Category: Svijet

Na summitu EU – zapadni Balkan, koji se održava danas u Sofiji, bit će potpisana deklaracija koja podrazumijeva da će EU pružiti financijsku i političku pomoć zemljama zapadnog Balkana.

U deklaraciji se ne spominju bilo kakvi datumi za članstvo Srbije i Crne Gore, kao ni oni za početak pregovora s ostalim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pišu Nezavisne novine.

Ipak, Ekaterina Zaharieva, ministrica vanjskih poslova Bugarske, izrazila je nadu da će dvije zemlje zapadnog Balkana postati članice Europske unije do 2025. godine.

Na summitu u Sofiji bit će potpisana i izjava podrške digitalnoj agendi na zapadnom Balkanu, kojom se između ostalog predviđa smanjivanje cijena roaminga između zemalja EU i zapadnog Balkana. Također, ovom agendom bit će stvoreni preduvjeti za mrežu povezivanja unutar regije i s Europskom unijom kako bi građani i gospodarstvo mogli zajedno surađivati.

Zemlje regije ugovorom će se obvezati da će ukinuti roaming međusobno, a za to već postoji suglasnost kako unutar BiH, tako i među zemljama koje će to potpisati.

Kada je u pitanju digitalna agenda, Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici prihvatio je izjavu podrške digitalnoj agendi za zapadni Balkan, a izjavu bi trebali potpisati predstavnici BiH, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova.

vecernji.ba

Hrvatska vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura u kojoj se, između ostalog, procjenjuje da bi plan mogao da se realizuje u periodu od pet do sedam godina

Također, procjena je da bi to moglo da utiče na jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto.

“Članstvo u eurozoni je jedna od obaveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba da preuzme euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica privrede, poduzetništva i trgovine Martina Dalić, piše Poslovni dnevnik.

Navela je da postoje dvije vrste kriterijuma za uvođenje eura: prvi je kriterijum nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije.

Prvi uključuje visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena i kamatnih stopa. Dalić je kazala da Hrvatska danas u najvećoj mjeri ispunjava sve kriterijiume nominalne konvergencije.

Kriterijum realne konvergencije odnosi se na dinamiku i brzinu približavanja nivoa dohotka u Hrvatskoj prosječnom nivou dohotka u EU, a Hrvatska je u tom pogledu, kako je rekla, otprilike na nivou na kom su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.

Sastavni dio procesa je i pristupanje evropskom kursnom mehanizmu, u kojem država kandidat za ulazak u eurozonu mora da funkcioniše najmanje dvije godine.

To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati kurs kune, i tokom trajanja kursnog mehanizma kuna će u odnosu na euro moći da fluktuira unutar određenog intervala.

“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za učestvovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u ekonomiji”, rekla je Dalić. Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnim, a najveći “trošak” je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.

Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominovano u euru.

Što se tiče kretanja cijena u trenutku zamjene kune eurom, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječnog nivoa cijena između 0,2 i 0,4 posto.

Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni biće jednim dijelom vezani za prenos dijela rezervi Hrvatske barodne banke u kapital Evropske centralne banke u iznosu od 62,5 miliona eura.

Hrvatska će morati da učestvuje i u Evropskom stabilizacionom mehanizmu, što je trošak od 425 miliona eura u prvih pet godina, prenosi Poslovni dnevnik.

Članice Evropske unije glasale su za zabranu upotrebe insekticida na svim poljima zbog ozbiljnog izumiranja kolonija pčela. Zabrana korištenja neonikotinoida stupit će na snagu do kraja ove godine.

Ovo znači da će se pesticidi moći koristiti samo u zatvorenim staklenicima.

Pčele i drugi insekti vitalni su za produkciju globalne hrane jer oni oprašuju tri četvrtine svih usjeva. EU je 2013. godine zabranila upotrebu neonikotinoida na cvjetnim usjevima koji privlače pčele kao što su uljarice.

U februaru ove godine EU je razmatrala izvještaj naučnika koji su zaključili da visoki rizik za pčele i divlje pčele predstavljaju pesticidi koji se koriste u bilo koju svrhu na vanjskim poljima jer kontaminiraju tlo i vodu. To je dovelo do toga da se pesticidi pojavljuju i u divljem cvijeću i nasljednim usjevima. Nedavna studija uzoraka meda pokazala je da su globalno kontaminirani neonikotinima.

“Komisija je predložila ove mjere mjesecima ranije. Zdravlje pčela im najveći značaj za mene jer se tiče biodiverziteta, proizvodnje hrane i okoliša”, rekao je evropski komesar za sigurnost hrane i zdravlja Vytenis Andriukaitis.

Neonikotinoidi, nervni agensi, nanose široki spektar štete pčelama jer im oštećuju memoriju i smanjuju broj pčela matica. Također, uništavaju kolonije pčela. Druga istraživanja pokazala su da je 75 posto letećih insekata nestalo u Njemačkoj upravo zbog upotrebe ovog insekticida, što je uzbunilo EU stručnjake koji su izdali upozorenje od izazivanja “ekološkog armagedona”.

Izvor: Agencije

Hag je postao prvi holandski grad koji je zabranio konzmiranje marihuane u centru grada, kod centralne željezničke stanice i najvećih tržnih zona grada.

Prospekti o zabrani bit će distribuirani u kafeima u kojima se prodaje marihuana i skloništima za beskućnike, radi upozorenja o kaznama za one koji prekrše zabranu.

Prospekti na engleskom jeziku bit će dostupni u hotelima, prenio je The Guardian.

Marihuana se prodaje u 573 kafea, u 103 od 380 općina u Holandiji, uključujući i Hag.

Glasnogovornik gradonačelnice Haga Pauline Krike izjavio je da je do zabrane došlo zbog brojnih žalbi stanovnika i posjetilaca zbog jakog mirisa marihuane i buke onih koji je upotrebljavaju.

Amsterdam je zabranio upotrebu droga u blizini škola i parkova za djecu, a Roterdam u blizini škola.

Radiosarajevo.ba

SAD, Velika Britanija i Francuska bombardirali su više vladinih ciljeva u Siriji ranoj jutros.

Napadi su odgovor na sumnju na hemijski napad na sirijski grad Douma prošle sedmice.

Eksplozije su pogodile glavni grad Damask, kao i dvije lokacije u blizini grada Homsa, rekao je Pentagon.

Ruski veleposlanik u SAD-u odgovorio je da napad na svog saveznika “neće ostati bez posljedica”.

Velika pješčana oluja zahvatila je danas Kartum, glavni grad Sudana, pa su zatvorene škole i otkazani letovi.

Djeca i kancelarijski radnici ostali su u zatvorenom, a vozila su sklonjena sa puteva kada je narandžasti pijesak jutros zahvatio glavni grad.

Otkazano je nekoliko domaćih i međunarodnih letova po savjetu meteorološke službe, koja je objavila upozorenje rano jutros, prenio je AFP.

Oluje koje nose pijesak i prašinu često se dešavaju u ovoj zemlji na istoku Afrike, naročito u Kartumu, ali obično ne traju duže od par sati.

Očekuje se da će današnja oluja trajati duže. Stanovnici Kartuma i okolnih gradova žale se na slabu vidljivost.

Stručnjaci upozoravaju da će Sudan i čitav region biti na udaru sve većeg broja ovakvih oluja usljed klimatskih promjena i rasta temperature.

izvor:bhrt.ba

Pripadnici specijalne jedinice Kosovske policije uhapsili su Marka Đurića u Kosovskoj Mitrovici i proveli ga u policijsku stanicu u Prištini. Nikola Selaković nije priveden i poručuje da će ostati na Kosovu dok Đurić ne bude pušten na slobodu.

Informaciju o hapšenju Đurića potvrdili su predsjednik Srpske liste Goran Rakić i Kancelarija za KiM. RTS javlja da su okupljeni ispred Mitrovačkog dvora otjerani suzavcem, dok KoSSev navodi da je kosovska policija bacila suzavac ispred sale i u samoj sali.

Srbi su odmah nakon što je uhapšen Đurić izašli sa kamionima i građevinskim mašinama i blokirali put Mitrovica – Priština, javlja reporter N1.

Novinarka Insajdera Senka Vlatković, kaže da su Đurić i Selaković ušli u zgradu u kojoj se održavao okrugli sto, dočekani aplauzima. Nakon što su održali uvodne govore, i nakon govora Gorana Rakića, gradonačelnika Kosovske Mitrovice, ministar u Vladi Kosova Dalibor Jevtić je rekao da sastanak biti nastavljen, ali da će biti zatvoren za javnost.

“Počinje komešanje pet minuta nakon toga, onda su se čuli uzvici – novinari izađite napolje… Izašli smo i videli da je zgrada opkoljena specijalnim jedinicama ROSU, s puškama u punoj opremi, s maskama i pancirima, počeli su zvižduci okupljenih, a onda su bačeni suzavac i šok bombe… ROSU je utrčala u salu, izveli su jednog čoveka kome je jaknom bila prekivena glava, niko nije bio siguram da je to Marko Đurić, kasnije je izašao Goran Rakić i rekao da je priveden Đurić”, priča Vlatković.

U Mitrovici se sve vrijeme čuje sirena za vazdušnu opasnost, isto i u Zvečanu, prenijela je ona. Marko Đurić dovezen je u policijsku stanicu centar u Prištini,

izvor: N1

Sa subote na nedjelju započelo je ljetno računanje vremena, čime za većinu vozila u Hrvatskoj prestaje obaveza vožnje s upaljenim svjetlima danju, saopštio je u nedjelju Hrvatski autoklub (HAK).

Iz HAK-a navode da vozači u Hrvatskoj od danas ne moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Izuzetak su mopedi i motocikli na kojima za vrijeme vožnje cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.

Jedini bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić dobio je nedavno prestižnu poziciju unutar National Geographica.

U potrazi za prilikama koje se nude mladim stručnjacima, pronašao je i konkurs za prijem istraživača na međunarodnom nivou raspisan od strane Nacionalne geografije, koja prima iznimno mali broj aplikanata u odnosu na potražnju tog angažmana.

“Na prestižnim univerzitetima, kao što su Yale i Harvard nerijetko drže i motivacione govore za aplikaciju na ove programe – što govori dosta i o samoj konkurenciji na ovakvim pozivima. Bez puno razmišljanja, znajući istinsku vrijednost posla koji radim odlučio sam da popunim sve obrasce i pošaljem… Nakon četiri mjeseca došao je i odgovor koji nikad neću zaboraviti, bio je to pozitivan odgovor sa odlukom o izboru u zvanje, koji je hvala Bogu došao baš kao krovni rezultat mog desetogodišnjeg angažmana u marinskoj biologiji”, ispričao je Gajić kako je došlo do ostvarenja njegovog sna.

„Rad pod okriljem Nacionalne geografije, baš kao što sam pisao u jednom od eseja na aplikaciji, za mene predstavlja ostvarenje dječačkog sna, kada sam u poslijeratnoj BiH gledao dokumentarne emisije i maštao o tome kako je biti sa druge strane toga ekrana, rekao je navodeći kako mu se danas ponudilo daleko više mogućnosti nego da bude „sa one strane ekrana“, što želi prenijeti na čitavo naše društvo, pa i region“.

“Ja sebi nikad nisam postavljao ciljeve poput ‘zaposliti se u toj instituciji’, „objaviti toliki broj radova’ i sl., naprotiv svoju karijeru sam usmjerio u konstantan pokušaj razvoja spoznaja, što samo po sebi donosi rezultate vrlo zapažene na svjetskom nivou, tako da i sada nadam se idem još dalje i još ozbiljnije”, rekao je.

Gajić je rođen u Jajcu, odrastao je u Bugojnu, a onda zbog studija biologije doselio se u Sarajevo. Gajić je jedan od suosnivača poznate europske nevladine organizacije za istraživanje i zaštitu morskih pasa Sharklab International sa sjedištem na Malti i lokalnim timovima u preko 15 zemalja svijeta.

Izvor: Radiosarajevo.ba