Category: Svijet

Najmanje 30 osoba je poginulo, mnoge kuće su srušene, a željezničke usluge su privremeno obustavljene u nekim dijelovima Japana nakon što je serija snažnih zemljotresa pogodila zemlju, izazvavši upozorenje na cunami.

Prema pisanju državnog javnog emitera NHK, 30 ljudi je poginulo u provinciji Ishikawa, koja se nalazi duž morske obale na ostrvu Honshu.

Dodali su da je mnogo ljudi povrijeđeno u provincijama Ishikawa, Niigata, Fukui, Toyama i Gifu.

Ministarstvo odbrane zemlje saopćilo je da mobiliše kopnene, zračne i pomorske snage i raspoređuje oko 10.000 vojnika u pogođenoj provinciji, za operacije spašavanja, pomoći i podrške.

Japan je od ponedjeljka popodne (po lokalnom vremenu) pogodilo više zemljotresa magnitude i do 7,6, što je izazvalo upozorenje na cunami, veliki požar i visoke talase. Vlasti su kasnije ukinule upozorenje na cunami.

Mnoge kuće i putevi su se urušili dok su željezničke saobraćajnice zatvorene nakon zemljotresa. Hiljade ljudi evakuisane su na sigurnija mjesta.

Oko 200 zgrada, uključujući prodavnice i kuće, uništeno je oko popularne turističke ulice Asaichi.

Video snimci i fotografije koje je emitovao NHK pokazuju da su se mnoge kuće širom provincije Ishikawa srušile dok su se mali čamci prevrnuli u vodama na moru.

Oko 500 putnika zaglavljeno je na aerodromu Noto u pogođenoj provinciji jer su zemljotresi izazvali veliku štetu na zgradi terminala i ostavili pistu i puteve neupotrebljivima.

Izvor: BHRT

Dana 7. oktobra, stotine Hamasovih naoružanih napadača probili su barijere oko Gaze, ubivši oko 1.140 ljudi, uglavnom civila, i uzeli oko 250 ljudi kao taoce u najgorem napadu u historiji Izraela, traumatizirajući zemlju i zapanjivši svijet.

Rat između Izraela-Hamasa

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nakon toga obećava da će “uništiti” Hamas i pokreće nemilosrdnu kampanju zračnih napada na Gazu praćenu kopnenom ofanzivom koja cijele četvrti na sjeveru teritorija pretvara u ruševine.

Nakon sedam sedmica rata, dvije strane pristaju na primirje u trajanju od jedne sedmice tokom kojeg Hamas oslobađa 105 talaca, uglavnom žena i djece, a Izrael oslobađa 240 palestinskih zatvorenika.

Strahujući da bi se Hamas mogao pregrupirati, Izrael zatim nastavlja svoju ofanzivu, prebacujući svoj fokus na južnu Gazu, uključujući područja koja su prethodno proglašena “sigurnim zonama”.

SAD stavlja veto na rezoluciju UN-a koja poziva na prekid vatre, ali je sve više kritičan prema onome što Biden naziva izraelskom “neselektivnim” bombardovanjem.

Zdravstvene vlasti Gaze kojima upravlja Hamas izvijestile su 18. decembra da je u ratu ubijeno 19.453 ljudi, većinom žena i djece.

Ukupno 129 talaca iz napada 7. oktobra ostalo je u Gazi, prema iračkim vlastima. Vjeruje se da je oko 20 mrtvih.

Pokolebljiva odbrana

Šesnaest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Kijev pokreće dugo očekivanu protuofanzivu nakon što je nagomilao milijarde moćnog oružja zapadne proizvodnje i obučavao nove regrute.

Međutim, povratni udar nije uspio napraviti veliki trag u ruskim dubokim odbrambenim linijama, razočaravši kijevske saveznike.

Dok se zima približava i pažnja svijeta usmjerava na rat Izraela i Hamasa, Ukrajina se bori da osigura daljnja obećanja dugoročne vojne podrške Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Jedna od rijetkih dobrih vjesti ove godine za predsjednika Volodimira Zelenskog bila je sredinom decembra kada su čelnici EU-a pristali otvoriti pregovore o članstvu s Kijevom, ali ruski saveznik Mađarska odmah je ublažila euforiju stavljanjem veta na paket pomoći Ukrajini vrijedan 50 milijardi eura.

Razorni zemljotres

U ranim jutarnjim satima 6. februara, jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u stoljeću pogodio je Tursku i srušio čitave gradove u jugoistočnoj Turskoj, usmrtivši više od 50.000 ljudi, a gotovo 6.000 ih je poginulo na granici sa Sirijom.

Zaraza državnog udara

Niz državnih udara koji su označili brutalno demokratsko nazadovanje u frankofonskoj Africi nastavio se i u 2023, a Niger i Gabon su posljednje zemlje koje su svrgnule izabranog predsjednika.

Nepopularna Francuska prisiljena je povući i svog ambasadora i svoje trupe iz Nigera što je treći put da se njezine snage povlače iz bivše afričke kolonije u manje od dvije godine.

U međuvremenu, u augustu, gabonski predsjednik Ali Bongo Ondimba, nasljednik dinastije koja je vladala 55 godina, svrgnut je s vlasti nakon predsjedničkih izbora koje su vojska i opozicija proglasile lažnim.

Hollywood u štrajku

Egzistencijalni strah izazvan generativnom umjetnom inteligencijom u kreativnoj ekonomiji širi se Hollywoodom 2023, gdje su pisci započeli štrajk u maju tražeći ograničavanje upotrebe tehnologije u filmovima, kao i povećanje plata.

Holivudski glumci pridružili su se u julu najvećoj obustavi rada u Tinseltownu od 1960-ih, dijelom zbog straha da bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za kloniranje njihovih glasova i likova.

Štrajk je odgodio stotine popularnih serija i filmova prije nego što su studiji i glumci postigli dogovor prošlog mjeseca, dva mjeseca nakon što su se scenaristi vratili na posao.

Globalno vrenje

Godina je završila burno, a klimatska agencija Evropske unije predviđa da će 2023. biti najtoplija godina u historiji.

Suša pogoršana klimatskim promjenama navodi se kao jedan od faktora iza najsmrtonosnijeg šumskog požara u Sjedinjenim Državama u stoljeću koji je u augustu odnio najmanje 115 života na havajskom otoku Mauiju.

Na značajnom summitu UN-a o klimi u Dubaiju u decembru, oko 200 zemalja dogovorilo se o “prelazu” s fosilnih goriva.

Utrka na Mjesec

Svemirska utrka se zahuktava 2023. godine, kada će zvijezda u usponu Indija postati prva nacija koja je uspješno spustila letjelicu bez posade na Mjesečev južni pol u augustu, samo nekoliko dana nakon što se rusko lunarno vozilo srušilo na njegovoj površini.

Više od pola stoljeća nakon što je američki astronaut Neil Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu, nekoliko se zemalja bori za povratak na Mjesec.

Prisilni poljubac

Pobjeda Španije nad Engleskom u finalu Svjetskog prvenstva u nogometu za žene u Sydneyu 20. augusta izazvala je scene veselja kod kuće.

Ali euforija brzo ustupa mjesto bijesu kada je šef španskog nogometnog saveza Luis Rubiales poljubio igračicu Jenni Hermoso nekoliko minuta nakon utakmice što je bio poljubac za koji je kasnije rekla da ga je doživjela kao “napad”.

Rubiales od početka insistira na tome da je poljubac bio dobrovoljan, ali suočen s velikim negodovanjem na kraju je podnio ostavku.

Kavkaski egzodus

Otcijepljena republika Nagorno-Karabakh završava svoja tri desetljeća nastojanja za nezavisnošću u septembru nakon što ju je ponovo zauzeo Azerbejdžan u munjevitoj ofanzivi koja je ispraznila planinsko područje od većine njenog etničkog armenskog stanovništva.

Stanovnici Karabaha bježe u Armeniju, bojeći se nasilja i ne želeći da njima vladaju Azerbejdžanci koji govore turskim jezikom s kojima su etnički armenski separatisti vodili dva rata oko tog teritorija od 1990-ih.

Šokantna Argentina

U novembru, Argentina čini skok u nepoznato s izborom libertarijanskog kandidata, Javiera Mileija, poznatog po svojim psovkama protiv političke “kaste”.

Milei, koji dolazi na čelo Argentine u jeku bjesa zbog desetljeća ekonomskog pada i ogromne inflacije pod dugo dominantnim peronistima (lijevi centar), sa novom vladom oslabio je vrijednost svoje valute za više od 50 posto u odnosu na dolar kao dio svoje propisane “terapije ekonomskog šoka”.

federalna.ba/Fena

Predstavnici studenata u Srbiji, koji su nakon izbora u ovoj zemlji počeli proteste zbog, kako ističu, izbornih neregularnosti, najavili su sinoć da ostaju dosljedni u svojim zahtjevima. Oni su za danas najavili blokadu Beograda koja će trajati sata, a jedan od glavnih zahtjeva koje imaju od vladajućih je otvaranje biračkih spiskova.

Nikola Ristić, jedan od vođa mladih aktivista objavio je na društvenim mrežama poziv za početak 24-satne blokade u Beogradu, koja treba da počne sutra u podne.

On je pozvao na okupljanje ispred Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (raskrsnica Kneza Miloša i Birčaninove) sutra u podne.

„Ponesite šatore, ćebad, vreće za spavanje, lampe, hranu, vodu i sve ostalo što je potrebno za kamp. Kamp će biti sastavljen od više zona koje će nam pomoći da ostanemo motivisani, zagrijani i energični. U subotu u 12h se pridružujemo ProGlasu na Terazijama“, napisao je on na mreži X.

 

N1

Podaci koje je objavio američki Biro za popis stanovništva govore da je svjetska populacija porasla za 75 miliona ljudi u protekloj godini.

Na Novu godinu će biti više od osam milijardi ljudi, prenosi Deutsche Welle.

Predviđena svjetska populacija na dan 1. januara 2024. je 8.019.876.189, što je za 75.162.541 (0,95%) više u odnosu na Novu godinu 2023.

Početkom 2024. godine u svijetu se svake sekunde očekuje 4,3 rođenja i dvije smrti, prema podacima Biroa za popis stanovništva.

Sjedinjene Države su imale stopu rasta od 0,53%, nešto više od polovine svjetskog prosjeka. Time je dodato 1,7 miliona ljudi i imaće populaciju na Novu godinu od 335,8 miliona ljudi.

Vlada Srbije donijela je odluku da omogući slobodu kretanja za sva vozila sa Kosova, izjavio je direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković.

Petković je naglasio da će na svim graničnim i administrativnim prelazima biti istaknuta izjava o odricanju odgovornosti.

Kako je navedeno u tekstu odricanja od odgovornosti objavljenom na stranici Vlade Srbije, dozvoljavanje svim vozilima da učestvuju u saobraćaju na putevima vrši se isključivo iz praktičnih razloga, kako bi se olakšao položaj pojedinaca i omogućila njihova sloboda kretanja i ne može se tumačiti kao priznanje jednostrano proglašene nezavisnosti, ne prejudicira određivanje konačnog statusa i ne može se tumačiti kao pristanak Beograda da odstupi od prava zagarantovanih Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

 

Odluka će se primjenjivati ​​od 1. januara.

Petković je dodao da su na ovaj način zaštitili prava “našeg naroda na Kosovu i omogućili slobodu kretanja.”

“Nismo prešli crvene linije u očuvanju nacionalnog integriteta i suvereniteta”, rekao je on, saopćila je Vlada Srbije.

Na istoj sjednici Vlade donesena je obavezujuća odluka za sve – da ne bude prelaska crvenih linija.

„Danas smo na sjednici Vlade usvojili posebnu odluku o principu, pristupu i stavu da je predsjednik Srbije, kao i cijela Vlada, dužan da se jasno i nedvosmisleno drži naših crvenih linija u pregovorima i dijalogu, apsolutno poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet, kao što je i do sada činjeno”, rekao je Petković.

Dodao je da je to važna i značajna odluka koja jasno i nedvosmisleno kaže da nema priznanja Kosova i članstva u UN-u, kao i na organizacije i agencije sistema Ujedinjenih nacija.

“Registarske tablice koje smo omogućili, kao i prije godinu dana, lične karte, nisu simbol državnosti”, rekao je Petković i podsjetio da u svijetu postoje brojni primjeri da se u jednoj zemlji koriste različite tablice, kao npr. Kina i Hong Kong, radi se o kineskoj državi.

Dodao je da takav primjer postoji u Italiji, gdje različite regije koriste različite ploče.

Petković je rekao da nije tajna da 99 odsto Srba koristi RKS tablice, jer je to jedini način da se živi, ​​preživi i kreće.

Hamas je saopštio da odbija bilo kakve privremene pauze i traži trajno zaustavljanje izraelskih napada na Pojas Gaze.

“Naši ljudi žele trajni kraj ove agresije, a ne privremene pauze”, navodi se u saopštenju Hamasa.

Palestinska grupa otpora je rekla da neće ulaziti u pregovore o razmjeni zarobljenika s Izraelom osim ako “ne bude potpunog prekida agresije”.

Hamas je također negirao medijske navode pozivajući se na egipatske sigurnosne izvore da su grupa i pokret Islamski džihad odbacili egipatski prijedlog da ustupi vlast u Gazi u zamjenu za trajni prekid vatre.

Egipat je, zajedno s Katarom, pomogao u posredovanju u jednosedmičnom prekidu vatre u novembru prema kojem je Hamas oslobodio više od 100 zarobljenika u zamjenu za 240 palestinskih zatvorenika. Hamas i druge grupe još uvijek drže skoro 130 zarobljenih.

Hamas je više puta odbijao bilo kakve razgovore o sporazumu o zarobljenicima s Izraelom prije potpunog prekida vatre u Pojasu Gaze i povlačenja izraelskih snaga iz opkoljene enklave.

Izvor: BHRT/Anadolija