Category: Svijet

Prethodnu godinu obilježila su dva rata, u Evropi (ruska agresija na Ukrajinu) i na Bliskom istoku (izraelsko-palestinski sukob). Ti bi se sukobi mogli proširiti 2024., no godina pred nama nosi nove izazove i potencijalne rizike. Časopis Time izdvojio je deset najvećih globalnih rizika u 2024. godini.

SAD sam protiv sebe

I dok su američka vojska i ekonomija i dalje iznimno jaki i stabilni, politički sistem SAD disfunkcionalniji je od bilo koje druge napredne demokratije. U 2024. problem bi mogao postati još veći. Predsjednički izbori produbit će političku podjelu zemlje, testirati američku demokratiju do stepena kakvog nacija nije doživjela u 150 godina i potkopati kredibilitet SAD na međunarodnom nivou.

S ishodom glasovanja koji je trenutno nemoguće predvidjeti, jedina izvjesnost je šteta za američko društvo, političke institucije i međunarodni položaj. U svijetu opterećenom krizama, izgledi za Trampovu pobjedu oslabit će američku poziciju na globalnoj pozornici jer će republikanski zakonodavci zauzeti njegove vanjskopolitičke pozicije, a američki saveznici i protivnici nastojat će se zaštititi od njegove štetne politike.

Bliski istok na rubu

Borbe u Gazi nastavit će se u 2024., sa stvarnim rizicima za eskalaciju u širi regionalni rat. Sukobi bi mogli direktnije uvući SAD i Iran, a to bi imalo nesagledive posljedice po globalnu ekonomiju, proširilo bi geopolitičke i političke podjele i potaknulo globalni ekstremizam. Najviši izraelski čelnici obećali su “ukloniti” prijetnju od Hamasa i Hezbollaha.

Ako bi Izrael preventivno napao Hezbollah, američka vojska bi pružila podršku, a Iran bi pomogao Hezbollahu, svom najvažnijem regionalnom zastupniku. Hutski militanti u Jemenu također slijede put eskalacije, a šijitske milicije koje djeluju u Iraku i Siriji pojačale su napade na američke baze uz blagoslov Teherana. Nijedna zemlja uključena u sukob u Gazi ne želi izbijanje regionalnog sukoba, no nepredvidivost uključenih aktera i nesigurnost situacije razlog su za zabrinutost.

Podijeljena Ukrajina

Ruska invazija na Ukrajinu ostaje historijski neuspjeh. NATO je ojačan novim članicama Finskom i Švedskom. EU je otvorila proces članstva za Ukrajinu, Rusija se suočava s novim sankcijama, a polovina njene imovine je zamrznuta. Evropa više ne kupuje rusku energiju. Ali Ukrajina će ove godine biti de facto podijeljena, a Rusija sada ima inicijativu na vojnom polju i materijalnu prednost. 2024. je tačka preokreta u ratu: ako Ukrajina ne riješi svoje probleme s ljudstvom, ne poveća proizvodnju oružja i ne postavi realnu vojnu strategiju, njeni bi se teritorijalni gubici mogli pokazati trajnim i mogli bi se proširiti. Kijev je pretrpio veliki udarac zbog pada političke i materijalne podrške Sjedinjenih Država, a izgledi za evropsku pomoć nisu mnogo bolji. Zbog svih ovih razloga Kijev će ove godine preuzeti veće vojne rizike, uključujući udare na više ciljeva unutar Rusije koji izazivaju ruske odgovore bez presedana te bi mogli mogu uvući NATO savez u sukob.

Neregulirana umjetna inteligencija

Tehnologija će preuzeti upravljanje umjetnom inteligencijom 2024. jer regulatorni napori posustaju, tehnološke kompanije ostaju uglavnom nesputane, a daleko moćniji modeli i alati umjetne inteligencije šire se izvan kontrole nacionalnih vlada.

Neprijatelji Amerike

Godine 2024. Rusija, Sjeverna Koreja i Iran međusobno će jačati sposobnosti i djelovati na sve koordiniranije i razornije načine na globalnoj sceni. Istovremeno, američki saveznici poput Ukrajine, Izraela i (potencijalno) Tajvana mogli bi uvući SAD u sukobe koje želi izbjeći.

Nema oporavka kineske ekonomije

U izostanku malo vjerovatnog popuštanja stiska vlasti predsjednika Si Đinpinga (Xi Jinping) ili radikalnog zaokreta prema opsežnim i strukturnim reformama, kineska će ekonomija biti ranjiva tokom 2024. Neuspjeh Pekinga da reformira potrošen model ekonomskog rasta, finansijska slabost zemlje i kriza javnog povjerenja razotkrit će nedostatke u sposobnostima vodstva Komunističke partije Kine i povećati rizik od društvene nestabilnosti.

Borba za nove sirovine

Nove sirovine, minerali i plemeniti metali bit će ključne komponente u gotovo svakom sektoru koji će pokretati rast, inovacije i nacionalnu sigurnost u 21. stoljeću, od čiste energije do naprednog informatike, biotehnologije, transporta i odbrane. Ove će godine vlade širom svijeta pojačati korištenje industrijskih politika i trgovinskih ograničenja koja ometaju protok kritičnih sirovina.

Globalni inflacijski šok

Globalni inflacijski šok koji je započeo 2021. nastavit će determinirati ekonomiju i politička zbivanja u 2024. Visoke kamatne stope uzrokovane tvrdokornom inflacijom usporit će rast širom svijeta, a vlade će imati malo prostora za poticanje rasta ili odgovor na šokove, povećavajući rizik finansijskog stresa, društvenih nemira i političke nestabilnosti.

Klima i El Nino

Nakon četverogodišnjeg izbivanja, snažan klimatski poremećaj El Nino dosegnut će vrhunac u prvoj polovini ove godine, donoseći ekstremne vremenske prilike koje dovode do nesigurnosti opskrbe hrane, smanjuju zalihe vode, ometaju logistiku, šire bolesti i potiču migraciju i političku nestabilnost, posebno u zemljama koje su već oslabljene pandemijom i šokovima cijena energije i hrane izazvanih ratom u Ukrajini.

Rizični poslovni potezi

Kupci, zaposlenici i investitori doveli su američke kulturne ratove u korporativne urede, a sada će sudovi, državna zakonodavna tijela, guverneri i aktivističke grupe, uglavnom one konzervativne, uzvratiti udarac. Kompanije uhvaćene u političkoj i pravnoj unakrsnoj vatri suočit će se s većom neizvjesnošću i povećanim troškovima.

Najveći rizici: Američko-kineski odnosi i rast populizma u Evropi

Ovo će biti još jedna turbulentna godina za američko-kineske odnose, posebno zbog Tajvana i tehnološkog takmičenja, no pozitivno je da su barem zasad predsjednici Bajden i Si uvjereni da bolje vođeni odnosi služe objema stranama, piše Time.

Evropski populisti nastavit će ulijevati strah u evropski politički establišment, no ograničeni neuspjesi za glavne stranke na izborima za Evropski parlament, nacionalnim i lokalnim izborima neće izokrenuti evropski politički poredak niti izbaciti iz kolosijeka ambicije EU obnovljene pandemijom Covid-19 i ratom u Ukrajini.

avaz.ba

Novi izveštaj: Prošla godina bila je najtoplija, a 2024. bi mogla biti još gora Protekla godina bila je najtoplija zabilježena godina, potvrdili su najnoviji podaci, a naučnici upozoravaju da bi 2024. mogla biti još gora.

Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus danas je potvrdila da je 2023. bila najtoplija godina od 1850., što je potvrdilo predviđanja od prije nego što je godina završila uzimajući u obzir iznimno visoke zabilježene temperature.

Globalna prosječna površinska temperatura zraka 2023. godine iznosila je 14,98C – nadmašivši prethodni rekord iz 2016. za “veliku razliku” od 0,17 celzijusa.

Copernicus je otkrio da je 2023. bila u prosjeku 1,48C toplija od razine od prije industrijskih vremena, kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u velikim razmjerima.

Carlo Buontempo, direktor Copernicusa, nazvao je to “dramatičnim svjedočanstvom o tome koliko smo sada daleko od klime u kojoj se razvila naša civilizacija”.

No, naučnici Met Officea vjeruju da bi ovaj rekord mogao biti ponovo oboren vrlo brzo, a njihove prognoze sugeriraju da bi 2024. mogla biti još toplija, donoseći više ekstremnih vremenskih uvjeta kao prošle godine.

Copernicus je saopštio da će “vjerovatno” 12-mjesečno razdoblje koje završava u januaru ili februaru ove godine premašiti 1,5C iznad predindustrijskih razina.

Prošlogodišnji oboreni rekord znak je da se svijet sve više približava zagrijavanju od 1,5C – razini kojoj su zemlje pristale težiti u skladu sa Pariškim sporazumom, što je tačka nakon koje postaje sve teže prilagoditi se klimatskim utjecajima.

U ranijim izvještajima rastuće temperature zraka već su se označavale kao uzrok za pogoršanje šumskih požara u istočnoj Kanadi, sušu na Rogu Afrike te intenzivnu kišu i toplinske valove u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zašto je 2023. bila tako vruća?

Profesor Richard Betts iz Ureda za meteorologiju rekao je da ljudi ubrzano zagrijavaju planet “stvaranjem stakleničkih plinova u atmosferi uslijed izgaranja fosilnih goriva i krčenja šuma”.

Prošle godine također je došlo do prijelaza na vremenski obrazac zagrijavanja koji se naziva El Nino, kada se toplina iz oceana, posebno središnjeg istočnog ekvatorijalnog Pacifika, oslobađa u atmosferu.

Njegov kolega dr. Nick Dunstone rekao je kako se očekuje da će snažni El Nino u Pacifiku utjecati na globalnu temperaturu do 2024.

“Iz tog razloga predviđamo da će 2024. biti još jedna rekordna godina, s mogućnošću da privremeno premaši 1,5C granicu po prvi put”, naglasio je.

Prošla je godina bila rekordno topla i u oceanima i polarnim područjima.

Copernicus je saopštio da je antarktički morski led dosegao rekordno niske razine za to doba godine u osam od 12 mjeseci, dok su globalne prosječne temperature površine mora dosegle rekordne razine za to doba godine od aprila do kraja godine.

‘Dobra vijest’, rješenja i upozorenje

Ipak, stručnjaci za klimatske promjene smatraju da bi brzo djelovanje pomoglo u suzbijanju daljnjeg zagrijavanja.

Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih nauka na Imperial College London, rekla je kako je “svaka desetinka stepena važna”.

“Čak i ako završimo na 1,6C umjesto 1,5C, to će biti puno bolje nego da odustanemo i ne pokušamo, i završimo blizu 3C, do čega bi nas trenutna politika dovela”, kazala je.

Profesor John Marsham, stručnjak za atmosferske nauke na Univerzitetu Leeds, rekao je:

“Moramo očajnički brzo smanjiti upotrebu fosilnih goriva i postići neto nulu kako bismo očuvali klimu prihvatljivu za život o kojoj svi ovisimo. Dobra vijest nije samo da javnost podupire veću akciju u vezi s klimom, već da je to često dobit za sve, npr. obnovljivi izvori energije u UK-u su jeftini i poboljšavaju energetsku sigurnost”.

Ed Hawkins, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reading, rekao je da su “razorni ekstremni vremenski događaji 2023. upozorenje da će se takvi događaji nastaviti pogoršavati sve dok ne prijeđemo s fosilnih goriva i dosegnemo neto nulte emisije“.“To je upozorenje da ćemo i dalje generacijama trpjeti posljedice našeg nedjelovanja. Upozorenje da ćemo zažaliti što nismo djelovali brže kada tehnologije za smanjenje emisija budu tako lako dostupne”, dodao je.

U Njemačkoj se danas nastavio protest poljoprivrednika tokom kojeg su blokirane brojne saobraćajnice.

Kako je najavljeno, poljoprivrednici u Saksoniji nastavljaju proteste u utorak. Policijska služba za saobraćaj je saopćila da od ranog jutra traktorima su ponovo blokirani ulazi na autoput uključujući pristupne puteve A4/A72 u blizini Chemnitza, Stollberga, Zwickaua i Hohenstein-Ernstthala, kao i u Vogtlandu.

Prema informacijama od vozača, kružni tok Scheibenberg i gradska saobraćajnica Elterlein u Erzgebirgeu su također već blokirani. Tokom cijelog dana očekuje se ​​više blokiranih raskrsnica i značajno usporavanje saobraćaja, piše Mdr.de.

U Erzgebirgeu, poduzetnici blokiraju prolaz školskim autobusima i vozilima za odvoz smeća.

Na temperaturama od -13 stepeni celzijusa djeca moraju izaći iz autobusa i otići do škole. Grad Lauter-Bernsbach apelovao je na demonstrante da dozvole prolaz školskim autobusima. U gradskoj upravi ističu da su niske temperature opasne za one koji čekaju na stajalištima.

Autoput B101 u Lauteru je također blokiran. Na važnoj saobraćajnoj arteriji između Aue, Schwarzenberg i Annaberg-Buchholz stvorile se gužve. Vozači mogu prolaziti isključivo u intervalima po nekoliko minuta. Na prilazima autoputu u Vogtlandu blokade će biti više puta pauzirane.

Učesnici u saobraćaju u Chemnitzu moraju biti spremni na smetnje između 10:15 i 14:30 sati.

Kako je saopćeno iz gradske uprave, u centru u Nojkirhenu najavljena je parada sa oko 40 učesnika. Održat će se miting na Neumarktu. Bruckenstrasse će biti potpuno zatvorena od 10:45 do 13:30 sati.

Trinaest godina nakon što je prešla na profesionalnu vojsku, a obavezni vojni rok stavila ad acta, u Srbiji je pokrenuta inicijativa da se on ponovo uvede.

Inicijativu je pokrenuo Generalštab Vojske Srbije i prijedlog podnio 4. januara predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

U obrazloženju Vojska je navela da prijedlog dolazi “nakon detaljnog razmatranja opšte bezbjednosne situacije i savremenih izazova sa kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja”.

Detalji o kojim izazovima je reč nisu precizirani.

Pored toga, saopšteno je i da prijedlog dolazi sa ciljem “podizanja odbrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz podmlađivanje i unaprijeđenje popune i obučenosti aktivnog i rezervnog sastava”.

Dan kasnije, ministar odbrane Srbije Miloš Vučević, pojasnio je u izjavi za TV Pink da vraćanje obaveznog vojnog roka “nije poziv ni na kakve sukobe niti spremanje za ratove, već na čuvanje države”.

Za Vojni sindikat Srbije riječ je o “politikantskom potezu”, za koji nema valjanog objašnjenja, jer javnosti nije dat odgovor na ključno pitanje: kako će se i gde obavezni vojni rok sprovoditi.

“Oni su rekli da treba da bude do četiri mjeseca, ali mi ne znamo da li će ti ljudi služiti u jedinicama vojske ili će ići u centre za obuku kao što je to sada slučaj sa mladićima i djevojkama koji služe dobrovoljno”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Novica Antić, predsjednik Vojnog sindikata Srbije.

Postavlja se pitanje i koliko bi obavezno služenje vojnog roka koštalo građane Srbije i da li za to postoji dovoljno kapaciteta.

Piše: Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa

Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Ukrajinci su se postrojili kako bi se pridružili oružanim snagama, u naletu patriotizma koji je inspirisao zapadni svijet i suprotstavio se predviđanjima Moskve.

Sada, dvije godine kasnije, usljed užasnih rovovskih borbi, bez napretka na bojnom polju, i sa desetinama hiljada mrtvih ili ranjenih vojnika, entuzijazam prijavljivanja u vojsku očigledno opada, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Nedostatak novih regruta predstavlja ozbiljnu opasnost za ratne napore Ukrajine, jer Rusija, koja ima preko tri puta veću populaciju, nastavlja da u borbu šalje ljude, uključujući i osuđenike, uprkos rastućim gubicima u ljudstvu.

Kijev je predložio da se taj problem riješi snižavanjem starosne granice za nove vojnike i obuzdavanjem izbjegavanja mobilizacije. Ipak, zvaničnici se plaše reakcije i oklijevaju da javno brane mjere, pokušavajući umjesto toga da prebace teret na vojsku, kažu stručnjaci i parlamentarci.

Božićno iznenađenje

Na Božić, uveče, ukrajinska vlada je predala dugo očekivani predlog zakona o mobilizaciji u parlament, što je izazvalo prezir nekih opozicijskih poslanika.

Poslanica stranke Holos, Solomia Bobrovska rekla je u intervjuu za Ukrajinski servis RSE 27. decembra da je taj tajming osmišljen kako bi se osiguralo da “niko ne primijeti”, kao i da je riječ o “boljševičkoj” taktici. Ona je takođe kritikovala elemente zakona.

The mobilization legislation was submitted in the name of Prime Minister Denys Shmyhal and Defense Minister Rustem Umerov and not President Volodymyr Zelenskiy, who is commander in chief. Some experts took that as a sign the president feared his high popularity rating could take a hit.

Zakon o mobilizaciji predat je u ime premijera Denisa Šmihala i ministra odbrane Rustema Umerova a ne predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koji je vrhovni komandant. Neki eksperti su to vidjeli kao znak da se predsjednik plaši da bi njegova velika popularnost mogla da trpi.

“Predsjednik se nije ponašao kao državnik, koji bi trebalo da izađe i počne da preuzima odgovornost i objasni zašto je to (zakon) potrebno”, rekao je za RSE advokat i aktivista Henadi Druženko.

Više na : Radio Slobodna Evropa

BLOKADE autocesta, kolone automobila, zastoji u prometu. U Njemačkoj su jutros počeli prosvjedi poljoprivrednika protiv ukidanja subvencija; policija je u stanju pripravnosti.

Kako piše Deutsche Welle, danas praktički neće biti dijela Njemačke koji će normalno funkcionirati. Na cestama će biti na tisuće traktora – na prosvjedu koji njemački poljoprivrednici najavljuju kao najveći u povijesti.

Scene blokada proteklih su se tjedana tu i tamo viđale po Njemačkoj. Sredinom prosinca stotine su traktora stajale u centru Berlina.

Na nekim snimkama vidi se kako policija pokušava vozilima blokirati put traktorima, no oni skreću s puta te kotačima promjera gotovo dva metra lako zaobilaze policijske blokade preko njiva i kanala.

„Mnoge akcije nisu samo pravno neopravdane već ponekad predstavljaju ugrožavanje prometa, javne sigurnosti i reda”, kritizira sindikat policije. Policija će, naime, imati pune ruke posla.

Problem su subvencije

Nakon što je Ustavni sud zabranio saveznoj vladi nova zaduženja i unošenje određenih izdataka u proračun za 2024. godinu, u državnoj je blagajni nastala rupa od 17 milijardi eura.

Tek je prije nekoliko dana postignut kompromis oko novog proračuna u koalicijskoj vladi sastavljenoj od tri stranke – socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala (FDP). Time se ukidaju razne subvencije, što će dovesti do značajnog povećanja cijene benzina i dizela, električne energije i grijanja. Ukinute su i subvencije za električne automobile te je smanjen tempo mnogih investicija.

Što se tiče poljoprivrednih proizvođača, brisane su subvencije za dizel gorivo, a uveden je porez na sva poljoprivredna vozila, isti kao za putničke automobile, ovisno o snazi motora i potrošnji goriva.

Teški traktori i poljoprivredni strojevi troše velike količine dizela te imaju motore velike snage. Njemački poljoprivrednici smatraju da se njihovo oruđe ne smije tretirati isto kao privatni automobili.

To je razlog zašto su ozlojeđeni poljoprivrednici pozvali na blokadu cijele zemlje. Uplašena vlada odmah je donekle popustila, odustala od poreza za poljoprivredne strojeve i obećala da će se postepeno vraćati subvencije za gorivo, no time poljoprivrednici nisu bili zadovoljni.

Ograđivanje od radikalnih poteza

Predsjednik Saveza poljoprivrednika Joachim Rukwied naglasio je da su radikalni potezi nepoželjni jer su se među buntovnike navodno uvukle i razne ekstremističke desne te druge grupe.

Rukwied je kritizirao incident koji se dogodio u četvrtak kad je nekoliko desetaka bijesnih poljoprivrednika na sjeveru Njemačke “čekalo” ministra gospodarstva Roberta Habecka na pristaništu trajekta kojim se vraćao s kraćeg odmora na jednom otoku. Trajekt se morao okrenuti i pristati drugdje, dok je policija upotrijebila i papar-sprej.

Taj je potez naišao na osude gotovo cijele političke scene, a od njega se ogradio i Rukwied. “Takve ‘akcije’ štete našim političkim ciljevima. Želimo idućih tjedana prosvjedovati mirno i uredno”, rekao je on.

Također je naglasio da nema mjesta za desničarske i “druge radikalne grupe koje sanjare o rušenju poretka”. “Mi smo demokrati i kod nas se političke promjene, ako su poželjne, događaju glasanjem na izborni dan”, dodao je Rukwied.

U Njemačkoj postoji 256.000 poljoprivrednih imanja na kojima radi oko 937.000 ljudi. Prosvjedi su novi veliki udarac za koalicijsku vladu kancelara Olafa Scholza, koja je jedna od najnepopularnijih vlada u povijesti Njemačke, piše Deutsche Welle.

Još dvojica palestinskih novinara ubijena su u izraelskim napadima u Pojasu Gaze, čime je broj ubijenih novinara od početka napada povećan 109, saopćilo je vladin Ured za medije, javlja Anadolu.

U saopćenju se navodi da su novinari Mustafa Thuraya i Hamza Wael Al-Dahdouh, sin šefa biroa Al Jazeere Gaze Waela Al-Dahdouha, ubijeni u izraelskom bombaškom napadu na njihov automobil u gradu Khan Younisu na jugu Pojasa Gaze.

Ured za medije osudio je najoštrije ovaj gnusni zločin koji je počinila “izraelska okupaciona vojska nad novinarima“.

“Izrael ima za cilj da zastraši novinare u neuspjelom pokušaju da zamagli istinu i spriječi medijsko izvještavanje“, navodi se u saopćenju.

Ured za medije pozvao je sve novinarske organizacije, aktiviste za ljudska prava i pravna tijela da osude ovaj zločin.

Također je pozvao na pritisak na Izrael da zaustavi “genocidni rat“ protiv bespomoćnog naroda u Pojasu Gaze.

izvor: N1