Category: Svijet

  • Palmer pred američkim Senatom o BiH: Milorad Dodik blokira sve što bi dovelo do napretka

     

    Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedan od glavnih prioriteta SAD koji ima značajan uticaj na čitav region i transatlantsku sigurnost. Rekao je ovo zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni predstavnik SAD za zapadni Balkan Metju Palmer (Matthew), dodavši kako Bosna i Hercegovina ne smije biti ostavljena po strani.

    U svedočenju pred Odborom za vanjske poslove američkog Senata i pododboru za Evropu i saradnju o regionalnoj sigurnosti, Palmer je naglasio da dok pregovori stoje, dvije strane rizikuju da propuste najbolju šansu u generaciji da normalizuju odnose i krenu naprijed ka sigurnijoj i prosperitetnoj budućnosti.

    – Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, podržavamo napore za postizanje sporazuma ili kompromisa koji omogućava formiranje vlasti na svim nivoima, kao i podnošenje ANP-a NATO-u. I dalje smatramo da je liderstvo na entitetskom i državnom nivou razočaravajuće, uskogrudno, nacionalističko i podložno riziku, radeći malo kako bi pomogli običnim građanima. Kako se nova generacija političkih lidera pojavila na kantonalnom i općinskom nivou, posebno u Kantonu Sarajevo, ima razloga za nadu. I dalje smo optimistični da BiH može uspjeti, i kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ostajemo posvećeni teritorijalnom integritetu i suverenitetu zemlje – rekao je Palmer.

    • Metju Palmer - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Metju PalmerFoto: (Avaz)

    On je ocijenio kako se, uprkos pokušajima reformi, stvari i dalje odvijaju sporo, navodeći da je izborna reforma veoma važna kada je riječ o poboljšanju stanja u BiH.

    – Pokušavamo izvršiti pritisak da se formira Vijeće ministara BiH i da se pošalje ANP, glavna prepreka tome je Milorad Dodik koji blokira sve što bi dovelo do napretka. ANP nije članstvo u NATO-u nego je proces reformi. Dodik je više zabrinut za svoju poziciju u Republici Srpskoj nego što je zabrinut za poziciju u Bosni i Hercegovini – smatra Palmer.

    Palmer je istakao kako će fokusirati svoje napore na usmjeravanje regiona ka zapadu, radeći s vladama na unapređivanju reformi i ojačati ih protiv vanjskih malignih utjecaja, kao i pomoći im u rješavanju pitanja “koja ih razdvajaju od njihovih evropskih i euroatlantskih težnji”.

    Palmer je rekao i kako SAD očekuju da nova vlada na Kosovu ukine takse na robu iz Srbije i BiH, a da Beograd prekine kampanju u svijetu za neprizavanje Kosova.

    – Mi očekujemo da će nova kosovska vlada demonstrirati svoju posvećenost ovim zajedničkim ciljevima tako što će suspendirati takse uvedene na robu iz Srbije i BiH koje su nanijle štetu međunarodnoj poziciji Kosova. Naredna vlada bi takođe trebalo jasno da izloži građanima Kosova značaj povratka dijalogu i pregovorima – istakao je američki zvaničnik.

    Palmer je dodao i da “Srbija, sa svoje strane, mora prestati sa svojom kampanjom delegitimisanja Kosova u međunarodnoj zajednici”.

    – Putem kampanje podsticanja zemalja da povuku priznanje Kosova i blokiranjem njegovog članstva u međunarodnim organizacijama kao što je Interpol, Beograd je naškodio međunarodnoj policijskoj saradnji i narušio atmosferu kompromisa – rekao je Palmer.

    Dnevni avaz

  • Odrađena prva dostava paketa pomoću drona

    Alphabetov (Google) Wing je postao prva kompanija u SAD-u koja je završila dostavu paketa pomoću drona, prenosi MSN. U gradiću Christiansburg koji je odabran kao Wingov testni teren, dvadeset i dvije tisuće stanovnika mogu normalno naručiti proizvode koje inače dostavlja FedEx, lijekove iz Walgreena i čokolade proizvedene u lokalnim poduzećima – sve navedeno će im stići dronom.

    Wing je inače “operirao” u dva australska gradića te u Helsinkiju. U izjavi kompanije stoji da je prva dostava dronom odrađena u petak popodne u Christianburgu te da je “popločala put za najnapredniju dostavu dronom u državi”.

    Jedna je obitelj koristila aplikaciju Wing za narudžbu lijeka, tableta Vitamina C, vode, maramica i dražeja za kašalj, stoji u izjavi. Također jedan je stariji stanovnik naručio rođendansku tortu za svoju suprugu. Iako je većina dostava odrađena FedExovim kamionom, posljednje je kilometre završio dron.

    Žuti i bijeli dronovi su nakrcani paketima u lokalnom operativnom centru nazvanom Nest (gnijezdo). Tamo zaposlenici Winga pakiraju pakete do težine od 1.3 kilograma, koji se mogu dostaviti unutar radijusa od deset kilometara.

    Jednom kada stignu na odredište, dronovi ne slijeću. Umjesto toga, lebde iznad kuće i spuštaju paket kablom, prenosi Novi list.

    Ostale kompanije rade na tome da lansiraju slične usluge, a među prvima su Amazon, UPS i Uber Eats. Wing je bio prvi koji je uspio dobiti dozvole FAA-e, Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo (Federal Aviation Administration).

     

    izvor: Fena

  • Pravi rat na ulicama Barcelone: Desetine povrijeđenih, policija koristila gumene metke i suzavce

     

    Pravi rat vodio se sinoć na ulicama Barcelone tokom petog dana protesta. Naime, nakon presuda katalonskim liderima, u drugom gradu po veličini u Španiji sinoć su izbili nezapamćeni neredi.

    U centru Barcelone na nekoliko mjesta zapaljene su vatre i stavljene barikade između demonstranata koji su policiju gađali kamenjem i ciglama.

    Kako javlja AFP, policija je uzvratila gumenim mecima i suzavcima, a u dosad najtežim sukobima povrijeđeno je oko 50 osoba.

    Iz policije su potvrdili da je sinoć bila najteža noć kada su u pitanju protesti.

    Kao što je poznato u Barceloni se jučer okupilo više od pola miliona zagovornika nezavisnosti Katalonije, koji su iskazali svoje nezadovoljstvo protiv osuđujućih presuda svojim liderima.

    Glavno okupljanje gdje se nalašao najveći broj demonstranata prošao je mirno s brojnim istaknutim zastavama koje simboliziraju nezavisnost i transparentima „sloboda političkim zatvorenicima“.

    U Kataloniji je također jučer na snagu stupio opći štrajk kojeg su sazvali sindikati koji zagovaraju samostalnost.

    Dnevni avaz

  • Erdogan u Ankari primio Pencea

     

    U saopćenju Kabineta predsjednika Turske se navodi da je sastanak dvojice zvaničnika u četvrtak trajao oko sat i 40 minuta, prenosi Anadolu Agency.

    Prijemu je prisustvao i specijalni izaslanik SAD-a za Siriju James Jeffrey koji je u jednom momentu s Erdoganom vodio kraći razgovor na turskom jeziku. Nakon prijema je održan sastanak delegacija dviju zemalja.

    Pence i državni sekretar SAD-a Mike Pompeo su u četvrtak boravili u službenoj posjeti Republici Turskoj.

    Klix
  • Bijela kuga u bogatoj državi: Za svako novorođenče roditeljima daju čak 10.000 eura

    Finska se posljednjih godina suočava sa sve većim padom stope nataliteta, što je posebno zabrinulo tamošnje vlasti, te su odlučili poduzeti konkretne mjere, a jedna od njih su i poticaji za rađanje više djece.

    Općinske vlasti Lestijärvija su prije nekoliko godina skrenule pažnju na sve ozbiljniji problem pada nataliteta u tom gradu, te su donijeli odluku da će za svako novorođenče roditeljima isplatiti čak 10.000 eura.

    Vlasti su odlučile poduzeti pronatalitetne mjere nakon što je u tom finskom gradiću tokom jedne godine rođena samo jedna beba.

    “Kada se saznalo da je u jednoj godini rođena samo jedna beba svi su se probudili i kazali da se nešto mora uraditi”, kazala je novinarima Paula Jokela, učiteljica lokalne škole.

    Dodala je kako su se čak zabrinuli da u jednom momentu više neće imati dovoljno učenika u školi jer u jednom razredu imaju samo tri učenika, što je, kako je rekla, vrlo zabrinjavajuće.

    Gradske vlasti su saopćile da će u periodu od 10 godina za svako novorođenče roditeljima platiti 10.000 eura kako bi podstakli mlade da rađaju što više djece. Slične pronatalitetne mjere se provode u još nekim finskim gradovima koji se također suočavaju sa poražavajućom demografskom slikom.

    Neki političari u toj skandinavskoj zemlji javno pozivaju žene da rađaju više djece, upozorivši da se zemlja suočava sa sve nižom stopom fertiliteta. Posebno su zabrinuti zbog sve manjeg broja rođene djece kao i zbog sve izraženijeg problema starenja stanovnika.

    Kako navode finski mediji, neki zvaničnici u zemlji smatraju da bi se negativni demografski trendovi mogla negativno odraziti i na javne finansije i nacionalnu ekonomiju.

    Prema podacima finskih državnih agencija, očekuje se da u narednom periodu u toj zemlji svaka žena u prosjeku rodi 1,32 djece, što bi bilo najniže u historiji Finske.

    Prema podacima Ujedinjenih nacija za 2019. godinu, Južna Koreja ima najnižu stopu fertiliteta u svijetu. U toj zemlji trenutno u prosjeku svaka žena rodi 1,1 dijete.

    Primjera radi, u Kini u prosjeku svaka žena rodi 1,7 djece, u Indiji 2,2, SAD-u 1,8, Njemačkoj 1,6, a u Nigeru čak sedmoro djece. Prema podacima UN-a, globalni prosjek iznosi oko 2,5 djece.

    izvor:radiosarajevo.ba

  • Kosovo: Dvije osobe uhapšene zbog ubistva Olivera Ivanovića

     

    Dvije osobe uhapšena su u jutrošnjoj akciji Specijalne jedinice prištinske policije – ROSU na sjeveru Kosovske Mitrovice u vezi sa ubistvom lidera Građanske inicijative “Sloboda, demokratija, pravda” Olivera Ivanovića, javlja Koha Ditore.

    Jednog od osumnjičenih uhapšenih za ubistvo Olivera Ivanovića potvrdila je kosovska policija na KTV-u, dok je jedna osoba uhapšena zbog ometanja jutrošnje akcije, kod koje je pronađeno oružje.

    KTV saznaje da je jedan od zatočenika Rade Basara, a druga osoba koju se traži jeŽeljko Bojić.
    Glasnogovornik KP-a Baki Kelani potvrdio je da je Rade Basara policajac i tražena osoba, Zejlko Bojić je također policajac.

    Željko Bojić šef je operacija u KP za Mitrovicu. Rade Basara je istražitelj.

    U akciji Specijalne jedinice prištinske policije – ROSU, koja je započela oko 5 sati ujutro učestvovalo je oko 100 policajaca, a na sjeveru su bile stacionirane velike policijske snage.

    Podsjetimo, Oliver Ivanović ubijen je 16. januara prošle godine u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

    BHRT

  • EU ponovo poziva BiH da što prije uspostavi vlast

     

    Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije danas su u Luksemburgu ponovo pozvali odgovorne u Bosni i Hercegovini da što prije uspostave vlast na državnom nivou i u Federaciji BiH.

    – Vijeće ponovno ističe svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. Uzimajući u obzir da od prošlogodišnjih općih izbora u Bosni i Hercegovini još nisu formirane vlade na državnom nivou i nivou Federacije, Vijeće ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da bez daljnjeg odgađanja nastavi s uspostavom vlada kako bi počele raditi u interesu svih građana – kaže se u zaključcima Vijeća za vanjske poslove.

    Vijeće je, također, potvrdilo spremnost EU da u ovoj fazi nastavi provoditi izvršni mandat operacije Althea u pružanju podrške vlastima Bosne i Hercegovine da očuvaju sigurno i zaštićeno okružje pod obnovljenim mandatom UN-a.

    Vojna operacija EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini pokrenuta je u decembru 2004. godine i od tada pridonosi očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u toj zemlji. Althea je pokrenuta nakon odluke NATO-a da okonča misiju SFOR-a te usvajanja rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se odobrava razmještaj vojnih snaga EU u BiH.

    Dnevni avaz

  • Turske snage u operaciji “Izvor mira” izvele napade na 181 metu terorističkih organizacija

    Ministarstvo odbrane Turske je saopćilo da su turske snage u okviru operacije “Izvor mira” na sjeveru Sirije do sada izvele napade na 181 metu terorističkih organizacija, javlja Anadolu Agency (AA).

    “Oružane snage Turske su u okviru operacije Izvor mira, upotrebom zračnih snaga i ostalom vojnom podrškom, do sada izvele napade na 181 metu terorističkih organizacija”, navodi se u saopćenju Ministarstva na Twitter nalogu.

    Oružane snage Turske (TSK) i Sirijska nacionalna vojska (SNA) u srijedu, 9. oktobra, pokrenule su operaciju “Izvor mira”, čiji je cilj uspostaviti mir i sigurnost u regiji te uništiti teroristički koridor koji teroristi namjeravaju uspostaviti južno od granice s Turskom.

    Ministarstvo odbrane Turske je saopćilo da su teroristi jedina meta u okviru operacije “Izvor mira”. Navodi se kako se operacija provodi u skladu s normama međunarodnog prava i rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se tiču borbe protiv terorizma.

  • Komšić, Dodik i Džaferović danas u Srbiji: Šta donosi trilaterala s Vučićem i Erdoganom

    Nakon zajedničkog fotografiranja članova Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije i Republike Turske u Palati Srbije bit će održan i trilateralni samit.

    U poslijepodnevnim satima predviđena je ceremonija polaganja kamena temeljca za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo na lokaciji Sremska Rača.

    Komšić je jučer govoreći u beogradskom Media centru u okviru panela pod radnim nazivom “Diplomatski dijalog” o regionalnoj saradnji kazao da ona ne smije postojati samo zato da bi se nekome dokazalo, “nego radi nas samih”.

    “Moja namjera je da u Beogradu kažem da mi u BiH i Srbiji moramo zasukati rukave i riješiti otvorena pitanja koja opterećuju odnose između dviju država, kao što su pitanje granice i pitanje iskorištavanja hidropotencijala rijeke Drine”, rekao je Komšić.

    Pozvao je sve zvaničnike regije da pomognu jedni drugima, jer smo se, kako je naveo, dosta svađali.

    “Ako će kamen temeljac koji polažemo biti jedna nova era u boljim odnosima, onda je to velika stvar”, istakao je Komšić.

    S druge strane, uoči današnje trilaterale i ceremonije polaganja kamena temeljca u Sremskoj Rači za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo Dodik naglašava da podržava ovaj projekt, ali da BiH nije učinila pomake, poput potpisivanja međudržavnih ugovora sa Srbijom i Turskom.

    “Ništa nije urađeno, živa je sramota ići tamo”, poručio je Dodik u intervjuu za FTV.

  • Američki plan za Balkan: Linija odbrane od Rusije je u BiH

    Analitičari Odbora za oružane snage Senata tvrde da je sada BiH američki prioritet u regiji zbog ugrožene perspektive NATO-a.

    Imenovanje Matthewa Palmera za specijalnog predstavnika američkog državnog sekretara za Balkan ozbiljno je shvaćeno u svim kabinetima, od Bruxellesa, preko Balkana do Moskve. Međutim, različito se tumače američke namjere i obim djelovanja. Za početak, treba razborito priznati da je nagli politički ofanzivni povratak SAD zapravo rezultat zakasnjelog američkog spoznavanja ozbiljnosti ruskog prisustva u ovoj regiji tek kada su ugroženi i američki interesi.

    Dugogodišnje zapostavljanje Balkana i prepuštanje (kao evropski problem) na brigu neefikasnim evropskim saveznicima te činjenica da sa Daytonskim sporazumom i stvaranjem nezavisnog Kosova ova krizna žarišta nisu riješena, dovelo je do toga da Washingtonu promakne sistematično i temeljito rusko uvlačenje u regiju (ekonomsko, političko, medijsko, obavještajno i paravojno). Reakcije jesu bile pravovremene prilikom ruskih pokušaja prevrata i destabilizacije Crne Gore i Makedonije, koje su se iščupale iz zagrljaja i Rusije, i Srbije. Međutim, BiH je na istom putu ostala zaglavljena ruskom opstrukcijom putem satelitskih režima u Beogradu i Banjaluci, a Kosovo već dugo tavori na početnim rezultatima državne samostalnosti. Dakle, alarm je upaljen pošto je rusko djelovanje ugrozilo „projekat Kosovo“ i nastavak procesa širenja NATO-a na BiH.

    Nestabilan Balkan prijetnja Americi

    Američku zabrinutost za interese indicira i to što je o ovim pitanjima koncem septembra raspravljao Odbor za oružane snage američkog Senata na saslušanju o stanju u oblasti sigurnosti u Jugoistočnoj Evropi. Zaključak Odbora je „da je neophodan jači angažman SAD-a u regionu, jer nestabilan i konfliktan Balkan podriva američku nacionalnu sigurnost i diplomatsko povlačenje bi bilo veliki američki poraz“. Šta će to značiti u praksi tek ćemo vidjeti, ali bitno je da je situacija na Balkanu definirana kao prijetnja Americi.

    Reakcije Beograda i Moskve potvrđuju da američka inicijativa nije prazna priča. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov učestalo negoduje tumačeći Palmerov dolazak kao „pritisak SAD na neke zemlje zapadnog Balkana da pristupe NATO-u, iako one imaju pravo i na druge opcije“.  A zatim je i direktnije optužio Washington rekavši da “SAD i neke vodeće zapadnoevropske države zahtijevaju da odgovorne bošnjačke i pojedine hrvatske političke partije zauzmu kurs za stvaranje unitarne države u Bosni. Cilj je jednostavan – uvesti BiH u NATO. I u tu svrhu, oni pribjegavaju raznim manevrima, uključujući reviziju rezolucije Vijeća sigurnosti UN“.

    Beogradski analitičar i poznavalac američke politike Milan Mišić naglašava da je u Palmerovim izjavama da će „Washington pospješivati uključivanje Zapadnog Balkana u euroatlantske institucije“ zapravo skrivena poruka za Beograd. „Iako je Palmer do sada izjavljivao da SAD prihvataju srpsku neutralnost i da ulazak neke zemlje u NATO prije nego što postane članica EU nije uvjet, s obzirom na činjenicu da je većina zemalja EU to učinila pod krinkom „euroatlantskih integracija“, to je ipak uvjet koji se prešutno podrazumijeva“, kaže Mišić. Historičar Saša Adamović predviđa rigidan američki odnos tj. „da će se od Srbije i dalje tražiti da prizna nezavisnost Kosova i Metohije.“

    Osim toga, u srbijanskoj političkoj javnosti sazrijeva stav da RS postaje posebno opasan balast Srbije, jer je ponašanje Dodika i proruski karakter ovog bh. entiteta na Zapadu shvaćeno kao prepreka za ulazak BiH u NATO pa će od SAD i Zapada biti i tretiran kao ometač, a isto tako i Srbija dok god podržava Dodika. To može biti štetno za evropske ambicije Srbije.

    Beogradska verzija američkog plana

    Pripremajući javnost za neminovne prelomne promjene beogradski režimski mediji nedavno su objavili detalje navodnog tajnog plana SAD za Balkan pozivajući se na bivšeg ambasadora SAD u Beogradu Camerona Mantera kao izvor. Očekivano, „američki plan“ u pet tačaka je baš ono što Srbiji gotovo da odgovara!

    Kao prvo, Kosovo bi se riješilo podjelom tako da sadašnja srpska enklava oko Kosovske Mitrovice pripadne Srbiji sa posebnim statusom, koji bi imali i pravoslavni manastiri. Drugom tačkom potvrđena je cjelovitost BiH bez prava RS na otcjepljenje (iako je oboje već utvrđeno Ustavom), ali uz stvaranje ekonomske i carinske unije RS i Srbije. Primjećujemo da obje tačke gotovo opisuju faktičko stanje tako da se ovdje priželjkuje još samo američki pečat. Treća tačka se odnosi na proširenje prava na autonomiju Albanaca u Sjevernoj Makedoniji čime bi se ublažila bol kosovskih Albanaca zbog gubitka mitrovičke enklave. Na ovom mjestu se može posumnjati u američko autorstvo „plana“ jer se radi o „politici kompenziranja“ gubitka na jednoj strani dobitkom na drugoj koja je tipična baš za beogradski establišment i već je demonstrirana povezivanjem rješenja za Kosovo sa BiH tj. RS. Nadalje, režimski mediji su „plan“ garnirali i projekcijom stvaranja „bescarinske balkanske unije“ sa otvorenim granicama i naznakama nekog novog „Marshalovog plana“ po kojem bi SAD i zemlje EU uložile u regiju oko 10 milijardi dolara.

    Teško se oteti dojmu da se možda radi o srbijanskom spinovanju usmjerenom na domaće stanovništvo, tj. o plasiranju opcije legalizacije postojećeg stanja po diktatu izvana. Istovremeno, ovo je poruka i američkim zvaničnicima o prihvatljivim opcijama za Beograd. U svakom slučaju, na ovaj nedavni probni balon javnost još nije reagirala ne/odobravanjem, a sa američke strane izostao je demantij, što se može različito tumačiti. Međutim, sigurno je da su u SAD konačno objektivizirali rusku prijetnju u regionu.

    Detekcija ruskih uticaja

    Analitičari aktuelne vanjske politike SAD tvrde kako je sada ustvari BiH američki prioritet u regiji zbog ugrožene perspektive NATO-a, a da je rješenje kosovskog pitanja drugi i lakši zadatak. Kosovo se smatra završenom stvari kojoj su ostali za riješiti samo detalji, dok je fokus na BiH zbog aktivnog ruskog podrivanja politike Saveza. Na već pomenutom Odboru za oružane snage Senata SAD čula se preporuka da bi „SAD sada trebale udvostručiti napore u BiH upravo zbog ruskog uticaja.“

    Odbor je i precizno detektirao ruske uticaje. Janusz Bugajski, ekspert organizacije „Center for European Policy Analysis“, razlikuje pet vrsta djelovanja Moskve u regiji, a koje prepoznajemo u praksi političkih snaga: (1) promoviranje lokalnog nacionalizma kako bi se potkopala podrška NATO-u i raspirivale tenzije između rivalskih nacionalističkih strana; (2)  korumpiranje političara i biznismena i prodor u državne institucije preko njih: (3) iskorištavanje energetske ovisnosti BiH i ucjenjivanje na političkom planu; (4) proruska i anti-NATO propaganda putem uspostavljenih medija i (5) učvršćivanje društvenih veza Rusije i RS preko SPC, stranaka, kulturnih i humanitarnih organizacija itd.

    Damon Wilson iz organizacije Atlantic Council na Odboru je tvrdio da je „Rusija manje fokusirana na održavanje svog ograničenog uticaja u regiji, a više na narušavanje američkog uticaja ometanjem procesa integracija BiH u NATO i EU“. Dio učesnika čak se složio da se „ne može zamisliti novi konflikt na Kosovu, ali da je sukob u BiH moguć.“ Bugajski je to pojasnio izjavom na Odboru da: „Ne mislim da bi u ovom trenutku srpsko rukovodstvo u RS to željelo. Ali oni se igraju sa idejom odvajanja, igraju se sa idejom nefunkcionalne ili propale države. Banja Luka zapravo postala mjesto najvećeg ruskog upliva Rusije. Vjerovatno više i od Beograda“.

    Za ilustraciju rečenog podsjetimo na formiranje obavještajnog centra pod krinkom humanitarne misije u Nišu, ozbiljan ruski obavještajni prodor u razne sfere društva, trenažnu podršku ruskih instruktora policiji RS te formiranje sasvim ilegalnih kampova za vojnu obuku srpske mladeži iz RS i Srbije. Sve su to ruske metode i instalacije sa kojima će SAD svakako doći u konflikt pri konkretnim potezima iz dijela Palmerove agende o nastavku priključenja BiH euroatlantskim savezima, a posebno kada načne vojnu neutralnost Srbije.

     „Konfliktan Balkan prijetnja sigurnosti SAD“

    U tom pravcu i treba očekivati američko djelovanje koje će biti bazirano na zaključku da „nestabilan i konfliktan Balkan podriva američku nacionalnu sigurnost.“ Kakvim mjerama su SAD zaista naumile zaštiti svoj interes od ruskog djelovanja teško je otkrivati kroz otvorene izvore, koji ipak ukazuju da se nešto već događa. Upravo je u toku mediteranska turneja državnog sekretara Mikea Pompea (Italija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Grčka) kojom će se dodatno utvrditi stara i nova savezništva. Naslućujemo posebno instruiranje Grčke, tradicionalno sklone srpskoj politici, i Italije koja je nedavno neočekivano u Misiji EU u Sarajevu stala u zaštitu Dodika od discipliniranja zbog prevratničkih ideja. Dakle, Pompeova misija najvjerovatnije uključuje ograničavanje podrške Italije i Grčke Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku, ali i pojačavanje NATO savezništva sa ovim zemljama u okolnostima kad se Turska sve više okreće Rusiji.

    Ova činjenica bi trebala biti putokaz i bh. političarima sklonim NATO putu BiH. Ako se zaista želi istrajati na putu ka Savezu, onda je neophodno birati snažna partnerstva sa zemljama koje strateškim interesima BiH neće suprotstavljati svoje parcijalne interese. Dakle, trenutak je za redefiniranje saveznika BiH na NATO-putu.

    Novost je da u tom pravcu vidljivo sazrijeva mišljenje i među značajnim opozicionim političkim faktorima u RS. Pored ministara iz Saveza za promjene u VM BiH, koji se nisu povukli na Dodikov poziv, i Mladen Ivanić (PDP) je napravio iznenađujući otklon od ranijih tvrdih stavova. U najnovijoj izjavi u TV intervjuu rekao je: „Ako Dodik ozbiljno misli to da zaustavi, onda Predsjedništvo BiH mora donijeti novu odluku. Mislim da za to nema uvjeta i da je ovo bespotrebno iscrpljivanje. Godišnji nacionalni program (ANP) treba poslati i ući u sljedeći stepen saradnje s NATO-om, ali jasno reći da to ne znači članstvo, što su oni i rekli!“

    Bez namjere da se Ivanića označi novim „američkim čovjekom“, prije ili kasnije realizatori priključenja BiH morat će imati uvjerljivog zagovornika te ideje i u RS.

    Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

    Izvor: Al Jazeera