Category: Svijet

Više od 1,4 miliona ljudi stiglo je u Saudijsku Arabiju na hodočašće u Meku koje počinje naredne sedmice, saopštile su saudijske vlasti.  Očekuje se da ove godine u hodočašću učestvuje više od 2 miliona vjernika, među njima i Iranci koji su 2016. bili odsutni. Hodočašće je jedna od pet obveza koje svaki muslimanski vjernik mora da ispuni barem jednom u životu ako za to ima mogućnosti. “Oko 1.313.946 hodočasnika je stiglo vazdušnim putem, 79.501 kopnom i 12.477 morem”, prenijela je službena saudijska agencija Spa. Među njima je i 400 katarskih hodočasnika koji su na saudijsku teritoriju ušli preko graničnog prijelaza Salve, u jeku krize između Dohe i njenih susjeda u Persijskom zalivu. Katar i Saudijska Arabija su u otvorenom sukobu od 5. juna kada su Rijad i njegovi saveznici, među kojima Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat, prekinuli sve veze sa Dohom. Te zemlje zamjeraju Kataru da podržava ekstremističke grupe i da se previše zbližio sa šiitskim Iranom, velikim suparnikom sunitske saudijske monarhije. Saudijska Arabija je prošle sedmice objavila da je ponovo otvorila kopnenu granicu sa Katarom kako bi propustila vjernike koji žele da pođu u Meku na hadž. U 2016. u hadžu je učestvovalo 1,8 miliona vjernika, ali iranskim hodočasnicima, čiji se broj procjenjuje na 60.000, učestvovanje nije bilo dopušteno, budući da Rijad i Teheran nisu uspjeli da se dogovore o pitanjima sigurnosti i logistike. Saudijska Arabija je u martu objavila da mogu učestvovati u hodočašću 2017. Rijad je u januaru 2016. prekinuo diplomatske veze sa Iranom.

izvor: avaz.ba

Prema dosad prikupljenim informacijama, u jučerašnjem terorističkom napadu u Barceloni te napadu koji se sinoć desio u priobalnom španskom gradu Cambrilsu nije bilo povrijeđenih niti nastradalih bh. državljana potvrđeno je Feni iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVPBiH).

 Glasnogovornik MVPBiH Nebojša Regoje kaže da, budući da su manje-više dosad kompletirani podaci o nastradalim u ovim napadima, nije za očekivati da će među nastradalim i povrijeđenim biti državljana BiH.

 “Španska agencija za civilnu zaštitu danas je izdala saopćenje u kojem se navodi da su poginuli i ranjeni iz 18 država, među kojima nije BiH”, istaknuo je Regoje.

 Španija se suočila s terorističkim napadima na nekoliko lokacija. Prvi napad u Barseloni dogodio se jučer oko 17.00 u centru Barselone. Osam sati kasnije došlo je do novog pokušaja napada, 120 km južno od Barselone u Cambrilsu. Oba napada izvršena su na isti način – kombi, odnosno automobil, zaletio se u pješake, kada je u Barseloni stradalo 13 ljudi, a oko 100 ih je bilo ranjeno, dok je u Cambrilsu povrijeđeno sedmero.

 U terorističkom napadu u Cambrilsu policija je brzo reagirala usmrtivši četvoricu napadača u trenutku kada su pokušali izaći iz vozila, jednog su ranili, ali je i on kasnije podlegao povredama.

                                                                                                                                                                                                                                                                                          /izvor:fena.ba/ 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan boravit će krajem septembra u službenom posjetu Srbiji.

List piše kako bi dolazak prvog čovjeka Turske mogao označiti i novu eru ekonomske suradnje Beograda i Ankare, jer će s njim u Srbiju doći i oko 150 gospodarstvenika iz različitih oblasti.

Turski predsjednik najvjerojatnije će u Srbiji provesti više od jednog dana, a tom prilikom na radnom stolu ispred srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i Erdogana trebalo bi da se nađu najvažnije regionalne političke i ekonomske teme, pišu Večernje novosti..

Tokom Erdoganovog posjeta mogli bi da se finaliziraju i konkretni poslovni dogovori, i to iz oblasti tekstilne industrije i privatizacije srbijanskih banja, za koje su ulagači iz Turske posebno zainteresirani, a razgovarat će se i o izgradnji plinovoda “Turski tok”, čiji bi jedan krak trebalo da prođe kroz Srbiju.

Agenda ovog posjeta, razmatrana je u ponedjeljak na sastanku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića s podtajnikom Nacionalne obavještajne službe Turske (MIT) Hakanom Fidanom.

Osim oko priprema za Erdoganovu posjetu, Vučić i Fidan razgovarali su i o sigurnosnim izazovima s kojima se suočavaju dvije zemlje.

Kako je saopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, Vučić je istaknuo kako su migrantska kriza, uz rastuće terorističke prijetnje, sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju i Srbija i Turska.

                                                                                                                                                                                         /izvor:klix.ba/

Najveća prosječna plaća isplaćena u regiji bila je prema podacima za maj u Republici Sloveniji i iznosila je 1.050,78 eura, dok je najmanja bila u Makedoniji i iznosila je svega 372,55 eura (22.889 denara), pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Istovremeno, prosječna plaća za maj isplačena u Republici Hrvatskoj bila je 813,17 eura (6.025 kuna), Crnoj Gori 510 eura (podaci za juni), Bosni i Hercegovini 439,71 euro (860 konvertibilnih maraka), a u Republici Srbiji 409,63 eura (49.238 dinara).

Interesantno je da je prema stanju u prošloj godini najviše narasla prosječna plaća u Hrvatskoj i to za 63,47 eura, a najmanje u Crnoj Gori, svega sedam eura.

Kada je u pitanju rast prosječne plaće u regiji u ovoj u odnosu na prošlu godinu druga najbrže rastuća bila je u Srbiji gdje je ona uvećana za taj period za 39,93 eura, te Sloveniji od 30,38 eura.

Nizak nivo rasta prosječnih plaća imale su i Bosna i Hercegovina svega 11,71 euro i Makedonija sa svega 9,05 eura. Prosječna plaća krajem prošle godine u Sloveniji je bila 1.020,40 eura, Hrvatskoj 749,70 eura, Crnoj Gori 503 eura, Bosni i Hercegovini 428 eura, Srbiji 369,70 eura, a Makedoniji svega 363,50 eura.Izvor:TNTPortal

Saudijska Arabija pokrenut će veliki turistički projekat koji će 50 ostrva u Crvenom moru pretvoriti u luksuzna odmarališta.

Planirano je da izgradnja počne 2019. godine, dok će prva faza biti završena 2022., u kojoj će biti izgrađeni aerodrom, hoteli i luksuzni apartmani. Ovaj građevinski poduhvat bit će sproveden u dužini od 200 km,  zapadno od saudijske obale.

Među glavnim atrakcijama bit će zaštićeni koralni grebeni, mirni vulkani i prirodni rezervati sa rijetkim divljim životinjama poput arapskih leoparda i sokolova.

Turisti će moći da posjete i drevno arheološko nalazište Madain Saleh iz prvog vijeka nove ere, koje je pod zaštitom UNESCO-a.

izvor:N1

Sud u Turskoj pustio je danas na uslovnu slobodu sedam novinara i saradnika turskog opozicionog lista “Džumhurijet”, nakon što su u pritvoru proveli devet mjeseci.

Karikaturista Musa Kart i još šest saradnika Džumhurijeta pušteni su iz zatvora na periferiji Istanbula, gdje su ih sačekali članovi njihovih porodica i pristalice.

Turski sud je, međutim, zadržao četiri novinara.

Suđenje grupi novinara i saradnika lista, veoma kritičnog prema vlasti turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, počelo je 24. jula. 

Njima se sudi za pomaganje terorističkim organizacijama, a uhapšeni su u okviru široke čistke poslije neuspjelog puča u julu 2016. godine.

Padne li euro, Njemačka će izgubiti oko dvije hiljade  milijardi eura, odnosno svaki Nijemac izgubit će pola svoje financijske imovine! Na veliku štetu za Njemačku u slučaju raspada eurozone upozorio je Markus Krall, financijski stručnjak specijaliziran za rizični menadžment i jedan od pokretača inicijative da Europska unija dobije vlastitu agenciju za kreditni rejting, u autorskom članku u njemačkom tjedniku Focus. 

Krall upozorava da se njemačka politička i privredna elita “kockaju” s novcem svojih građana ponašajući se kao špekulativni hedge fondovi. Američki hedge fondovi doveli su do posljednje globalne financijske krize 2008. godine, a oni funkcioniraju tako što se klade na financijskim tržištima. Ako pogode ishod, hedge fondovi zarađuju veliki novac. Ako promaše, nastaje ogroman gubitak i šteta. Krhko sidro stabilnosti Hedge fondovi rade s jako malo vlastita kapitala, a većinu sredstava koje ulažu posuđuju ili dobivaju kroz raznorazne financijske derivate. U biti, može se reći da većinom ulažu novac koji tek trebaju zaraditi. Cilj je s minimalnim ulaganjem kapitala ostvariti što je veću moguću dobit. A to nije ništa drugo nego najobičnije kockanje.

Nekoliko godina prije izbijanja financijske krize 2008. jedan je financijski stručnjak hrabro izjavio: “Kladim se, i vaša banka je hedge fond!” Tada su banke s gnušanjem odbile tu tvrdnju, pozivajući se da su one ozbiljne institucije koje pametno ulažu novac. Stvarnost ih je ubrzo demantirala kada je propast banke Lehman Brothers izazvala globalnu financijsku krizu i otkrila dotad nepoznate razmjere bankarskog kockanja s novcem štediša, ali i financijskih derivata koji su u biti virtualni novac. Danas je vrijeme da ponovno potegnemo to pitanje. Samo je adresat sada drukčiji. Tvrdnja glasi: Kladim se, i vaša je država hedge fond! I to vrijedi najviše za – Njemačku. Ova se zemlja odvažila na kockanje koje ima toliki obujam i potencijal da sprži više od polovice neto imetka Nijemaca – upozorava financijski analitičar Markus Krall.

Njemačka se danas predstavlja kao solidarna država koja pomaže onima koji su u krizi, njemačko gospodarstvo cvate, vlada u Berlinu iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći višak u državnoj blagajni. Nisu li upravo zbog ovoga svi ljubomorni na Njemačku koja se gleda kao sidro stabilnosti i spasitelj Europe?

“Upravo u navedenome i leži problem. Naši donositelji političkih i ekonomskih odluka toliko su opijeni ovim površnim uspjesima da uopće ne vide koji rizici iza ovoga stoje i koji je razarajući potencijal ostavila desetogodišnja financijska kriza. Ti se rizici kristaliziraju u jednoj jedinoj okladi – uvjerenju da će euro opstati”, piše Krall.

Kao što se hedge fond Georgea Sorosa 80-ih godina prošloga stoljeća kladio na slom funte, danas se Njemačka kladi da euro neće propasti. “No postoji razlika: Soros je pogodio i zaradio milijarde jer se oslanjao na čistu ekonomsku analizu. Njemačka će svoju okladu s velikom vjerojatnošću izgubiti jer je utemeljena na manjkavoj analizi. Analiza se oslanja na političke želje, a ne na ekonomsku stvarnost”, upozorava Markus Krall. Poštivanje Maastrichta Euro je na rubu propasti jer on kao valuta može funkcionirati samo ako se sve članice eurozone drže pravila propisanih Ugovorom iz Maastrichta (javni dug 60 posto BDP-a, godišnji deficit 3% BDP-a), a toga se ne drži čak ni Francuska, druga najmoćnija sila eurozone, upozorava Krall. Pravila se pridržavaju samo Njemačka, Austrija, Nizozemska, Luksemburg. To dovodi do gomilanja dugova koji će postati neodrživi, a države ne provode strukturne reforme, osim Španjolske, smatra Krall. Sve te države uvjerene su u jedno – na kraju će sve to platiti Nijemci.

Peškire više ne možete ostavljati na plažama Makarske. A ukoliko se ipak usudite, peškiri će vam biti odneseni.

Naime, radnici Odsjeka komunalnog i prometnog redarstva Grada Makarske i Makarskog komunalca d.o.o. proveli su danas akciju uklanjanja peškira i druge plažne opreme na dijelu plaže koja je pod koncesijom gradskog komunalnog poduzeća.

Akcijom je obuhvaćeno područje od poluotoka Sv. Petra do Cvitačke, a prikupljen je pun kamion peškira i drugih plažnih rekvizita kojima kupači pokušavaju ”rezervirati” svoje mjesto na plaži.

Ovaj problem zadnjih je godina prisutan u brojnim dalmatinskim općinama i gradovima, pa su se mnogi odlučili na uvođenje zabrana. To je prošle godine učinio i Grad Makarska, a prije nekoliko dana učinjen je i korak više postavljanjem ploča s pravilima ponašanja na plaži. Ploče je, na preporuku Grada Makarske, na šest lokacija postavio koncesionar Makarski komunalac d.o.o.

Zabranjeno je prema gradskoj Odluci o komunalnom redu – narušavanje javnog reda i mira i uznemiravanje drugih korisnika, onečišćavanje okoliša i opreme u vlasništvu plaže, prodaja hrane, pića, suvenira, unos, postavljanje i korištenje vlastitih ležaljki i suncobrana, postavljanje peškira i druge plažne opreme, kupanje izvan ograđenog dijela, kampiranje i noćenje, paljenje vatre, bacanje opušaka izvan za to predviđenih posuda, upotreba šampona, sapuna i deterdženata, te dovođenje pasa mačaka i drugih kućnih ljubimaca, a pravila su sada vidljiva u svakom trenutku kupačima na makarskoj plaži. 

“Akcije uklanjanja ručnika i drugih plažnih rekvizita, a na temelju naše Odluke o komunalnom redu, provodimo redovito tokom turističke sezone, a nedavno smo, u suradnji s policijom i carinom imali i akciju suzbijanja nezakonite prodaje na plaži što je također veliki problem. Ovakve akcije ćemo provoditi i dalje sve dok bude potrebno, no nadam se da će s vremenom takvih slučajeva biti sve manje. Iako se o ovom problemu dosta pisalo po medijima, mislim da je važno da smo postavili i ploče s pravilima ponašanja tako da svaki kupač može vidjeti što je ono što ne smije raditi na plaži i za što može biti kažnjen. Uvođenje reda na plaži nije nešto što se može postići preko noći, no jest jedan od najvećih prioriteta jer upravo gradska plaža je naš glavni resurs”, izjavio je zamjenik gradonačelnika Dražen Nemčić, piše Makarska.hr.

Jako nevrijeme s tučom zahvatilo je dijelove istočne Istre oko 14 sati. Najveće nevrijeme zabilježeno je u Plominu i bližoj okolici, gdje se nalazio centar grmljavinske superćelije, javlja Istramet.

Ekstremna tuča prekrila je Plomin koji se u samo nekoliko minuta našao u zimskom ruhu. Temperatura zraka naglo se snizila na samo 11 stepeni Celzijusa uz prolazno jak vjetar. Istramet javlja da su zbog tuče bile zatvorene i neke lokalne ceste, a zbog velike količine leda na cestama na teren su izašle ralice.

“To je normalno. Događa se i ljeti. Prethodni dani su bili nestabilni. Da bi tuča pala ne mora biti hladno jer je zrak u visini hladan. Ako je zrak na kopnu topliji i vlažan, a zrak u visini dovoljno hladan, dolazi do jakih uzlaznih struja pa se može dogoditi da dok su zrna tuče dovoljno mala da nekoliko puta “prošetaju” po oblaku pa kad su dovoljno teška padnu na tlo. Za ovakvu tuču je važno da je oluja intenzivna, a ne mora biti hladno vrijeme”, objasnio nam je ovu današnju vremensku pojavu dežurni prognostičar Pomorskog meteorološkog centra Split, Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Izvor:dnevnik.hr

Škoti su u prvih šest mjeseci 2017. godine iz obnovljivih izvora proizveli energije koliko bi bilo dovoljno za snabdijevanje strujom kompletne nacije u Škotskoj punih šest dana. Time je najsjevernija zemlja Velike Britanije bliže svom cilju kreiranja “zelene Evrope”.

Snaga vjetra Škotima je pomogla da postave novi rekord u proizvodnji obnovljive energije. Prema analizama britanske kompanije Weather Energy, vjetrenjače su tokom juna u Škotskoj proizvele više od milion megavata energije.

Tokom proteklih šest mjeseci vjetrenjače su proizvele blizu 6,6 miliona megavata energije, što je dovoljno za snabdijevanje blizu tri miliona domaćinstava u Škotskoj. Inače, Škoti za šest mjeseci potroše 11,6 miliona megavata električne energije, uključujući ukupnu potrošnju kod kuće, na poslu i u industriji. Prema ovim podacima, vjetrenjače pokrivaju 57 posto kompletnih potreba za strujom u Škotskoj.

“Škotska nastavlja rušiti rekorde u proizvodnji obnovljive energije, privlačenju investicija, kreiranju radnih mjesta i pozitivnih pomaka kada je riječ o klimatskim promjenama”, naglasio je Sam Gardner, vršilac dužnosti direktora Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Prema Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, cilj Vlade Škotske je do 2020. dostići stopostotnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Škotski ministar energetike Paul Wheelhouse kaže kako je odlično čuti kako Škotska iz godine u godinu postavlja nove rekorde.

“U prvom tromjesečju ove godine Škotska je za 13 posto podigla proizvodnju obnovljive energije u odnosu na prošlu godinu. Ukupna količina obnovljive energije koju smo mi sposobni proizvesti iznosi 9,3 gigavata, što je četiri puta više u odnosu na period prije deset godina. Ove statistike jačaju reputaciju naše zemlje dok elektrane za obnovljive izvore energije predstavljaju potvrdu energetske politike škotske vlade”, rekao je Wheelhouse.Izvor: Klix.ba