Category: Svijet

Predsjednik Kosova Hashim Thaci strahuje da će biti izgubljena desetljeća ako se ove godine “ne dogodi nešto” u dijalogu sa Srbijom, a trenutnu situaciju ocjenjuje kao “nikad bližu” i “nikad dalju” od rješenja spora.

“Ako se nešto dogodi u pregovorima sa Srbijom, dogodit će se ove godine. Ako se ne dogodi ove godine, bojim se da ćemo izgubiti desetljeća”, rekao je on u intervjuu za BBC na srpskom jeziku.

Kaže da je završna godina prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa najbolje vrijeme za dogovor na Balkanu.

“Ne mislim da ćemo moći ponovo zadobiti pažnju predsjednika Trumpa, SAD-a i njegovog tima. Ovaj povratak pažnje SAD-a na našu regiju dar je od Boga i za Kosovo i za Srbiju – moramo to iskoristiti”, rekao je Thaci.

Govoreći o saradnji s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, s kojim se mnogo puta našao za stolom u razgovorima o rješenju spora Srbije i Kosova, kaže da su među njima postojale razlike u prošlosti i da te razlike postoje i danas.

Važno je članstvo u Evropskoj uniji

Smatra, međutim, da ih to ne bi trebalo spriječiti da, kao dva predsjednika, razgovaraju o budućnosti.

“Nikad nismo bili bliži dogovoru, jer su mnogi drugi procesi završeni – Kosovo je slobodno i nezavisno, a Srbija zna za nezavisnost Kosova. U isto vrijeme veoma smo daleko – mnogo će zavisiti od čelnika obje države hoće li uložiti u budućnost ili će ostati taoci prošlosti”, precizira Thaci.

Podsjeća da ni Srbija ni Kosovo ne mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji bez konačnog sporazuma.

“Ako protraćimo ovu priliku, plakat ćemo pred kapijama Brisela, ali to nikoga neće brinuti ni zanimati”, naveo je.

Na najave premijera Kosova Albina Kurtija da je stopostotne takse na uvoz robe iz Srbije (i Bosne i Hercegovine) spreman zamijeniti “mjerama reciprociteta” kaže:

“Ne smijemo donositi odluke koje su populističke, da tako, navodno, kažnjavamo Srbiju, a zapravo se udaljavamo od EU-a i SAD-a. Konfrontacija sa Srbijom ne pomaže odnosima Kosova s Washingtonom i Briselom, a jedino rješenje u kojem svi dobijaju jest postizanje konačnog sporazuma Kosova i Srbije”, rekao je predsjednik Kosova.

Izvor: Agencije

Kako piše list “Der Tagesspiegel”, među ubijenima se nalazi i 20-godišnji muškarac porijeklom iz Turske, 20-godišnjak bosanskih korijena i konobarica rođena u Poljskoj.

Peter Beuth, ministar unutrašnjih poslova njemačke savezne države Hessen, izjavio je da je ksenofobija motiv napadača koji je izveo ekstremno desničarski teroristički napad u gradu Hanauu. Potvrdio je da je u napadu smrtno stradalo devet, a ranjeno nekoliko osoba, od kojih jedna teže.

Istakao je da su prikupljene izjave očevidaca i videosnimci o napadu nakon čega je pronađeno tijelo 43-godišnjeg napadača i njegove 72-godišnje majke. Ministar Beuth je kazao da je napadač Nijemac koji je živio u gradu Hanauu.

Istakao je da je Ured federalnog tužioca pokrenuo istragu zbog sumnje na teroristički napad.

U oružanom napadu na dva ugostiteljska objekta u Hanauu smrtno je stradalo devet osoba. Napadač Tobias R, ekstremno desničarski terorista, pronađen je mrtav u kući u operaciji koju je izveo tim specijalne policije. Napadač je posjedovao dozvolu za lov, a kasnije je pronađeno i pismo i videoporuka koju je ostavio iza sebe.

N1

Njemački list Bild objavio je jutros da je napadač koji je u gradu Hanau ubio devetero ljudi radikalni desničar Tobias R.

Policija je nakon napada izvršila raciju na adresi napadača gdje je pronađeno njegovo i još jedno tijelo čime je broj mrtvih u vezi s pucnjavom dosegao 11.

U srijedu kasno uveče došlo je do pucnjave u dva nargila bara u Hanau, u prvom napadu ubijene su tri osobe, a u napadu koji je uslijedio još pet. U međuvremenu je od posljedica ranjavanja preminula još jedna osoba.

Prema pisanju Bilda, napadači su prvo ispred nargila bara “Midnight” ubili troje i ranili jednu osobu. Potom su se odvezi u četvrt Kesselstadt, upali u bar istog tipa i ubili još petoro ljudi, a ranili četvoro.

Mediji prenose da je riječ o državljaninu Njemačke i da je u svom automobilu imao municiju i časopis o naoružanju. Dodaje se da je imao dozvolu za lovačko oružje. Motivi napada za sada nisu poznati.

Specijalne snage policije bile su u potrazi za napadačima, koji su pobjegli u vozilu tamne boje, a u potragu su bili uključeni i helikopteri.

“Nema naznaka da su umiješani i drugi osumnjičeni”, objavila je policija na Twitteru.

Capricia Penavic Marshall (56), amerikanka hrvatskog podrijetla, pridružila se stožeru za predsjedničku utrku milijardera Michaela Bloomberga.

Penavic Marshal je rodom iz Širokog Brijega, odakle joj je otac otišao u Ameriku davne 1956. godine. U SAD-u se oženio Meksikankom i dobio kćer koja je danas jedna od najmoćnijih žena u američkoj politici.

Capricia Marshall provela je godine u Bijeloj kući. Prvo je bila šefica Bijele kuće, za vrijeme mandata Billa Clintona kad je sa samo 32-godine ušla u povijest kao najmlađa šefica predsjedničke rezidencije.

Specijalna savjetnica Hilary Clinton je bila davne 1993. godine.

Marshall je od 2009. do 2013. godine obnašala dužnost šefa protokola za vrijeme vladavine Baracka Obame.

“Slabo govori hrvatski, ali se možemo sporazumjeti. Oduševljena je ovim krajem i s ponosom voli isticati da je Hrvatica iz Širokog Brijega. Njen otac Frane davne 1956. godine otišao je trbuhom za kruhom s dva kilograma duhana i 4 dolara u džepu u Ameriku. Oženio se Meksikankom, s kojom uz Capriciju ima sina. Capricia je bila najbolji student, govori četiri svjetska jezika…”, rekao je tada Tihomir Kraljević, kojem je Marshal rođakinja.

Nekoliko puta je posjetila Hrvatsku, a Stjepan Mesić ju je u svojstvu predsjednika RH odlikovao 2000. godine.

izvor: bhrt.ba

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) saopštio je kako je obaviješten od Velike Britanije da će Jadranko Prlić, nekadašnji politički lider Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB), od sutrašnjeg dana odslužiti polovinu svoje zatvorske kazne od 25 godina, čime bi prema britanskim zakonima mogao ispuniti uslov za prijevremeno puštanje na slobodu.

Prema saopštenju iz MKKS-a o polovini odsluženja kazne koje nastupa 18. februara, Mehanizam je obaviješten o ovome krajem novembra prošle godine. Mehanizam nije objavio odluku niti da li je takva odluka donesena.

U pismu se navodi kako se britanska pravila o uslovnom puštanju na slobodu nakon polovine izdržane kazne ne odnose na ovaj slučaj i da se odluka o tome ostavlja na odlučivanje isključivo Carmelu Agiusu, predsjedniku Mehanizma. Dosadašnja praksa Mehanizma bila je prijevremeno puštanje nakon odslužene dvije trećine kazne.

Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Prlića skupa s petoricom drugih visokih zvaničnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 25 godina.

Nekadašnjem ministru odbrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku komandanta HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravosnažne zatvorske kazne u trajanju 20 godina.

Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem komandantu Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je 10-godišnja kazna zatvora.

Tokom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.

izvor: N1