetko izvještavaju.

    Do još jedne pukotine u protuukrajinskom frontu mađarske vlade došlo je jučer kada je šef njegova kabineta Balazs Orban, koji nije u rodbinskom odnosu s premijerom, rekao da su finansiranje Mađarske iz EU i finansiranje Ukrajine odvojena pitanja.

    – Ali ako EU insistira da finansiranje Ukrajine treba dolaziti iz izmijenjenog budžeta EU, ta dva pitanja postaju povezana – rekao je za Bloomberg.

    Viktor Orban je uporan da se Mađarska “ne može ucjenjivati” i da se finansijska pitanja “ne mogu miješati s načelnim pitanjima”.

    Ulozi za Ukrajinu su puno veći nego ulozi za Mađarsku

    On, kao i Zelenski, insistira na tome da je učinio sve što je Komisija od njega tražila da učini. No, ulozi za Ukrajinu daleko su veći. Predsjednik Zelenski riskira da izgubi rat s Rusijom, dok Orban želi steći veći utjecaj u Evropi. Njegov fokus prebacuje se na izbore za Evropski parlament u junu 2024., kada se nada da će trijumfirati njegove kolege iz nacionalističkih stranaka.

    Najbolji ishod za Zelenskog bio bi da se vrati u Kijev s pozivom za početak pristupnih pregovora i čekom na 78 milijardi eura vojne i ekonomske pomoći.

    Za mađarskog čelnika, uspješan samit bi bio da EU i Ukrajina dogovore “strateško partnerstvo”: korak na putu ka pridruživanju EU za Ukrajinu, ali samo mali. Kao i milijarde eura otključanih EU fondova.

    – Nećemo napustiti Brisel – rekao je sinoć za web stranicu Mandiner pa dodao:

    – Okupirat ćemo ga – prenosi Index.hr.

  • Dvije osobe stradale u požaru koji je zahvatio starački dom u Beogradu

    Dvije osobe stradale u požaru koji je zahvatio starački dom u Beogradu

    Dvije osobe stradale su u požaru koji je u srijedu izbio u staračkom domu u beogradskom gradskom naselju Mali Mokri Lug.

    Povrijeđeni su prevezeni na VMA, a evakuirana su 73 korisnika doma i osam zaposlenih, prenosi RTS.

    Pripadnici Sektora za izvanredne situacije Ministarstva unutarnjih poslova lokalizirali su požar koji je izbio u zgradi staračkog doma u Malom Mokrom Lugu, a pretragom mjesta požara, koji je u potpunosti zahvatio jednu sobu na trećem spratu, vatrogasci su pronašli jednu stradalu osobu, dok je druga pronađena osoba predana ekipama Hitne pomoći, nakon čega je preminula.

    Vatrogasci su evakuirali 73 korisnika doma i osam zaposlenih. U gašenju požara učestvovala je 27 vatrogasaca-spasilaca iz VSJ Voždovac i VSJ Zvezdara s osam vozila.

  • Hamas i Palestina zadovoljni novom rezolucijom UN-a

    Hamas i Palestina zadovoljni novom rezolucijom UN-a

    Palestinsko predsjedništvo i Hamas jučer su pozdravili UN-ov zahtjev za trenutnim humanitarnim prekidom paljbe u ratu Izraela i Hamasa. Palestinsko predsjedništvo je pozvalo zemlje koje su glasale za rezoluciju da obvežu Izrael da ju provede.

    Hamas je pozdravio UN-ov zahtjev za trenutnim humanitarnim prekidom vatre u Gazi i pozvao međunarodnu zajednicu da nastavi vršiti pritisak na Izrael da se pridržava rezolucije, rekao je visoki dužnosnik palestinske grupe Izzat El-Reshiq u izjavi rano u srijedu. Više od tri četvrtine 193-člane Glavne skupštine podržalo je potez, na koji su Sjedinjene Države prošle sedmice stavile veto u Vijeću sigurnosti.

    izvor: avaz.ba
  • Ispovijest Palestinaca koje su izraelski vojnici držali u zatočeništvu: “Njihov prezir prema nama bio je neprirodan, kao da smo ‘niža’ bića”

    Ispovijest Palestinaca koje su izraelski vojnici držali u zatočeništvu: “Njihov prezir prema nama bio je neprirodan, kao da smo ‘niža’ bića”

    Foto: REUTERS / Yossi Zeliger

    Palestinci koje su uhvatile izraelske snage u gradu Gazi opisali su za Al Jazeeru kako su ih izraelski vojnici skidali, stavljali im poveze preko očiju, označili brojevima i mučili danima u zatočeništvu.

    U jednoj od prostorija Bolnice mučenika Al-Akse, Mahmoud Zindah sjedi blizu svog oca Nadera, a užasi protekle sedmice urezani su na njihova lica, piše Al Jazeera.

    Četrnaestogodišnjak i njegov otac bili su među stotinama Palestinaca koje su uhapsile izraelske snage u oblasti Shujayea, istočno od grada Gaze. Oni su izdržali pet dana mučenja i degradacije prije nego što su pušteni, bez ikakvog objašnjenja.

    “Jedan od vojnika je rekao da ličim na njegovog nećaka i da je taj njegov nećak ubijen pred bakom koju je Hamas uzeo za taoca i da će nas vojnici sve poklati”, kaže Mahmoud drhtavim glasom.

    Prije ovoga je porodica Zindah bila je dva dana zarobljena u svojoj kući u naselju Zeitoun u gradu Gazi jer nisu mogli da odu jer su tenkovi napredovali, a artiljerijsko granatiranje dolazilo sve bliže i bliže. Ispričali su da bi snajperisti ubijali bilo koga na ulici ko se usudi na napusti dom.

    Trećeg dana, porodica, koja je spavala na hladnom podu pod madracima kako bi se zaštitila od gelera, probudila se i vidjela da su tenkovi stigli u njihovu ulicu.

    “Čuli smo vojnike kako viču i točkove tenkova kako postaju sve glasniji. Osjećao sam da nešto nije u redu, pa sam otišao do kuće iza mene, koja je bila nešto dalje od ulice. Prije nego što sam stigao do nje, stao sam u šoku. Kuća se micala!” ispričao je Nader (40).

    “Tada sam shvatio da izraelski buldožer ruši zidove”, rekao je, te dodao da su vojnici istovremeno pucali.

    Nader je brzo pocijepao nekoliko bijelih čaršava kako bi napravio male “zastavice” za svako od njegovih osmoro djece. Jednu su izbacili na ulazna vrata, dok su odrasli vikali da ima ljudi u kući. Buldožer je stao, kao i pucnjava. Ali odjednom je dom bio pun izraelskih vojnika.

    “Natjerali su nas da ispraznimo svoje torbe na podu i spriječili nas da pokupimo svoj novac ili zlato naših žena. Ono što smo imali malo hrane, isto su bacili. Uzeli su nam novac, lične karte i mobitele”, rekao je Nader.

    Kako su ispričali novinarima Al Jazeere, vojnici su podijelili porodice: žene i mala djeca su bili u jednoj prostoriji, a muškarci i mladići u drugoj. Zatim su rekli Naderu, Mahmoudu, njegovom djeveru i još jednom muškom članu porodice da se skinu, a zatim su ih izgurali napolje.

    “Okupili su najmanje 150 muškaraca iz okolnih kuća i svima nam na ulici stavili poveze i lisice na ruke”, objašnjava Nader.

    Kada su vojnici natjerali muškarce da sjednu na stražnje dijelove nekih kamiona, Nader se pobrinuo da mu Mahmoud bude u krilu, uplašen šta bi učinili njegovom sinu ako bi bili razdvojeni.

    “Ne želim da izgubim dijete, niti da moj sin izgubi oca”, rekao je.

    Muškarci su brzo shvatili da se u kamionu nalaze i žene, a kamion je naglo kočio, zbog čega su zarobljenici padali jedan na drugog.

    “Svima su nam bili povezi na očima, tako da se nismo mogli vidjeti, ali smo čuli kako nam žene govore da pazimo na njih kao na naše sestre. S njima je bilo i mlađe djece”, ispričao je Nader.

    Kamion se zaustavio, i ponovo su muškarci i žene razdvojeni. Muškarci i dječaci tinejdžeri odvedeni su u skladište gdje su sjedili na golom podu prekrivenom razbacanim zrnima riže. Tamo su ih tukli, ispitivali i verbalno zlostavljali. Nije bilo spavanja, a zrna riže su im sjekla kožu dok su sjedili goli.

    Danima izgladnjivani i udarani

    Mohammed Odeh, 14, odveden je iz istog naselja Wadi al-Arayes u Zeitounu kao i porodica Zindah, gdje su on i njegova porodica bili zaglavljeni u svojim kućama pet dana i gladovali.

    Ispričao je da su dvojicu dječaka iz komšiluka koji su otišli da traže vodu ubili na ulici izraelski snajperisti. Nakon što je buldožer srušio zidove nekoliko kuća, vojnici su izvukli muškarce i tinejdžere, šamarajući ih, udarajući ih šakama i oružjem.

    “Nije bilo nikakvog rezonovanja s njima. Stalno su govorili: ‘Svi ste vi Hamas’. Pisali su nam brojeve na rukama. Moj broj je bio 56”, prisjeća se Mohammed.

    Više na : Al Jazeera

     

  • Ratovi se ne vode samo u Ukrajini i Gazi: Rekordan broj sukoba u 2023. godini

    Ratovi se ne vode samo u Ukrajini i Gazi: Rekordan broj sukoba u 2023. godini

    Istraživanje oružanih sukoba Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) otkrilo je zastrašujuću statistiku – rekordna 183 regionalna i lokalna oružana sukoba se vode u 2023. godini što je najveći broj zabilježen u posljednja tri desetljeća.

    Studija IISS-a posebno naglašava ulogu nedržavnih naoružanih grupa, kao što je Hamas u Gazi, i podršku koju dobivaju od velikih sila poput Rusija i Iran. Ova zamršena mreža savezništava i neprijateljstava stvara složeni krajolik globalnih sukoba.

    Iako ne nagovještava nadolazeći veliki rat sličan onima s početka 20. stoljeća, ukazuje na eskalaciju napetosti, posebno između SAD-a i Kine.

    Historija nudi uvid u trenutne probleme. Ulazak Evrope u rat 1914. djelimično je bio posljedica podcjenjivanja sukoba kao ozbiljne katastrofe. Neki smatraju da da ovaj osjećaj odjekuje u postupcima današnjih lidera.

    Broj raspoređenih snaga po državi

    Broj raspoređenih snaga po državi

    Analitičari iz Britanskog instituta navode primjer ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegove akcije u Gruziji, na Krimu i u Ukrajini odražavaju slično zanemarivanje potencijalnih katastrofalnih posljedica sukoba.

    Nedržavne oružane grupe i velike sile

    Istraživanje IISS-a sugerira da bi rješavanje sukoba, poput onog u Ukrajini, zahtijevalo sigurnosne garancije za očuvanje teritorijalnog integriteta.

    Intenzitet sukoba raste iz godine u godinu, s povećanjem smrtnih slučajeva za 14 posto, a nasilnih događaja za 28 posto u najnovijem istraživanju.

    Međunarodni odbor Crvenog križa katalogizira 459 naoružanih grupa čije aktivnosti izazivaju humanitarnu zabrinutost, a 195 miliona ljudi živi pod njihovom potpunom ili djelomičnom kontrolom.

    Granični sukobi

    U izvještaj se navodi da širom svijeta postoje granični sukobi, pored rata u Ukrajini Azerbejdžan je zauzeo regiju Nagorno-Karabah, što je ubrzalo bijeg više od 100.000 Armenaca. I dalje postoje napetosti između Rusije i Gruzije, a velike su napetosti između Alžira i Maroka.

    Rat u Karabahu je završio apsolutnom pobjedom Azerbejdžana (Foto: EPA-EFE)

    Rat u Karabahu je završio apsolutnom pobjedom Azerbejdžana (Foto: EPA-EFE)

    U Pakistanu je terorizam eskalirao, a napetosti u odnosima s indijskom antimuslimanskom vladom opasno su visoke.

    Sukoba nije pošteđen ni američki kontinent. Kriminalne grupe imaju sve veću moć u mnogim zemljama Južne i Srednje Amerike. Rat protiv droga koji mnoge vlade vode desetljećima ima malo utjecaja na proizvodnju ili opskrbne lance. Posebno je zastrašujuća situacija u Meksiku.

    Ukrajina je i dalje, ne iznenađujuće, najnasilnije mjesto na planeti, ali Sirija, Brazil, Mianmar, Meksiko i Irak također su u vrhu liste.

    Nasilje u porastu

    U Nigeriji je više od 10.000 ljudi ubijeno u nasilju, a preko 9.000 u Somaliji. Brojevi izbjeglica raseljenih zbog rata su zapanjujuće: više od šest miliona u Siriji, pet milijuna u Afganistanu, milijun u Mianmaru.

    Sirijski rat de facto nikada nije završen (Foto: EPA-EFE)

    Sirijski rat de facto nikada nije završen (Foto: EPA-EFE)

    Kada je riječ o suzbijanju nasilja, više je od 70.000 pripadnika Ujedinjenih naroda, najviše u Africi i na Bliskom istoku, a ističe se Južni Sudan i Srednjoafrička Republika. Također su desetljećima raspoređeni na Kipru i u južnom Libanu.

    Situacija u svijetu ostaje neizvjesna, s potencijalom za povećanje napetosti i nasilja. Studija daje otrežnjujuću sliku svijeta 2023. godine, potičući promatrače da se zapitaju kako će se međunarodni odnosi odvijati suočeni sa sve većim neprijateljstvima.

    izvor: klix.ba