Category: Svijet

  • Hektar borovnice mjesečno donese i do 5.000 EUR – Početna ulaganja visoka, uzgoj komplikovan

    Prije samo tri godine u Srbiji, koja ima odlične uslove za sadnju borovnice, bilo je manje od 200 hektara pod ovom voćkom, a danas se taj broj popeo na oko 900 hektara.

    Proizvodni bum je posljedica stabilne cijene, koja je već dijve godine oko 720 dinara za kilogram, što privlači nove proizvođače, kako one koji o tome ne znaju ništa tako i dobar dio malinara, koji se zbog zasićenog tržišta i nesigurnog plasmana prebacuju na proizvodnju borovnica, kupina i ribizli.

    Zahvaljujući stabilnoj cijeni, sa normalnim prinosom prosječno mjesečno po hektaru može da se zaradi oko 5.000 EUR, ali uzgoj ove voćke nije ni jeftin ni jednostavan.

    Početna ulaganja nisu mala, u zavisnosti od zemljišta potrebno je od 30.000 do 50.000 EUR po hektaru, pa mnogi počinju sa manjom površinom, pa i od samo nekoliko ari. Samo protivgradna mreža za jedan hektar, bez koje je veliki rizik ulaziti u posao proizvodnje borovnice, košta oko 17.000 EUR.

    Aleksandar Milić iz Mladenovca, koji je još 2007. godine među prvima počeo da uzgaja borovnicu u Srbiji, kaže da je minimalno ulaganje 50.000 EUR po hektaru, a u taj broj nije uračunao cijenu parcele i bušenja bunara.

    – Kada smo mi počinjali, niko o tome nije znao ništa, pa su mnogi propali kod prvih grešaka. Danas se tehnologija ipak savladala. Poslednjih godina u svetu se odjednom pojavila tražnja za borovnicama i, jednostavno, na tržištu ih nema dovoljno. Ima još jedna zgodna stvar, borovnica u junu ima jedino kod nas i zato već godinama držimo visoku izvoznu cenu u tom mesecu. Već sledeći mesec kreće Poljska sa velikim proizvođačima i cena pada – rekao je Milić.

    Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtjeva konstantnu pažnju, podizanje bankova, odnosno malih bregova, navodnjavanje i, prije svega, nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada očekuje se nakon tri godine.

    Ako se sve uradi kako treba, po jednom hektaru prosječno može da se dobije 15-16 tona borovnice. Ako se desi i lošija godina, pa bude devet tona, to je opet 50.000 EUR zarade po hektaru. Kada se odbiju ulaganja, jednoj porodici u prosjeku ostane više od 2.000 EUR mjesečno.

    Milić, međutim, dodaje da su se zbog dobre zarade u priču sa borovnicom brzo uključili preprodavci i mešetari, od onih koji prodaju sadnice i tvrde da tu nema šta puno da se ulaže, do onih koji ulažu velike pare u preprodaju.

    No, sa sigurnim plasmanom proizvođače to ne treba da brine. Upravo zbog toga, kupac iz Holandije, koji otkupljuje sve što ovaj Mladenovčanin proizvede, otvara firmu u Srbiji, što će omogućiti većem broju voćara da stignu do direktne prodaje.

    Ribizla i kupina smanjuju rizik

    Vojislav Stanković, agrarni analitičar, smatra da je razlog za ekspanziju bolja cijena borovnice u odnosu na malinu.

    – Ljudi su se zaleteli sa malinom. Uprkos savetima struke, sadili su je i iznad 1.000 metara visine i dobili slabije prinose. Sa druge stane, nisu organizovali zadruge i robu su plasirali preko posrednika. Sa borovnicom je sada gotovo sigurna direktna prodaja, ali ako se nastavi nagli bum, bez obezbeđenog plasmana, i borovničari će doživeti sudbinu malinara. Savetujem voćarima da ako mogu smanje rizik i sade još ribizlu i kupinu, koja je prošle godine odlično prošla – kaže Stanković.

  • SpaceX uspješno lansirao najjaču raketu na svijetu

    Američka kompanija SpaceX uspješno je lansirala u svemir novu i na svijetu najjaču raketu Falcom Heavy.

    Iako zbog vjetra odgođeno za dva sata, lansiranje je uspješno izvedeno iz kompleksa u Cape Carnevalu na Floridi.

    Bila je to velika prekretnica za kompaniju američkog multimilijardera Elona Muska, a u raketi je u promotivne svrhe u orbitu lansiran i njegov crveni sportski automobil Tesla Roadster. On je još prošle godine najavio da će u Falcon Heavyju u orbitu lansirati najsmješniju stvar koje se dosjeti.

    Sa 27 integriranih motora Falcom Heavy je najjača raketa na svijetu, a ujedno je i najveća raketa u komercijalnom sektoru. Raketa u svemir može ponijeti do 63,5 tona tereta, to je dvostruko više od bilo koje druge rakete.

    Čelnik i vlasnik SpaceX-a Musk objavio je na društvenim mrežama video snimak rakete s Teslinim automobilom dok lete oko Zemlje. Na vozačevom mjestu Teslinog četvorotočkaša smještena je lutka odjevena u astronautsko odijelo.

    Iako je SpaceX prvobitno planirao da prvo lansiranje Falcon Heavy rakete izvede prije četiri godine, sinoćnje lansiranje se smatra velikim iskorakom u tom sektoru.

    izvor:N1

  • Kabinet predsjednika Turske: Sveobuhvatan i konstruktivan susret Erdogan-Izetbegović-Vučić

    Portparol Kabineta predsjednika Republike Turske Ibrahim Kalin izjavio je da je sastanak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan)  s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem bio sveobuhvatan i konstruktivan.

    “Sastanak je bio vrlo sadržajan, konstruktivan i produktivan. Naglašen je značaj trajnog očuvanja i jačanja mira i stabilnosti među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i među svim narodima Balkana”, naveo je Kalin u saopštenju, prenosi TRT.

    Dodao je da je tokom sastanka razgovarano i o političkim, ekonomskim i društvenim odnosima, kao i investicijama i zajedničkim projektima između ovih zemalja.

    “Detaljno je razgovarano i o zajedničkim projektima koji će biti provedeni na Balkanu, kao i o njihovom doprinosu za bezbjednost, mir, blagostanje i stabilnost regiona”, naveo je Kalin.

    Naglasio je kako će Turska i u narednom periodu nastaviti razvijati i jačati odnose sa zemljama Balkana, prvenstveno s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

     

  • Mogerini: 2018. godina bit će ključna za Balkan

    Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini (Federica Mogherini) poručila je da će 2018. biti ključna godina za Balkan kako bi se put evropskih integracija i reformi učinio nepovratnim.

    Ona je jučer na svom blogu navela 12 posebnih trenutaka koji su obilježili njenu 2017. godinu, a koje, kako kaže, želi da ponese sa sobom i u narednu, među kojima je i put Balkana ka EU.

    “Ovo nije bila laka godina za Balkan. Posjetila sam šest prijestonica regiona u nekom od najtežih momenata – u nekim slučajevima, momentu duboke političke krize”, napisala je ona.

    Danas, kako je navela, zahvaljujući odvažnim odlukama i velikom poslu koji smo zajedno uradili, većina ovih kriza je riješena.

    “Put ka reformama je ponovo je krenuo (iako ima još puno posla), a kompas evropskih integracija pokazuje taj put”, napisala je Mogerini.

    Kako je dodala, “2018. će biti ključna godina, da se ovaj put učvrsti i učini nepovratnim. To bi bio važan rezultat ne samo za region već i za cijelu Evropu”.

    Među momentima koji su obilježili prošlu godinu jeste obilježavanje 60 godišnjice EU, pokretanje evropske odbrane, saradnja sa zemljama Afrike o migraciji, samit Istočnog partnerstva, podrška EU nuklearnom sporazumu sa Iranom, konferencija o budućnosti Sirije i drugi.

    “Bila je ovo teška godina za svijet, ali kao i sve druge godine i 2017. nam je donijela dobre trenutke i neke dobre stvari – stvari koje smo postigli s puno posvećenosti, energije i velikim timskim radom”, napisala je Mogerini.

    Autor: Avaz.ba

  • U Kaliforniji od jučer legalno do marihuane, kupci su u redovima stajali pred trgovinama

    Prve prodavaonice u Kaliforniji u ponedjeljak su započele s prodajom marihuane za rekreativne svrhe, čime je ona postala najveća američka savezna država u kojoj je od ove godine dozvoljena ta praksa.

    Novim kalifornijskim zakonom, izglasanim na referendumu 2016., osobama starijim od 21 godine dopušteno je legalno posjedovanje, transportiranje, nabava, potrošnja i distribucija do 28,5 grama marihuane te osam grama koncentrirane marihuane.

    U skladu s istim zakonom odrasle osobe smiju uzgojiti šest biljaka marihuane po kućanstvu, pod uvjetom da one ne budu izložene na javnom mjestu, a u javnosti također nije dozvoljena ni konzumacija.

    Kalifornija je postala sedma američka država, uz Aljasku, Colorado, Oregon, Wisconsin, Massachussets i Washington DC u kojima je zakonom dopušteno korištenje marihuane u rekreacijske svrhe.

    No, unatoč donesenoj odluci, najveći kalifornijski gradovi, Los Angeles i San Francisco tek trebaju početi izdavati lokalne dozvole, a dužnosnici Los Angelesa to su najavili za srijedu. S druge strane, od prvog dana nove godine proizvodi od kanabisa legalno se mogu kupiti u gradovima Oaklandu, Berkeleyu, San Joseu, Santa Cruzu, San Diegu te u još nekoliko manjih kalifornijskih gradova.

    Naime, da bi se kanabis mogao prodavati u trgovinama u rekreacijske svrhe, njihovi vlasnici moraju ishoditi dozvolu koju izdaje država, no prije svega je potrebno ishoditi lokalnu licencu.

    U Kaliforniji, u kojoj je prodaja marihuane u medicinske svrhe legalna od 1996. godine, industrija ‘trave’ predstavlja veliki biznis, a daljnjem rastu tog tržišta zasigurno će doprinjeti i novi zakoni.

    Pritom, procjenjuje se da kalifornijsko tržište vrijedi 1,6 milijarda dolara te da bi mu vrijednost do 2020. mogla narasti na 6,4 milijarde.

  • Doček 2018. u EU: Gradovi puni policije, vojske i barikada

    Svijet se već naveliko priprema za doček 2018. godine. U evropskim metropolama osobito se pazi na sigurnost, dok Ameriku brine veliki val hladnoće koji će novogodišnje temperature spustiti duboko ispod nule.

    Dok se odbrojava vrijeme do novogodišnjeg vatrometa, raste pritisak na sigurnosne službe diljem Europe. Londonska policija uvjerava javnost kako je nakon četiri ovogodišnja teroristička napada naučila lekciju, ali poziva građane i turiste da budu na oprezu.

    “Svi će moći vidjeti sigurnosne mjere, pretraživanja, sigurnosne barijere. Vidjet će se i uniformirani policajci, kao i uniformirani privatni zaštitari, ali zato se neće vidjeti brojni sližbenici u civilu koji će biti raspoređeni diljem grada kako bi doček Nove godine prošao sigurno”, kaže Nick Aldworth.

    U Berlinu već danima pripremaju sve koji će slaviti Novu godinu na otvorenom na detaljne preglede te upozoravaju da se velike torbe ostave kod kuće.

    “Sigurnosne mjere smo postrožili još prošle godine, pa će tako biti i za ovaj doček. Cijelo područje proslave bit će ograđeno, a na sigurnost će paziti dodatnih 1600 policajaca”, kaže Thomas Neuendorf iz berlinske policije.

    To znači da će Novu godinu na poslu dočekati gotovo svi policajci u Berlinu. Slično će biti u Parizu gdje se na poznatim lokacijma duge cijevi ni inače ne mogu izbjeći, a na najdužu noć gradom će patrolirati više od 10.000 policajaca.

    U Americi su sigurnosna upozorenja zamijenili meteoalarmi. Više od 70 milijuna ljudi pod udarom je ekstremnih hladnoća. U New Yorku bi u Novu godinu mogli ući s minusom od najmanje 10, a u Chicagu i s minus 20 stepeni. Upozorenja se izdaju i za turiste, ali prije svega za beskućnike.

    A na plus 30, u Rio de Janeiru – novogdišnja tradicija je ritual u čast božici mora kojoj se s plaže upućuju molitve.

    Već sutra Copacabana bi trebala ugostiti rekordnih 3 milijuna ljudi za najveći novogodišnji doček do sad.

  • Zabrinutost / Novogodišnja proslava u Berlinu imat će ‘sigurnu zonu’ za žene

    Organizatori novogodišnjih proslava u Berlinu postavit će po prvi put u historiji “sigurnu zonu” za žene.

    Ove nove sigurnosne mjere planirane su na prostoru uz Brandenburška vrata zbog zabrinutosti u eventualne seksualne napade, izvještava BBC.

    Ogroman broj seksualnih napastvovanja i pljački čije mete su bile žene tokom proslava Nove godine u Kelnu prije dvije godina užasnule su Njemačku.

    Stotine žena prijavile su policiji da su ih napastvovale grupe muškaraca arapskog i sjevernoafričkog porijekla.

    Događaji u Kelnu su povećali tenzije u toj zemlji zbog ogromnog priliva izbjeglica i migranata. Oko 1,1 milion ljudi stiglo je u Njemačku 2015. godine, od kojih su neki, ali ne i svi, bježali od nasilja u Siriji i Iraku.

    Očekuje se da će novogodišnjoj zabavi u Berlinu u nedjelju pod jakim mjerama sigurnosti prisustvovati stotine hiljada ljudi.

    Na Brandenburškim vratima će biti zabranjeno nošenje velikih torbi i ruksaka, te alkoholna pića.

    Žene koje budu napadnute ili se budu osjećale napastvovano, moći će dobiti pomoć u posebnoj “sigurnoj zoni”, u kojoj će se nalaziti pripadnici njemačkog Crvenog krsta, u ulici Ebertstrasse.

    Policija grada Berlina ženama je savjetovala da potraže pomoć ukoliko se budu osjećale ugroženo, te da nose male torbe bez predmeta od veće vrijednosti.

  • Lista / Forbes: BiH na 97. mjestu po lakoći poslovanja

    Od 153 zemlje ocjenjivane za lakoću poslovanja u 2017. godini Bosna i Hercegovina se našla na 97. mjestu prema Forbesovoj listi.

    Od BiH su bolje pozicionirane Zambija, Gvatemala, El Salvador, Kenija, Namibija, Bocvana i nekoliko drugih afričkih država.

    Prema ovoj listi, najbolje pozicionirana zemlja regije je Slovenija, koja je na 32. mjestu. Hrvatska se nalazi na 51. poziciji. Makedonija je zauzela 63. mjesto, Crna Gora 68., Srbija je 69., Albanija 71.

    Na Forbesovoj listi prvo mjesto zauzima Velika Britanija. Drugi je Novi Zeland, Holandija je treća, Švedska četvrta, Kanada peta.

    Na dnu liste su Afganistan, Haiti, Gambija i Čad.

    Radiosarajevo.ba

  • Ovo je 10 najbogatijih ljudi na svijetu

    Bloomberg svakodnevno osvježava svoj popis najbogatijih ljudi.

    Ovo su desetorica najbogatijih ljudi i njihovo procijenjeno bogatstvo na 25. decembar 2017. godine:

    1. Bill Gates – 86 milijardi dolara
    1. Warren Buffett – 75,6 milijardi dolara
    1. Jeff Bezos – 72,8 milijardi dolara
    1. Amancio Ortega – 71,3 milijardi dolara
    1. Mark Zuckerberg – 56 milijardi dolara
    1. Carlos Slim – 54,5 milijardi dolara
    1. Larry Ellison – 52,2 milijarde dolara
    1. Charles Koch – 48,3 milijarde dolara
    1. David Koch – 48,3 milijarde dolara
    1. Michael Bloomberg – 47,5 milijardi dolara

    izvor:N1

  • Glumac Dragan Bjelogrlić spasio dječaka kome je staklo presjeklo arteriju na ruci

    Glumac i redatelj Dragan Bjelogrlić spasio je život jednom dječaku u Vračaju u Srbiji.Dječaku Lavu (11) staklo sa ulaznih vrata presjeklo je arteriju na ruci, a u pomoć mu je pritekao slavni glumac i reditelj, prenosi Telegraf.

    Naime, Lav i njegov brat blizanac Vanja krenuli su u školu iz doma u Ulici Svetozara Markovića. Dječak je ostao da zaključa vrata kada se posjekao toliko da krv nije mogla da se zaustavi.

    Razbijeni i crveni komadi stakla spali su sa starih ulaznih vrata koja dijele dvorišnu zgradu od glavne i Lavu su probili ruku.  Nakon15 minuta, Hitna pomoć nije uspijevala da se probije do kafića u kome se drama odvijala.

    “Izašla sam ispred kafića gde je Vanja plakao. Rekao mi je da će mu brat umrijeti. Okrenula sam se i videla da na vratima kafića stoje glumci Dragan Bjelogrlić i Gordan Kičić. Istog trena izašla je i doktorka sa Lavom i rekla da više nema vremena”, priča Jelena Nikolić bivša učiteljica.

    “Dragan je rekao: “Meni ne pada na pamet da čekam Hitnu pomoć, mi dete gubimo.” U automobil su ušli Lav, lekarka, neka žena i on”, kaže Jelena sa kojom je tada ostao Kičić i pokušavao da utješi Vanju.