Category: Svijet

Tokom policijske akcije “Signal”, koja je jutros provedena u 19 gradova u Srbiji, uhapšene su 74 osobe, rekao je ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović…

Policija je u 19 gradova diljem Srbije uhapsila 74 osobe osumnjičene da su nanijele višemilijunsku štetu proračunima Srbije, Vojvodine i nekoliko lokalnih samouprava i poduzeća, saopćeno je u srijedu u Beogradu.

Uhapšeni se sumnjiče za više različitih kaznenih djela – od pranja novca i porezne utaje do prevare, zloporabe položaja, primanja i davanja mita ili falsificiranja novca, navedeno je u priopćenju MUP-a Srbije.

 Procijenjena šteta je oko dvije milijarde dinara ili 16,1 milion eura. Među uhapšenima su dva aktualna i dva bivša predsjednika općina, 14 nekadašnjih i sadašnjih direktora državnih i privatnih poduzeća, a kaznene prijave podnesene su i protiv više dužnosnika lokalnih samouprava. Policijska akcija Signal provedena je u saradnji lokalnih tužiteljstava, poreznom upravom i Sigurnosno-informativnom agencijom (BIA).

“Država šalje jasan signal da nema zaštićenih i povlaštenih i da nikoga neće zaštiti ni stranačka pripadnost, niti politički položaj, niti materijalni status. MUP će nastaviti odlučan obračun s korupcijom”, poručio je ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović. Podaci o uhapšenima, njihovoj političkoj i stranačkoj pripadnosti i aktualnoj dužnosti koju obavljaju nisu saopćeni.

Evropska unija je namijenila 50 miliona eura za pomoć zemljama Zapadne Afrike kako bi formirale multinacionalnu jedinicu za borbu protiv terorista.

Zapadni dio Afrike postao je plodno tlo za džihadističke grupe, a u evropskim zemljama, naročito u Francuskoj, postoji strah da bi te grupe mogle da ugroze Evropu ukoliko se nešto ne poduzme.

U saopćenju EU izdatom tokom posjete visoke predstavnice EU za vanjske poslove Federice Mogherini Maliju, navodi se da Unija želi da pomogne zemljama oblasti Sahel – Čadu, Nigeru, Brukini Faso, Maliju i Mauritaniji u formiranju regionalnih antiterorističkih jedinica.

 

“Stabilnost i razvoj Sahela su ključna pitanja, ne samo za Afriku, nego i za Evropu. Šta god se desi na jednom od kontinenata, utjecat će i na ovaj drugi”, rekla je Mogherini tokom posjete Maliju.

Zemlje oblasti Sahel su prošle godine predložile formiranje specijalnih jedinica, od kojih bi svaka bila sastavljena od stotinu dobro obučenih vojnika, koji bi djelovali u područjima koja su poznata po djelovanju džihadističkih grupa.

Nove jedinice bi bile podrška redovnim lokalnim vojnim snagama, mirovnoj misiji UN, kao i francuskim snagama u Sahelu borbi protiv džihadista.

 

 

Srna

Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan slobode medija, a na ovaj datum Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti rezultatima. Novinari u BiH su nerijetko meta verbalnih, ali i fizičkih napada. Javni servisi su, zbog neriješenog finansiranja, gotovo pred gašenjem.

Evropski parlament upozorio je uz Svjetski dan medija da je upravo nezavistan i slobodan rad javnih servisa ogledalo slobode medija u jednoj državi.

Današnji dan slavi osnovne principe slobode medija u svijetu

Svjetski dan slobode medija, 3. maj, dan je kada se slave osnovni principi slobode medija, kada se osvrće na slobodu medija u svijetu, na zaštitu nezavisnosti medija i odaje počast novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao.

Prioritet je osigurati slobodu medija u cijelom svijetu. Nezavisni, slobodni i pluralistički mediji su ključni element za dobru vladavinu u mladim kao i u starijim demokracijama, oni garantiraju transparentnost, odgovornost i vladavinu prava.

Obrana slobode medija jedan je od prioriteta svake demokratske države, ističe se u tekstovima koji govore o današnjem “prazniku” medija i medijskih radnika.

Zaštitu novinara i borbu protiv nekažnjavanja utvrdila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda odlukom u novembru 2013. godine. Tom odlukom pozvane su zemlje da spriječe nasilje protiv novinara, da suzbijaju nekažnjavanje počinitelja i da doprinose razvijanju slobodnog i sigurnog okvira za rad novinara

Ogromna eksplozija pogodila je područje u blizini međunarodne zračne luke Damask, javlja organizacija Sirijski opservatorij za ljudska prava… Eksplozija je bila golema i čula se u Damasku, rekao je voditelj organizacije Rami Abdel Rahman.Zračna luka se nalazi oko 25 kilometara jugoistočno od glavnog grada Sirije.Navodno je nakon eksplozije izbio i veliki požar. Još uvijek nema vijesti o žrtvama i uzrok eksplozije nije poznat, javlja BBC.Građanski rat u Siriji počeo je 2011. godine. U sukobima je poginulo više od 320 000 ljudi i još uvijek se ne nazire moguće rješenje krize. Damask je tek u posljednjih nekoliko mjeseci postao poprište sve češćih borbi između vojske i pobunjenika, prenosi Index.hr.Prošli mjesec sirijska vlada je navodno bombardirala područje istočnog Damaska nakon što su pobunjenici pokrenuli iznenadnu ofanzivu.

U  više od 150 zemalja svijeta obilježava se Dan planete zemlje, s jedinstvenom porukom: zaštitimo prirodne resurse kroz ekološko opismenjavanje. U BiH brojne manifestacije: u Tuzli dodjela “BiH Green Awards” 2017, u  Zemaljskom muzeju ” Bike Expo 2017″.

U sklopu ovogodišnjih manifestacija obilježavanja Dana planete Zemlje 22. aprila (Earth Day 2017) širom svijeta posebna pažnja bit će posvećena učešću javnosti u odlučivanju o strategijama procjene uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja “klimatske pismenosti” i većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti).

Kao i prethodnih godina, i ove će godine Dan planeta Zemlje biti posvećen jedinstvenim problemima i izazovima sadašnjeg vremena, u kojem se obrazovanje stavlja kao važan segment i osnova za napredak

– Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razumije koncepte klimatskih promjena i svjesno je prijetnje bez presedana za naš planet. Mi moramo osnažiti sve ljude znanjem kako inspirirati djelovanje na zaštiti okoliša. Ekološka i klimatska pismenost su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja okolišnih i klimatskih zakona i politika, ali također i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mjesta u zaštiti okoliša, ističu iz međunarodne globalne inicijative koja svake godine organizira obilježavanje tog datuma širom svijeta.

Dan planete Zemlje   kao globalna inicijativa podizanja javne svijesti ima za cilj da inspiriše lokalne zajednice, neprofitna ekoudruženja za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije da različitim ekološkim akcijama upozore javnost na važnost očuvanja životne sredine.

 

Obilježavanje u 150 zemalja svijeta

Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obilježava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta. 

U januaru 1970. američki senator i ekološki aktivist Gejlord Nelson (Gaylord)   odlučuje da se nacionalna obuka o životnoj sredini zove Dan Zemlje i da se održava 22. aprila. U doba političkog aktivizma i studentskih protesta Dan Zemlje privlači mnoge reportere koji o tome izvještavaju.

Senator Nelson prepušta organizaciju studentima i izabira Denis Hayesa za koordinatora. Mnogi građani se priključuju i Dan Zemlje kao “praznik“ postaje veoma uspješan u Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Uz to senator Nelson proklamira 1971. treću sedmicu u aprilu kao „Sedmicu Zemlje“, koja postaje nacionalni događaj. U sjenci Dana Zemlje 1971. američki Kongres usvaja većinu zakona za zaštitu životne sredine.

 

Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.

Brojne manifestacija u BiH

Ovogodišnji Dan planete Zemlje bit će obilježen i u Bosni i Hercegovini nizom manifestacija i različitim programskim sadržajima u kojima će sudjelovati predstavnici brojnih institucija, nevladinih organizacija i udruženja, ekološki pokreti te generacije svih uzrasta. 

Ove godine Centar za razvoj i podršku iz Tuzle (CRP) i Ambasada SAD-a u BiH prvi put u BiH   organiziraju dodjelu priznanja/nagrade   “BiH Green Awards” 2017.

Namjera uspostavljanja te nagrade je promocija korisnih, inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju životne sredine u BiH. 

-Želimo pronaći kompanije, gradove/općine, NVO, fondacije i pojedince, koji uspješno promovišu prave vrijednosti u oblasti zaštite životne sredine i koji kao takvi mogu motivirati i druge – poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Priznanja/ nagrade će biti dodijeljene u četiri kategorije: grad/općina; za koju su kandidati Bihać, Doboj, Čapljina, Posušje i Šipovo, te kompanija/biznis; organizacije/NVO/fondacije i pojedinci.

Nakon što su pristigle sve nominacije, evaluacijska komisija je u svakoj od kategorija predložila po pet kandidata, te je otvoreno javno glasanje, a glasalo je više od 12 hiljada građana.

Nakon završetka glasanja i proglašenja pobjednika, ambasadorica SAD-a u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack)  na ceremoniji „BiH Green Awards” 2017, koja će ujedno biti i centralna manifestacija obilježavanja 22. aprila, Dana planete Zemlje u BiH, dodijelit će u subotu na Kozari priznanja/nagrade pobjednicima.

Bike Expo u Zemaljskom muzeju

 

U sklopu obilježavanja Dana planete Zemlje Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u saradnji s partnerima Giro di Sarajevo, Ciklo Centar, M-bike shop i Trek Team Sarajevo, će organizirati Bike Expo 2017 “Re:cycle Bicycle” na Dan planete Zemlje.

izvor:bhrt.ba

Vlada Sjeverne Koreje objavila je fotografiju s 15 frizura za žene i muškarce koje smiju napraviti kod frizera, prenosi Daily mail. U frizerskim salonima širom sjevernokorejske prijestolnice Pyongyanga osvanule su ilustracije s prihvatljivim frizurama, no nijedna od njih ne liči na prepoznatljivu frizuru “dragog vođe” Kim Jong Una.

Žene iz Sjeverne Koreje kojima se sviđaju kratka ili duga kosa pojedinih poznatih ličnosti, ne smiju od frizera zatražiti takvu frizuru jer će prekršiti propisana pravila. Dok djevojke mogu nositi šiške i pletenice, udatim ženama se preporučuje kratka kosa ili bob frizura nalik na frizuru Kimove supruge.

 

Pravila vrijede i za muškarce, a oni moraju imati kratko ošišanu kosu na potiljku. Moraju se šišati svakih 15 dana, a dužina kose ne smije preći 5 centimetara.

Švedska policija uhapsila  je još jednog muškaraca nakon napada kamionom jučer u Stockholmu u kojem su ubijene četiri a ranjeno 15 osoba, objavila je švedska javna televizija SVT navodeći izvore iz policije… Švedska televizija je obavijestila da je muškarac uhapšen u sjevernom predgrađu Hjulsti i da je povezan je s muškarcem koji je uhapšen ranije jučer.

Ranije uhapšeni muškarac nalikuje fotografiji muškarca koju je policija pustila u javnost nakon napada, a također je uhićen u jednom od sjevernih predgrađa Stockholma.

Objavili smo informacije i fotografiju osobe za koju smo bili zainteresirani. Uhićena osoba nalikuje opisu što znači da nas zanima u svezi s istragom koja se provodi, rekao je na novinskoj konferenciji policijski dužnosnik Jan Evensson.

 

Policija je također kazala da je pojačala sigurnost na švedskim granicama.

Bivši premijer Ivo Sanader u petak je, nakon četiri godine suđenja, nepravomoćno osuđen na 4 i pol godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 miliona kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića… Kako je osuđen na kaznu manju od pet godina Sanader neće u zatvor dok presuda ne postane pravomoćna.Iako je na sudu priznao da je Sanaderu u njegov dom u Kozarčevoj ulici nakon prodaje zgrade donio deset miliona kuna i milion eura mita u “kutiji za hrenovke” Fiolić je osuđen na godinu dana zatvora koje može zamijeniti radom za opće dobro. Ista kazna dosuđena je i vlasniku tvrtke Inženjerski biro Mladenu Mlinareviću, čija je tvrtka preuveličala vrijednost zgrade u Planijskoj ulici prije nego što ju je od Fiolića kupilo Čobankovićevo ministarstvo.Bivši premijer od početka je odbacivao optužbe koje je Uskok, među ostalim, temeljio i na priznanju Petra Čobankovića koji je nakon nagodbe s tužiteljstvom osuđen na godinu dana zatvora. No, umjesto zatvora Čobanković je kaznu odslužio društveno korisnim radom u Caritasovoj pučkoj kuhinji. Zbog štete u ‘slučaju Planinska’ državno odvjetništvo je pred sudom u Vukovaru pokrenulo postupak u kojem od Čobankovića potražuje gotovo 38 milijuna kuna. To je suđenje obustavljeno do kraja zagrebačkog suđenja za ‘Planinsku’, no sud je ipak blokirao Čobankovićevu imovinu kako bi osigurao potraživanje.Na posljednjem ročištu Sanader je ponovio da u travnju 2009. nije bio na zatvorenom dijelu Vladine sjednice na kojem je usvojena odluka o kupnji zgrade u Planinskoj ulici, a pretpostavlja da je tu točku u dnevni red, na Čobankovićev prijedlog, uvrstila njegova zamjenica Jadranka Kosor. Kazao je i da se Čobanković s Uskokom dogovorio da ga tereti u zamjenu za blagu kaznu.Do današnje nepravomoćne presude Sanader koji je suočen s nizom uglavnom korupcijskih optužnica nije imao ni jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu jer je Ustavni sud na ljeto 2015. ukinuo presudu zbog ratnog profiterstva u “slučaju Hypo” te primanja mita od mađarskog Mola i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu. Vrhovni sud potom je ukinuo i nepravomoćnu presudu te naložio novo suđenje u slučaju Fimi media, u kojoj je zbog korupcije ranije osuđena i Sanaderova bivša stranka HDZ.Odluka Ustavnog suda bila je i temelj za Sanaderovo puštanje iz Remetinca 25. studenog 2015. i ukidanje svih mjera opreza. Do tada je u istražnom zatvoru bez prestanka bio od studenog 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Prije toga Sanader je zbog bijega krajem 2010. bio pritvoren u Austriji te je nakon izručenja u srpnju 2011. bio u Remetincu do prosinca iste godine kada se, do prve presude, branio sa slobode uz jamčevinu od 12,4 miliona kuna.

 

Izvor:Fena

Ljetno računanje vremena u Evropi počinje u nedjelju, 26. marta, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unaprijed. U  noći između subote i nedjelje, kazaljke treba pomjeriti jedan sat unaprijed – sa 2 na  3  sata. Ljetno računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premješta” na večernje.

 

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

Dodatnih 14 miliona ljudi moglo bi izgubiti zdravstveno osiguranje sljedeće godine, po novom planu republikanaca o zdravstvenom osiguranju koji bi trebao zamijeniti Obamacare.

Američki kongresni ured za budžet, grupa analitičara i ekonomista, objavila je procjenu novog dugoočekivanog zakona. Po njima, broj neosiguranih bit će za dodatnih 24 miliona ljudi viši do 2026. godine ako Zastupnički dom prihvati plan koji je trenutno u razmatranju, prenosi Hina.

 

To znači da će 52 miliona ljudi biti bez zdravstvenog osiguranja, u poređenju s 28 miliona koliko bi ih bilo da je zakon o zdravstvenoj zaštiti bivšeg predsjednika Baracka Obame ostao nepromijenjen.

(Vijesti.ba / FENA)