Category: Svijet

Snažan zemljotres desio se oko 3:54, 10 kilometara sjeverno od albanskog grada Drača u Jadranskom moru. Jačina zemljotresa prema mjerenju Evropskog mediteranskog seizmološkog centra iznosila je 6,4 stepena po Rihteru.

Ministarstvo zdravlja Albanije saopštava da je povrijeđeno najmanje 150 ljudi, a veliki broj objekata je srušen ili je pretrpio veliku štetu.

Iz mjesta Thumani pristižu informacije kako ima i privih smrtnih slučajeva.

Zemljotres se osjetio u svim zemljama okruženja, pa i u BiH.

Najmanje 25 zemljotresa zabilježeno je na ovom području u posljednjih 10 sati prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra.

Građani crnogorskog Ulcinja javljaju kako su potresi počeli sinoć od 20:00 sati i da traju i jutros.

Lokalne televizije prenose kako je Drač odmah ostao bez struje, a građani su izašli na ulice.

Najmanje 300 pripadnika oružanih snaga raspoređeni su na terenu.

Zemljotres od 5,3 stepeni Rihtera dogodio se u neposrednoj blizini u septembru ove godine i tada je povrijeđeno najmanje 70 ljudi, a oštećeno je 500 kuća.

Prije 30 godina svijet se ujedinio u želji da zajedno stvaramo svijet kakav zaslužuju djeca. Svijet u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u porodici, biti bezbjedno i zaštićeno.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 20. novembra 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelom svijetu. Konvenciju je potpisalo 196 država, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji.

Konvencija je prvi dokument u kojem se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu. Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje stranke na pridržavanje njenih odredaba te uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su ju prihvatile i ratifikovale.

Prava djece nemaju rok trajanja. Ona su univerzalna i svevremenska. Djeca su naša budućnost, no njihova budućnost počinje sada. Svaka generacija, prilika je za stvaranje temelja za novi, bolji svijet. Prilika koju ne smijemo propustiti. Prilika da stvorimo svijet dostojan djeteta.

Dječja prava su prava kojima se štite sve osobe mlađe od 18 godina. Označavaju ono što svako dijete treba imati ili smije učiniti. Svako dijete ima pravo na obrazovanje, zdravstvenu njegu, hranu, igru, zaštitu i još mnogo toga. Dječja prava svakom djetetu trebaju osigurati mogućnost da dosegne najviše što može. Sva su prava povezana i jednako važna. Osim što nam prava pripadaju jer smo se s njima rodili, jednako je važno da poštujemo i tuđa prava.

U pucnjavi koja se dogodila u školi u američkoj državi Kaliforniji poginulo je dvoje učenika, dok su ranjene 4 osobe, uključujući i osumnjičenog.

Pucnjava se dogodila u srednjoj školi Saugus u gradu Santa Clarita koji je udaljen oko 48 kilometara sjeverozapadno od Los Angelesa.

Kent Wegener, šef policije u regiji Los Angeles, kazao je novinarima da je policija reagovala odmah nakon dojave o napadu.

“Kada smo došli u školu vidjeli smo ranjene učenike starosne dobi od 14 i 16 godina koji su prebačeni u najbliže bolnice”, kazao je Wegener.

Istakao je da doktori uprkos svim naporima nisu uspjeli spasiti 16-godišnju učenicu i 14-godišnjeg učenika, dodajući da su tri osobe u bolnici, od kojih je jedna u teškoj situaciji.

Wegener je rekao da su putem sigurnosne kamere utvrdili da je osumnjičeni iz torbe izvadio oružje i otvorio vatru prema pet osoba, nakon čega je pokušao izvršiti samoubistvo.

Svjedoci su kazali da je osumnjičeni također prebačen u bolnicu.

Lokalni zvaničnici su izjavili da je istraga o ovom incidentu u toku.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, na poziv predsjednika Pariškog foruma mira Pascala Lamya, boravi u Parizu gdje prisustvuje Drugom pariškom forumu.

Komšić je u javljanju za Al Jazzeru kazao da iskoristio priliku i sinoć se mimo diplomatskog ponašanja duže zadržao na crvenom tepihu jer je rekao Macronu da je njegova rečenica izgovorena u Economistu izazvala dosta uznemirenosti u BiH.

„Rekao sam mu da francuski ambasador u Sarajevu ima precizne podatke, a i direktno smo mu poslali podatke na kabinet. Macron je rekao da se slaže sa mnom da se mora o tome posebno dogovarati. Ostaje mogućnost da se kasnije bilo gdje susretnemo i razgovaramo o tome“, kazao je Komšić.

Predsjedavajući Komšić je napomenuo da priču o terorizmu u BiH najčešće se čuju iz prijateljskih nam susjednih zemalja.
Inače, francuski predsjednik Emmanuel Macron Bosnu i Hercegovinu nazvao tempiranom bombom koja se suočava s problemom povratnika džihadista.

„To pitanje se prvo pojavilo od predsjednice Hrvatske. Ne znam da li je pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to zvaničnici Hrvatske u bilaterali koriste. Imamo precizne podatke koje smo skupljali sa zemljama partnerima i sigurnosnim službama. BiH je tu po ocjenama vrlo pouzdan saveznik i saradnik i naše službe po tom pitanju vrlo dobro rade. Nešto manje od 300 bh. državljana bilo je na ratištu u Sriji, 98 je poginulo“, kazao je Komšić.

Fokus.ba

U Iranu je otkriveno novo naftno polje na jugu zemlje s više od 50 milijardi barela sirove nafte, potvrdio je predsjednik Hassan Rouhani.

Iranski predsjednik je vijest saopćio tokom govora u nedjelju, u pustinjskom gradu Yazdu. Kazao je kako je naftno polje smješteno u južnoj iranskoj provinciji Khuzestan, području koje je nosioc naftne industrije.

Otkriće bi moglo povećati rezerve nafte za trećinu u vremenu kada se Iran bori da proda energent izvan zemlje zbog američkih sankcija javlja klix.

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Iranu nakon što je predsjednik Donald Trump odlučio povući svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma s Iranom i drugim svjetskim silama.

Snijeg od jutros pada u Austriji.

U Austriji od jutros pada snijeg. Prvi ove godine mimo planinskih masiva. Tako su na društvenoj mreži Facebook objavljene brojne fotografije i videi na kojima je snijeg uveliko zabijelio ceste.

Meteorolozi su za sutra najavili snijeg i u našoj zemlji.

Pogledajte video s autoputa u Austriji.

SNAŽAN potres zatresao je jutros Dubrovnik i okolinu.

Potres je bio magnitude 4,4 stepena po Richteru. Do potresa je došlo oko 2:30 ujutro, javlja EMSC.Epicentar potresa je bio u moru, 18 kilometara od Stona.

Najveći potres u povijesti Dubrovnika dogodio se 6. travnja 1667. godine. Potres je tada porušio praktički cijeli grad, a poginulo je oko 3000 ljudi. Procjenjuje se da je tadašnji potres bio jačine 7,6 stupnjeva po Richteru.

Također, u novije vrijeme pamti se potres koji je 5. rujna 1996. godine pogodio Ston. Taj potres snage 5,6 stupnjeva po Richteru uništio je tri sela u okolici Stona.

izvor: index.hr

U Švedskoj je, kao i u mnogim drugim zemljama u svijetu, posljednjih godina na tržištu rada sve veća potražnja za radnicima i stručnjacima u IT sektoru.

Radnici u ovom sektoru mjesečno u Švedskoj mogu zaraditi 44.200 kruna, ili 4.200 eura.

Prema podacima Agencije za statistiku Švedske, žene u ovom sektoru u prosjeku mjesečno zarade 43.600 kruna, a muškarci 44.400.

IT stručnjaci koji su završili i postdiplomske studije u ovoj oblasti mjesečno mogu zaraditi blizu 4.920 eura.

Portal “The Local” piše da švedska tehnološka scena vapi za IT stručnjacima, a programer je jedno od zanimanja koje je trenutno najtraženije u ovoj zemlji.

(N1info)

Rusi su otkrili pet novih otoka koji su se pojavili nakon topljenja ledenjaka na Arktiku

Ruska mornarica je izvijestila da je otkrila pet novih otoka koji su se pojavili uslijed topljenja ledenjaka na udaljenom Arktiku. Po dovršenju ekspedicije u kolovozu i rujnu ucrtali su na karte otoke koji su do tada bili skriveni pod ledenjacima, no još uvijek ih nisu imenovali, rekao je šef sjeverne flote, viceadmiral Aleksandar Moisejev, piše The Guardian.

Moisejev je objasnio na konferenciji za novinare u Moskvi da je do toga došlo zbog promjena koje se događaju s ledom. “Ondje su prije bili ledenjaci. Otapanje, urušavanje i promjene u temperaturi doveli su do otkrića tih otoka”.

Olakšavano iskorištavanje resursa minerala

Otapanje ledenjaka na Arktiku u razdoblju od 2015. do 2019. bilo je gore nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od kada se provode mjerenja, otkrio je izvještaj UN-a o posljedicama globalnog zagrijavanja, koji je objavljen prošli mjesec. U njemu se objašnjava kakve će posljedice rast razine oceana, brzo topljenje ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici i smanjenje ledenjaka imati na 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima ili u visokim planinskim predjelima.

Rusija je posljednjih godina otvorila niz vojnih i znanstvenih baza na Arktiku, a interes za regiju raste kako rastuće temperature otvaraju brodske rute i olakšavaju iskorištavanje dotad nepristupačnih resursa minerala. Ovogodišnja ruska ekspedicija na dva arhipelaga, Zemlju Franje Josipa i Novaju Zemlju, uključivala je tim od 60 ljudi, među kojima su bili civili iz Ruskog zemljopisnog društva.

Napad ljutitog morža

Članovi ekspedicije snimili su trenutak kada je ljutiti morž napao njihov čamac, a videozapis je postao viralan prošlog mjeseca. “Dva mjeseca za vrijeme ekspedicije u Zemlji Franje Josipa možemo opisati kao tople. Imali smo sreću jer smo se mogli iskrcati na otoke na kojima obala nije svake godine bez ledenog pokrivača”, rekao je Denis Krec, zapovjednik ekspedicije.

Tijekom te ekspedicije ruski su vojnici otkrili pet novih otoka u jednom od zaljeva na velikom arhipelagu Novaja Zemlja s dva velika otoka. Iako su ti novootkriveni otoci prije bili uočeni na satelitskim snimkama, ekspedicija ih je prva i vidjela uživo. Moisejev je najavio kako će, naravno, svaki od otoka uskoro dobiti i ime.

izvor: net.hr