Category: Svijet

Nepoznati hakeri presreli su transakciju novca iz Republike Srpske u Njemačku koja je bila namjenjena za kupovinu automobila.

Prevara je prijavljena Policijskoj upravi Banja Luka prošle sedmice, a prema navodima “EuroBlica” Banjalučanin Zoran Đ. prijavio je policiji prevaru u iznosu od preko 5.000 maraka koja je izvršena preko jednog servisa za međunarodni transfer novca.

Izvor iz istrage otkriva da je prema navodima iz prijave, supruga Zorana Đ. preko servisa za međunarodni transfer novca uplatila iznos od oko 2.600 eura za kupovinu automobila u Njemačkoj.

“Nakon uplate oštećena je kao dokaz o uplati sredstava, poslala i fotografiju uplatnice, ali je neko presreo ovu uplatu i novac je umjesto na naznačenom računu u Njemačkoj završio na za sada nepoznatoj adresi i kod nepoznate osobe”, objasnio je neimenovani izvor pomenutog lista.

Prema nezvaničnim informacijama hakeri su presreli transfer novca iz Srpske u Njemačku, a policija utvrđuje sve okolnosti iz prijave o prevari.

Čitav slučaj prijavljen je Policijskoj upravi Banja Luka prošle sedmice.

“Prevaru je prijavio Zoran Đ. obzirom da novac koji je uplaćen u Banjoj Luci nije stigao na njegovo ime i na račun u Njemačkoj”, objasnio je izvor iz istrage.

“U posljednje vrijeme primjetan je značajan porast broja žrtava sajber-kriminalaca u BiH. To se naročito odnosi na takozvane tehnike napada izvršenih ubacivanjem trećih lica u komunikaciju između dva poslovna partnera, odnosno stručnim riječnikom MIM (Man in the middle attack)”, otkrio je neimenovani izvor iz bezbjednosnih agencija.

U proteklom periodu firme iz Republike Srpske i BiH u više navrata su bile na meti međunarodne kriminalne grupe hakera koji su presretali finansijske uplate prema inostranstvu.

Poznat je slučaj iz juna prošle godine kada je haker iz Jordana u samo jednom napadu prilikom uplate novca firmi u Gradišci “skinuo” skoro 100.000 maraka.

Uplata koja je bila namijenjena poslovnom partneru u Rumuniji tako je zahvaljujući hakerskom upadu u finansijsku transakciju preusmjerena na račun u Velikoj Britaniji.

U drugom slučaju novac je sa računa firme iz RS trebao biti isplaćen poslovnom partneru u Grčkoj, ali je haker upao u poslovnu komunikaciju mejlom, izmjenio broj računa, pa je novac na kraju završio u Nigeriji.

“Razlog zbog kojeg se hakeri odlučuju za Nigeriju jesu tamošnji zakoni. Naime, da bi se ukradeni novac vratio žrtva mora otići u ovu afričku zemlju i zatražiti istragu. Prošle godine ovo je pokušao jedan državljanin EU, ali se nikada nije vratio kući”, objasnio je neimenovani izvor istog lista.

Zahvaljujući velikoj međunarodnoj istrazi koju je nakon otkrivanja sajber pljački pokrenulo Odeljenje za visokotehnološki kriminalitet MUP RS haker odgovaran za štetu od ukupno pola miliona KM lociran je i uhapšen u Jordanu.

Iz MUP RS su tada naveli da je istraživanje navedenih krivičnih dijela izrazito teško s obzirom da se radi o međunarodnom kriminalu, za čije rješavanje je neophodna intenzivna saradnja sa stranim policijskim agencijama, što sa druge strane zna biti povezano sa velikim pravnim i proceduralni problemima.

Iz Policijske uprave Banja Luka su potvrdili da im je prijavljen slučaj prevare preko platnog naloga na ime kupovine automobila u inostranstvu.

“O početnim saznanjima obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka pod čijim nadzorom će se preduzimati dalje radnje”, naveli su iz PU Banja Luka.

(Fokus.ba)

Ove godine organizacija Etica e solidale Onlus CNA iz Valenze,  Italija, obilježava 10 + 3 godine djelovanja. Zaposlenici  Radija Donji Vakuf ponosni su što smo kroz sve  te godine bili i ostali  partneri humanitarcima i nadasve krasnim i karakternim aktivistima CNA. Etička i solidarna CNA osnovana je 2004. Godine, a svoju transformaciju doživljava 2007. godine zbog socijalnog motiva akvizicijom kvaliteta i definicijom ONLUS-a. Proteklih deset godina pronalazili su inicijative, tražili smo spremnost osoba koordinirajući zalaganje onih koji su bili spremni da pomognu drugima, istraživajući finansijske resurse i ljudske enrgije kako bi iste investirali u projekte solidarnosti.

„Jednog dana pisati ćemo  da smo, ukoliko smo uspjeli da pomognemo samo jednom djetetu da odraste ,od mnogih kojima smo pomagali u Africi, Bosni i Hercegovini i u drugim zemljama, postigli naš cilj i pobijedili izazove. U nekim slučajevima to smo i uspjeli.“ – naglašavaja Giacomo ,aranzana, predsjednik Etica e solidale CNA.

Povodom ovog značajnog jubileja CNA je štampala publikaciju koja sadrži zapise, tekstualne i elektronske, te  fotografije koji oslikavaju humanitarni rad ove organizacije u Africi i Bosni i Hercegovini.

Suspendovani čelnik španske regije Katalonija Carles Puigdemont, zajedno sa svojim saradnicima, predao se belgijskoj policiji u nedjelju popodne, prenosi BBC.

Podsjećamo, Puigdemont je objavio u subotu na svom Twitteru da je spreman u potpunosti sarađivati s belgijskim pravosuđem nakon što je Španija izdala evropski nalog za njegovo hapšenje.

Španija je izdala nalog za hapšenje Puigdemonta zajedno sa četiri bivša katalonska ministra, odnosno ministrice, koji se također trenutno nalaze u Belgiji.

Oni su optuženi za pobunu, podsticanje na pobunu i zloupotrebu javnih sredstava te kršenje povjerenja. Prijete im zatvorske kazne od oko 30 godina.

Ovaj potez je uslijedio nakon jednog od najburnijih dana u modernoj historiji ove države, tokom kojeg je parlament u Madridu usvojio ustavne mjere kako bi zaustavio secesionističke pritiske regionalnog parlamenta u Barceloni.

Naučnici Američke agencije za istraživanje svemira (NASA) saopćili su da su otkrili novo nebesko tijelo.

U saopćenju se navodi da je novi meteor ili kometa otkrivena teleskopom Pan-STARRS1 u bazi na Havajima, a da je riječ o nebeskom tijelu promjera do 400 metara koje se brzo kreće.

Novootkriveno tijelo naučnici su imenovali kao A/2017 U1, a vjeruju da je riječ o tijelu koje je došlo izvan Sunčevog sistema.

Zvaničnik NASA-e, Paul Chodas, kazao je da je to otkriće koje se čekalo godinama.

“Postojale su teorije o nebeskim tijelima koja su u Sunčev sistem stigla izvan njega i nastavila se kretati. Međutim, tek sada smo i otkrili jedno takvo tijelo”, kazao je Chodas i dodao da će naučnici nastaviti istraživanje s ciljem otkrivanja novih detalja o tom misterioznom nebeskom tijelu.

izvor:N1

U noći sa subote na nedjelju je završeno ljetno računanje vremena, a zimsko je započelo vraćanjem kazaljki sata za jedan sat unazad.

Povratak s ljetnog na zimsko, odnosno standardno računanje vremena, uprkos dužem spavanju, kod većine ljudi neće rezultirati nekom naročitom ugnodnošću, naprotiv. Vraćanjem kazaljki unazad za jedan sat poremetit će se prirodni ritam organizma, a poslijepodnevni period u kojem možemo uživati u dnevnom svjetlu će se skratiti.

Posljedica toga bit će da će ljudi tokom nekoliko narednih mjeseci sa svojih radnih mjesta izlaziti pravo u mrak. Primjera radi, početkom decembra Sunce će zalaziti već oko 16:10 sati.

Skraćenje dana posebno će teško pasti ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže – sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje nivo hormona sreće serotonina, a povećava nivo melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu depresiju. Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima. Naravno, tako nešto ne bi imalo puno smisla. To bi značilo da u biti nismo pametno uredili početak i kraj radnog vremena, odnosno da eventualno to trebamo mijenjati, a ne činjenicu da 12 sati na satu označava podne u prirodi. Historija pokazuje da su ljudi u davna vremena poslove i obaveze često prilagođavali promjenama koje su nosila godišnja doba, piše Index.

Kako god bilo, povratak na standardno računanje vremena uvijek je prilika da se još jednom promisli imamo li više koristi ili štete od sezonskog pomicanja kazaljki sata.

Prije svega treba se podsjetiti da je uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno predloženo radi štednje energije kao ‘Daylight Saving Time’ (DST).

Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za vrijeme Prvog svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tokom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge evropske zemlje. Tako danas imamo sistem od kojeg ne odustaju ni SAD ni Evropa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.

U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, naročito s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima uređaji čije se korištenje produžava kako se produžavaju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.

Za ilustraciju predstavljamo nekoliko upitnih zdravstvenih efekata pomjeranja kazaljki:

Saobraćajne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj saobraćajnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. Međutim, autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjera radi na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su povrede rudara 5,7 posto učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tokom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.

Više srčanih udara

Tim švedskih naučnika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko pet posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu naučnici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s devet sati na 7,5.

Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po Internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta duže u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške ‘klaster glavobolje’, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i sedmicama. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.

KATALONIJA je proglasila neovisnost od Španjolske. Katalonski regionalni parlament tu je odluku donio danas popodne.

Katalonska vladajuća koalicija ‘Zajedno za Da’ i njen partner Kandidatura narodnog jedinstva (CUP), koje u katalonskom parlamentu imaju 72 od 135 zastupnika i za danas su najavili proglašenje neovisnosti.

To su i napravili.

“Uspostavimo republiku Kataloniju, kao nezavisnu i suverenu državu, pravnu, demokratsku i socijalnu”, navedeno je u tekstu prijedloga ovih stranaka.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Danas u 12 sati su stranke u katalonskom parlamentu počele su iznositi svoje prijedloge za rješenje krize u Španjolskoj.

Oporbene stranke u katalonskom parlamentu u Barceloni, Narodna stranka i Građani, poručile su da neće glasovati o navedenom prijedlogu jer je protivan španjolskom ustavu i nezakonit.

Istovremeno u Madridu se danas održava sjednica španjolskog parlamenta, koji bi trebao odobriti izvanredne mjere u Kataloniji u skladu s člankom 155. ustava. Njima bi španjolska vlada preuzela upravljanje nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama na šest mjeseci, do održavanja prijevremenih izbora. To uključuje uklanjanje aktualne katalonske vlade.

Mjere bi mogle stupiti na snagu predvečer ili u subotu.

BBC je na Twitteru objavio i snimku trenutka kad je neovisnost velikom većinom izglasana. Kako god završila priča o Kataloniji, u svakom slučaju riječ je o povijesnom trenutku.

Dok je predsjednica katalonskog parlamenta čitala rezultate glasovanja, pri svakom pročitanom “da” ispred parlamenta bi se zaorio uzvik oduševljenja tisuća okupljenih ljudi koji su uživo pratili glasovanje.

U masi su vijorile katalonske zastave, a među njima su bile istaknute i zastave Baskije, pokrajine na sjeveru gdje također postoji težnja za osamostaljenjem. Oduševljenje se prolomilo ispred parlamenta, a zastupnici koji su izglasali nezavisnost zapjevali su katalonsku himnu. Priključili su im se okupljeni građani ispred parlamenta. “Živjela Katalonija”, povikali su na kraju.

Na referendum kojeg je bio zabranio španjolski Ustavni sud izašla su 2,3 milijuna stanovnika od ukupno 5,3 milijuna s pravom glasa. Od onih koji su izašli 90 posto se izjasnilo za nezavisnost. Referendum je suprotan španjolskom ustavu koji je na snazi od 1978.

Što će napraviti Madrid?

Španjolski parlament bi popodne trebao odobriti aktiviranje članka 155. ustava koji španjolskoj vladi dopušta preuzimanje kontrole nad katalonskom policijom, financijama, javnim medijima i telekomunikacijama. Mjere uključuju micanje aktualne katalonske vlade te sazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora u roku od šest mjeseci. Ondje vladajuća Narodna stranka premijera Marijana Rajoya ima većinu mjesta te potporu najveće oporbene stranke PSOE.

izvor: index.hr

Državna portugalska televizija RTP spremna je za emitiranje najvećeg takmičenja za najbolju evropsku pjesmu koje će se održati u maju 2018. godine u Lisabonu. Dosad su 43 zemlje prijavile učešće na Euroviziji 2018, a BiH se i ove godine neće takmičiti.

Dosad je 39 zemalja zvanično potvrdilo učešće na takmičenju, dok Rusija, Makedonija, Moldavija i Armenija trebaju potvrditi dolazak u narednih nekoliko dana. Prema riječima Carla Buhalhoa, šefa portugalske delegacije za Eurosong 2018, nijedna od ovih zemalja nije pokazala nikakve indikacije da ne bi mogla učestvovati na takmičenju.

Nakon što ove četiri zemlje potvrde učešće, Evropska radiodifuzna unija će izbaciti listu svih zemalja učesnica s podacima o pjesmama i izvođačima. Polufinalne večeri će biti održane 8. i 10. maja, a finale 12. maja iduće godine. Eurosong će se održati u areni Altice koja je idealna za velika dešavanja. Arena s kapacitetom od blizu 20.000 mjesta je jedna od najvećih u Evropi, a smještena je u centru Lisabona.

Pored naše zemlje, na takmičenju neće učestvovati Monako, Turska, Andora, Slovenija i Luksemburg. Podsjećamo, ovo će biti već druga godina zaredom kako BiH ne ide na Eurosong zbog finansijskih problema.

Vijeće Europske unije na jučerašnjem zasjedanju, donijelo je sedam zaključaka o Bosni i Hercegovini.

Evo što sve traže od naše zemlje:
1. Vijeće ponovno ističe svoju nedvosmislenu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. Vijeće izražava žaljenje uslijed razorne retorike proteklih mjeseci utemeljene u prošlosti i ranog početka izbornih kampanja, koji su usporili tempo reformi i utjecali na političku klimu.
2. Vijeće podsjeća na važnost opredjeljenja zemlje za proces EU integracija. U pozitivnom kontekstu, napominje da je početna provedba Reformske agende omogućila poduzimanje prvih koraka ka strukturnoj prilagodbi ekonomije Bosne i Hercegovine. Ipak, Vijeće apelira na vlasti da pospješe provedbu sveobuhvatnih reformi, na inkluzivan način i u korist građana. Nadalje, Vijeće poziva institucije Bosne i Hercegovine da unaprijede napore vezane za funkcioniranje i neovisnost pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije.
3. Vijeće također ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da nastavi rad na odgovaranju na Upitnik Europske komisije kroz mehanizam koordinacije za EU pitanja. Vijeće ponovo ističe svoj poziv upućen svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju učinkovitost mehanizma koordinacije, uključujući i osiguravanje harmoniziranih i konsolidiranih odgovora na Upitnik Europske komisije.
4. Imajući u vidu da se u Ustavu Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi navode kao konstitutivni narodi (zajedno sa Ostalima), Vijeće ponovo ističe da principi jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zajamčeni. Vijeće naglašava da se ne treba poduzeti niti jedan zakonodavni ili politički korak kojim bi se otežala provedba presude Sejdić i Finci, i drugih povezanih presuda.
5. Pored preporuka OSCE-ODIHR-a za daljnje poboljšanje izbornog okvira, Vijeće očekuje od Bosne i Hercegovine da u zadanim rokovima riješi pitanje presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz prosinca 2016. godine, a u vezi s određenim izbornim odredbama za Dom naroda Federacije. Vijeće smatra da se reformama izbornog zakona treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga, kao bitnom pitanju, te također poziva Bosnu i Hercegovinu da provede preporuke OSCE-ODIHR-a kako bi se zemlja približila europskim standardima, a kroz unaprjeđenje demokratskih procesa za buduće izbore.
6. Istovremeno, EU nastavlja apelirati na vlasti Bosne i Hercegovine da, uz podršku međunarodne zajednice, ubrzaju nastojanja u cilju rješavanja viška streljiva i deminiranja, te drugih neriješenih pitanja.
7. Vijeće pozdravlja nastavak Operacije Althea koja zadržava mogućnosti doprinosa odvraćajućim kapacitetima vlasti Bosne i Hercegovine, ukoliko situacija tako nalaže, uz istodobno stavljanje naglaska na izgradnju kapaciteta i osposobljavanje. U tom kontekstu, kao dio cjelokupne strategije Europske unije za Bosnu i Hercegovinu, Vijeće potvrđuje spremnost EU da u ovoj fazi nastavi izvršnu vojnu ulogu Operacije Althea u pružanju podrške vlastima Bosne i Hercegovine da očuvaju sigurno i zaštićeno okruženje, pod obnovljenim mandatom UN-a. Vijeće iščekuje prezentaciju predviđenog Strateškog pregleda kao osnovu za razgovor sa zemljama članicama o opcijama za budućnost Operacije, također imajući u vidu sigurnosnu situaciju na terenu.
Vijeće prepoznaje važnost nastavka koordinacije EUFOR Althea-e sa drugim međunarodnim akterima na terenu, stoji na kraju priopćenja, prenosi HMS.

vecernji.ba

Bivši radnici industrijskih giganata u Nišu smatraju da ih je nekadašnji premijer, a danas predsedinik Srbije Aleksandar Vučić prevario time što je rekao da će njihove zaostale zarade početi da se isplaćuju, tako da su oni danas odlučili da jedinstveno krenu u protesne šetnje ulicama Niša.

Kada je predsjednik Vučić bio u Nišu prošle godine, on je rekao da će isplate krenuti da se isplaćuju, ali do danas od toga nije bilo ništa i zato se osjećamo prevarenim. Dali su nam dva puta jednokratnu pomoć od 10.000 diara i toliko. Zato smo danas od Gradske kuće gde smo se okupili oko 150 duša odlučili da krenemo u protesne šetnje i nećemo stati dok se zahtjevi ne ispune – rekao je Radiša Spasić, jedan od pokretača ove akcije.

Spasić napominje da će se protesti odvijati svakog petka ispred Gradske kuće, a onda će se krenuti u protesnu šetnju različitim maršrutama.

On kaže da bivših radnika po poslednjem popisu ima oko 9.000 ljudi kojima se duguje oko 2,7 milijarde dinara što je oko 10 odsto na nivou cele Srbije.

On je najavio da će se grupa od nekoliko desetina bivših radnika pridružiti  protestu u Beogradu. 

izvor:balkanuzivo.net

U Španiji su najavljena okupljanja protivnika nezavisnosti Katalonije, koja će biti odgovor na prošlosedmični referendum. Demonstracije su planirane u Madridu i drugim gradovima, dok druga strana također poziva na demonstracije u Barceloni, javlja BBC.

Predstavnik španske vlade u Kataloniji, Enric Millo, izvinio se onima koji su povrijeđeni tokom napora policije da zaustavi referendum. Ipak, on je optužio katalonsku vladu za ilegalno glasanje.

U prvom izvinjenju španske vlade zbog nasilja tokom referenduma Millo je rekao da se “izvinjava u ime policajaca koji su morali intervenisati”.

Stotine ljudi je povrijeđeno dok je policija pokušavala provesti odluku španskog suda o zabrani referenduma. Policijski službenici su pokušali zaplijeniti glasačke kutije i rastjerati glasače. Osim civila, povrijeđena su i 33 policajca.

Katalonski zvaničnik Raul Romeva je reao da će katalonska vlada nastaviti debatu o nezavisnosti u parlamentu. Katalonski predsjednik Carles Puigdemont će se parlametnu obratitiu utorak u 18:00 sati. Ipak, španski Ustavni sud je ranije otkazao sjednicu katalonskog parlamenta koja je bila zakazana za ponedjeljak.

Spekuliše se da će parlament jednostrano proglasiti nezavisnost Katalonije na sljedećoj sjednici. Konačni rezultati referenduma pokazuju da 90 posto glasača podržava nezavisnost. Izlaznost na referendum je bila 43 posto.

Bilo je i tvrdnji o neregularnosti referenduma, a mnoge glasačke kutije je zaplijenila španska policija.