Pritisak raste na Mađarsku da ratifikuje kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u nakon što se Budimpešta konačno pridružila drugim državama Evropske unije u dogovoru o novoj pomoći Ukrajini.
Premijer Viktor Orban kazao je u petak da se “našao pred zidom” za svoju zemlju prije nego što je pristao na sporazum s EU vrijedan 50 milijardi eura na samitu u Briselu u četvrtak, nakon višesedmičnog otpora.
Mađarska je bila jedina od 27 zemalja članica EU koja nije podržala sporazum na samitu u decembru. To je ujedno i jedina zemlja NATO-a koja još nije ratifikovala zahtjev za članstvo Švedske, u procesu koji zahtijeva podršku svih članica EU.
Orban, koji ima bolje veze s Rusijom od drugih država članica EU i većine članica NATO-a, kaže da njegova vlada podržava ulazak Švedske u alijansu. Sada se suočava s pritiskom izvana da ubrza proces, prenosi Reuters.
SAD je započeo val osvetničkih zračnih napada na mete u Iraku i Siriji, grupe koje podržava Iran i koje su izvele napade na američke trupe u Jordanu.
Početne udare izvele su letjelice s ljudskom i bespilotnom posadom koje su pogodile komandu, skladišta municije i druge objekte, objavio je CNN.
Tri zračna napada ciljala su položaje iranske milicije u dijelovima Deir ez-Zora u istočnoj Siriji, objavio je Sirijski opservatorij za ljudska prava.
Radi se o američkom odgovoru na napad dronom u Jordanu u kojem su ubijena tri američka vojnika, dok ih je 40 povrijeđeno.
SAD je za napad okrivio Islamski otpor u Iraku, koaliciju milicija koje podržava Iran.
Američka vojska objavila je da je izvela zračne napade u Iraku i Siriji protiv iranskih snaga Quds Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) i pridruženih milicijskih grupa
Američke vojne snage pogodile više od 85 ciljeva, uključujući komandne i obavještajne centre, rakete i projektile, skladišta dronova, te objekte korištene u logističke svrhe, navodi se u objavi.
CENTCOM Statement on U.S. Strikes in Iraq and Syria
At 4:00 p.m. (EST) Feb. 02, U.S. Central Command (CENTCOM) forces conducted airstrikes in Iraq and Syria against Iran’s Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC) Quds Force and affiliated militia groups. U.S. military forces… pic.twitter.com/HeLMFDx9zY
Iran smatra da su “neosnovane” tvrdnje da je umiješan u napad u kojem su ubijena tri američka vojnika u sjeveroistočnom Jordanu u blizini granice sa Sirijom, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani.
Kanaani je također rekao da će nastavak američkih udara na Siriju i Irak, kao i rat u Gazi, samo intenzivirati ciklus nestabilnosti u regionu.
Američki predsjednik Biden okrivio je grupe koje podržava Iran za napad bespilotnih letjelica na američke snage, prvi smrtonosni napad na američke snage otkako je izbio rat između Izraela i Hamasa u oktobru i izazvao šokove širom Bliskog istoka.
Najprometniji pješački prijelaz na svijetu prava je slika ludila, užurbanosti i šarenila Tokija, pa nije neobično što često inspiriše i umjetnike i amatere.
Najprometniji pješački prijelaz na svijetu nalazi se u tokijskom kvartu Šibuja, koji je dom mnogih znamenitosti, ali i mjesta moderne i pop kulture koja se moraju vidjeti, pa je prepoznat i kao mjesto uzbudljivog noćnog života, mjesto gde se dolazi da se pokaže i vidi „ko je tamo““.
Pixabay
Ali za visoku frekvenciju samog prijelaza je zaslužna jedna od najprometnijih železničkih stanica na svijetu, sa koje se praktično izlazi na ovu raskrsnicu. Ovo je stanica Šibuja, mjesto gdje je svjetski poznati pas Akita Hačiko svakog dana čekao svog vlasnika da izađe iz voza deset godina nakon njegove smrti.
2.500 ljudi prelazi na zeleno svjetlo
Kroz pješački prijelaz u okrugu Šibuja u jednom „zelenom” intervalu prođe više od dvije i po hiljade ljudi, a taj broj u jednom danu naraste na milion i više. Sam pešački prijelaz prelazi deset saobraćajnih traka, pet ogromnih zebri povezuje najprometnija mjesta ovog užurbanog i modernog okruga, a pješacima put pokazuju ogromni ekrani koji su sinhronizovani sa svakim prijelazom i dodatno upozoravaju pješake na crveno ili zeleno na semaforu, a na njima su ispisane i druge informacije i obaviještenja kao što su vremenska prognoza, piše Punkufer.hr.
Iako nosi nadimak „jurnjava“ ili „gužva“, gotovo je nevjerovatno da se na ovoj raskrsnici saobraćaj odvija bez zastoja i problema.
Organizovani haos najprometnijeg pješačkog prijelaza na svijetu prava je slika ludila i užurbanosti šarenog Tokija, pa nije neobično što često inspiriše i umjetnike i amatere. Iako možda nikada niste bili u Japanu, sigurno ste naišli na ovaj pješački prijelaz – u ruci, listajući neke od fidova.
Možda ste ga zapazili u trećem nastavku Brzi i žestoki, ili ga se sjećate iz filma Izgubljeni u prevodu sa Skarlet Johanson, a poznavaoci azijske kinematografije sigurno će ga se sjetiti iz Battle Roiale japanskog naučnofantastičnog klasika iz 2000. godine.
Pixabay
Naravno, najbolji pogled na raskrsnicu je iz ptičje perspektive, pa okolni neboderi često imaju platforme za fotografisanje prijelaza (za koje se u nekim slučajevima naplaćuje naknada).
Najboljim pogledom na ovaj prijelaz sa puta smatra se onaj sa Starbaksa sa sjeverne strane raskrsnice, gdje je pravo čudo naći prazno mjesto i koji posluje sa najvećim profitom od svih filijala te franšize u svijetu.
Triler Danisa Tanovića “The Postcard Killings” trenutno je najgledaniji film na Netflixu u SAD-u, prema specijaliziranoj internet stranici FlixPatrol.
Film se tokom sedmice penjao na ljestvicama i u dva dana je s osmog mjesta skočio na prvo mjesto.
Film je premijerno prikazan 2020. godine i nije posebno oduševio kritičare, ali publiku ne dijeli njihov stav.
Film prati detektiva Kanona koji mora istražiti niz ubistava u Evropi. Svi su povezani putem razglednica koje su lokalnim novinarima poslane prije počinjenja zločina.
Film je snimljen prema istoimenom romanu Lize Marklund i Džejmsa Patersona (James Patterson).
ZAGREB – Hrvatska policija saopštila je da je veći broj građana dobio lažne mejlove u kojima se nepoznata osobe predstavlja kao načelnik Kancelarije kriminalističke policije, optužuje primaoce za više krivičnih djela i traži od njih da mu odgovore na poruku.
Iz policije navode da je riječ o prevari čiji je cilj pribavljanje protivpravne imovinske koristi.
“Obavještavamo građane da se radi o takozvanoj `fišing` kampanji, odnosno pripremnim radnjama radi počinjenja prevare, te da je dovoljno da poruku obrišu i na nju ne odgovaraju”, saopšteno je iz Policijske uprave ličko-senjske.
Policija savjetuje građane koje prime elektronsku poruku od nepoznatog pošiljaoca čiji je sadržaj sumnjiv da provjere njenu vjerodostojnost koristeći drugi komunikacioni kanal.
“Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive poruke i ne odgovarate na neočekivane poruke”, kažu iz policije, prenosi Srna.
Lidija Stojanović (35), inženjer arhitekture iz Beograda, razboljela se kada je imala samo 11 godina, a dijagnoza je bila – autoimuni hepatitis. Od tog trenutka znala je surovu istinu transplantacija jetre za nju je bila jedina šansa da preživi.
Uslijedili su sumorni dani u bolničkim sobama, ispunjeni strahom i tugom, a jedno zlokobno pitanje stalno je lebdjelo u vazduhu: “Bože, da li ću ja ikada dočekati novu jetru?”.
Kako u tom trenutku u Srbiji nije bio razvijen program transplantacije, spas je morala da potraži u Italiji, ali nakon intervencije, tokom priprema za stavljanje na listu čekanja, došlo je do komplikacija, dobila je sepsu i pala u komu. Ljekari u Italiji Lidiji nisu davali nikakve šanse. Ali ova hrabra djevojka je pobijedila sve loše prognoze i petog dana se probudila iz kome.
Živjelo joj se, kaže kroz osmjeh.
Šest godina od dijagnoze Lidija je dočekala da se i u Beogradu razvije program transplantacije organa i 2017. stavljena je na listu čekanja.
– Svim ljudima koji su na listi ili koji su transplantirani ubjedljivo je najteže to čekanje. Jer čekate nešto što nije izvjesno da će doći, a i da jeste, ne znate kada. Kao da ste u nekom vakuumu i borite se za vazduh, a nikako da udahnete. Tada telefon postane sastavni dio vas i svaki poziv sa nepoznatog broja je ili ushićenje ili razočarenje. I za svaki poziv mislite da je baš taj, ali on nikako ne dolazi. A vrijeme kao vrijeme, ide bez da pita kako ste”.
Najvažniji poziv stigao je na Bogojavljenje
Lidijin najvažniji poziv, koji je dugo čekala, stigao je par mjeseci kasnije, na Bogojavljenje, 2018. Te noći, nažalost, ugasio se jedan mladi život. A jetra dvadesetogodišnje preminule djevojke iz Bijeljine po procijeni ljekara bila je odgovarajuća za Lidiju.
– Rano tog jutra probudila me je mama pozivom i pitanjem da li su me pozvali na transplantaciju. Onako pospana, rekla sam joj da nisu i začuđeno je pitala zašto me to pita. Odgovorila mi je da je sanjala nebo puno zvijezda i da je, pošto zamisli svake godine istu želju na taj dan, bila ubijeđena da su me u toku noći pozvali – rekla je ona.
Dva sata kasnije dobila je poziv iz Urgentnog centra.
-Tog dana je pozvano dvoje ljudi, a bio je samo jedan organ. Sjedili smo zajedno u bolničkoj sobi, bodrili jedno drugo i čekali odluku ljekara ko će od nas dvoje otići u salu, a ko će se vratiti kući i čekati drugi poziv. Tog dana sam ja izabrana. Ne znam kako, ali znala sam da je taj poziv bio moj – rekla je ona.
Nakon transplantacije Lidija je u bolnici provela 10 dana, sve je prošlo u najboljem redu, i ona se, korak po korak, vratila normalnom životu. Radi, nedavno je kupila stan, trenira, putuje, voli, živi kao svaka potpuno zdrava osoba. Razlika je samo što Lidija svakog jutra popije lijek, ali to joj ne pada teško.
Od tada, a ima tome šest godina, nijedan dan nije prošao, a da Lidija nije pomislila na djevojku čiju je jetru dobila. Osjećala je, kaže, kao da je ona dio nje, kako kroz nju i dalje živi, da zbog nje svakog dana pokušava da bude bolji čovjek. Željela je da njena donorka bude ponosna na nju.
“Lejla je bila jako slična meni”
Stalno je razmišljala i o njenoj porodici koja je imala nadljudsku snagu da izgovori “da” u trenutku kada im se srušio cijeli svijet.
-Dugo sam pokušavala da saznam ko je moja donorka i da se zahvalim njenoj porodici. I konačno sam pre sedam meseci imala tu čast i sreću da saznam ko je bila devojka čiju sam jetru dobila. Njena mama je gledala jedno od mojih gostovanja, i kad je čula datum moje transplantacije, odmah me je kontaktirala. Devojka se zvala Lejla Emšija, i bila je jako slična meni i beskrajno sam srećna što napokon imam priliku da njenoj mami kažem hvala, da sam dobro i da živim jedan divan život zahvaljujući njoj – priča Lidija.
“Lejlinoj majci je drago što sam dobila šansu da živim”
Lejlina mama je Lidiji rekla da joj je drago što je baš ona dobila priliku da živi, i da nijednog trenutka nije razmišljala kada su je te januarske noći pitali da donira ogane svoje kćerke jedinice.
Instinktivno je rekla “da” jer je znala da bi to Lejla željela. Zbog toga sam ja danas ovdje sa svojom porodicom, i zauvijek ću se truditi da tu odluku opravdam i da pričam našu priču u nadi da će cijeli svijet čuti za jednu djevojku koja se zvala Lejla.
Facebook
Lejla Emšija je bila studentkinja Odsjeka za žurnalistiku u Tuzli, a svi koji su je poznavali kažu da je bila pametna, lijepa i ambiciozna djevojka. Sanjala je da postane dobar novinar, imala je milion snova i planova koje je prerana smrt, nažalost, prekinula.
-Za mene je moja donorka pravi heroj. Za mene su heroji njeni roditelji i volela bih da mogu da im dam do znanja da danas živim jedan divan život i da ona, na neki način, živi kroz mene – napisala je Lidija na društvenim mrežama na godišnjicu transplantacije prije nego što je znala ko je bila njena donorka.
“Ne stidim se svog ožiljka – on je svjedok moje borbe za život”
Prije dvije godine Lidija je smogla je snage da na fotografijama koje je objavila na Tviteru pokaže i ožiljak koji joj je ostao nakon što je prije devet godina u italijanskoj bolnici u Palermu zbog sepse bila u komi i jedva preživjela.
Jedno “da” umjesto tačke na život stavlja zarez
Lidija sada koristi svaku priliku da podsjeti na važnost širenja svijesti o donorstvu i da poruči onima koji čekaju organ da ne gube nadu.
– Doniranje organa je jedini spas tim ljudima i zato mislim da je jako važno da govorimo o tome, i da podstaknemo ljude da budu donori, jer to jedno kratko “da” nekome umesto tačke na život stavlja zarez. Mislim da je važno da promenimo narativ i da na doniranje organa ne gledamo kao na smrt, već na produžetak života i jedan novi početak. Naše Udruženje “Zajedno za novi život” se godinama bori da se broj donora u Srbiji poveća, i da svojim pričama dopremo do ljudi da shvate koliko je doniranje organa jedan human čin. Naša kampanja “Još si mi trag”, koju smo pokrenuli pre godinu i po dana, je donekle urodila plodom, i broj donora se poveċao u odnosu na prethodne dve godine. Taj broj i dalje nije dobar, ali nama daje vetar u leđa da radimo pravu stvar i da se borimo za spasavanje ljudskih života – kaže Lidija, a prenosi Kurir priču Violete Nedeljković.
Milione ljudi su nacisti i njihovi saradnici širom Evrope, u periodu između 1933. i 1945. godine, progonili, tretirali krajnje neljudski, lišili ih dostojanstva i na kraju ubili.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2005. godine donijela zvaničnu Rezoluciju o obilježavanju toga dana. Rezolucija apeluje na sve članice Ujedinjenih naroda da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta. Takođe, Rezolucija ohrabruje razvoj obrazovnih programa čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprečavanju genocida u budućnosti.
Memorijalni centar Srebrenica obilježit će danas Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i organizira događaj na kojem će predstaviti muslimansko-jevrejsku mirovnu inicijativu u cilju promicanja međusobnog razumijevanja i dijaloga između jevrejske i muslimanske zajednice.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust posebno se obilježava u evropskim zemljama u kojima je tokom Drugog svjetskog rata život izgubilo 53 miliona ljudi, uključujući gotovo 31 milion civila.
Povodom sjećanja na holokaust, oglasila se i Misija OSCE-a u BiH.
“Nezamisliva patnja Jevreja, Slavena, Roma i Sintija, osoba sa invaliditetom, seksualnih i vjerskih manjina, kao i mnogih drugih tokom jednog od najmračnijih poglavlja u istoriji čovječanstva služi kao težak ali neophodan podsjetnik da se ponavljanje takve nečovječnosti mora spriječiti. Nažalost, kao što možemo svjedočiti u Bosni i Hercegovini i širom svijeta, propustili smo da iz toga izvučemo pouku. Iako je neizreciva brutalnost Holokausta rezultirala pojmovima kojima se danas koristimo da bismo pokušali da razumijemo zločin genocida, još uvijek ne shvatamo u potpunosti istinske razmjere takvih užasa. Negiranje zločina, veličanje ratnih zločinaca, kao i uznemirujući rast broja incidenata motivisanih mržnjom i slučajeva govora mržnje, lokalno i globalno, često podrivaju naše pozive da se nešto slično ne dogodi „nikada više“ i pozive na bezuslovno odavanje priznanja i poštovanja za žrtve takvih zločina. Odjeci Holokausta naglašavaju našu individualnu i kolektivnu odgovornost da očuvamo i zaštitimo ljudska prava svih ljudi, bez obzira na njihovu etničku, rodnu, seksualnu, rasnu ili vjersku pripadnost. Putem obrazovanja, dijaloga i nepokolebljive predanosti pravdi i odgovornosti možemo spriječiti ponavljanje najtežih grešaka počinjenih u istoriji. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini još jednom ističe svoju predanost borbi protiv svih oblika diskriminacije i netolerancije. Kao pojedinci, zajednice i vlade, moramo osuditi mržnju gdje god i kad god da se ona pojavi, istovremeno sarađujući na promovisanju empatije i poštovanja. Zajedno možemo napraviti korak ka budućnosti izgrađenoj na toleranciji i dostojanstvu”, poručuju iz OSCE-a.
Nakon što je Međunarodni sud u Hagu u petak objavio presudu u slučaju Južnoafričke Republike protiv Izraela, Vijeće sigurnosti UN-a zakazalo je hitnu sjednicu na kojoj će se razgovarati i o implementaciji presude.
Prema pisanju izraelskih medija, Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se naredne sedmice, a sve zbog odluke suda kojom se poziva Izrael da spriječi činjenje genocidnih djela nad Palestincima u Gazi.Sastanak Vijeća sigurnosti zatražio je Alžir, čije je ministarstvo vanjskih poslova reklo da će dati obavezujući učinak na izjavu Međunarodnog suda pravde o privremenim mjerama koje su nametnute Izraelu.
“Odluka Međunarodnog suda pravde daje jasnu poruku da je, za ispunjenje svih uslova, potreban prekid vatre. Zato vežite pojaseve”, rekao je ambasador Palestine pri UN-u Riyad Mansour.
Također, on je naglasio kako će se Arapska grupa, koju između ostalog predstavlja i Alžir, zalagati za prekid vatre.
Vijeće sigurnosti UN-a koje je duboko podijeljeno kada se govorio o ratu u Gazi usvojile je do sada samo dvije rezolucije od početka rata 7. oktobra. U decembru 2023. godine, UN je zatražio da se osigura isporuka pomoći Gazi u velikim količinama. Ono što je prethodilo ovoj rezoluciji je odluka SAD-a da stavi veto na rezoluciju kojom se poziva na prekid vatre.
Podsjetimo, Međunarodni sud pravde donio je odluku po tužbi Južnoafričke republike za genocid i zahtjevu za donošenje privremenih mjera koje podrazumijevaju da Izrael mora uraditi sve na sprečavanju genocida i u roku od mjesec podnijeti izvještaj šta je uradio.
“Izrael mora poduzeti sve mjere kako bi spriječio bilo kakva djela koja bi se mogla smatrati genocidnim, ubijanje članova grupe, nanošenje tjelesnih povreda, stvaranje uslova koji su osmišljeni da dovedu do uništenja grupe, sprečavanje rađanja. Izrael mora osigurati da njegova vojska ne počini nikakva genocidna djela. Izrael mora spriječiti i kazniti sve javne komentare koji bi se mogli smatrati poticanjem na počinjenje genocida u Gazi. Izrael mora poduzeti mjere kako bi osigurao humanitarni pristup”, dio je mjera koje je izrekao sud u Hagu.
Međunarodni sud pravde (ICJ) donio je početnu odluku o mjerama protiv Izraela u predmetu u kojem ga je Južnoafrička Republika optužila za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Pojasu Gaze. Sutkinja Donoghue kaže da neke optužbe protiv Izraela potpadaju pod odredbe Konvencije o genocidu.
Južnoafrička Republika je 11. januara 2024. godine pred najvišim sudom UN-a, Međunarodnim sudom pravde u Haagu, iznijela argumente kojima se tvrdi da Izrael čini genocidna djela u ratu u Gazi, te predstavila 14 zahtjeva koji nalažu obustavljanje zločina i donošenje određenih mjera. Južna Afrika je tražila od suda da brzo donese odluku o hitnim mjerama i zatraži od Izraela da zaustavi vojne aktivnosti, masovno raseljavanje, uskraćivanje hrane, skloništa, vode i osnovne zdravstvene zaštite stanovnicima Gaze.
Danas je sud zaključio da Izrael nije dovoljno osigurao sprečavanje i kažnjavanje zločina genocida. Sutkinja je iznijela da postoji dovoljno dokaza o sporu dodajući da sud neće odbaciti slučaj, te da sud ima mandat za poduzimanje privremenih mjera.
Sud, dakle, ne donosi presudu o tome da li Izrael čini genocid u Gazi, već na osnovu analize optužbe i odbrane izdaje privremenu odluku o hitnim mjerama.
Na sudu je rečeno da su Palestinci zaštićena grupa prema konvenciji.
Južna Afrika je tvrdila da Izrael krši Konvenciju UN-a o genocidu iz 1948. godine, postavljenu na pepelu Drugog svjetskog rata i holokausta. Ono što je Južna Afrika tražila od Međunarodnog suda pravde je, što je najvažnije, privremena mjera prekida vatre.
Iako je sud odlučio da ima mandat za izdavanje hitnih mjera, to ne znači kraj pravnog postupka. Sudski proces će sigurno trajati godinama. Sud ne mora donijeti identične mjere kakve je tražila Južnoafrička Republika.
Obje su visoke 165 centimetara, imaju smeđu kosu i plave oči.
“U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku stanicu ili nazovete na broj 192. Takođe, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr”, objavila je Nacionalna evidencija nestalih osoba.
