Category: Svijet

U  više od 150 zemalja svijeta obilježava se Dan planete zemlje, s jedinstvenom porukom: zaštitimo prirodne resurse kroz ekološko opismenjavanje. U BiH brojne manifestacije: u Tuzli dodjela “BiH Green Awards” 2017, u  Zemaljskom muzeju ” Bike Expo 2017″.

U sklopu ovogodišnjih manifestacija obilježavanja Dana planete Zemlje 22. aprila (Earth Day 2017) širom svijeta posebna pažnja bit će posvećena učešću javnosti u odlučivanju o strategijama procjene uticaja, izdavanju integriranih dozvola, problematici razvoja “klimatske pismenosti” i većeg učešća žena u ekološkim naporima (princip rodne ravnopravnosti).

Kao i prethodnih godina, i ove će godine Dan planeta Zemlje biti posvećen jedinstvenim problemima i izazovima sadašnjeg vremena, u kojem se obrazovanje stavlja kao važan segment i osnova za napredak

– Moramo stvoriti globalno građanstvo koje razumije koncepte klimatskih promjena i svjesno je prijetnje bez presedana za naš planet. Mi moramo osnažiti sve ljude znanjem kako inspirirati djelovanje na zaštiti okoliša. Ekološka i klimatska pismenost su pokretač ne samo ekološke politike i poboljšanja okolišnih i klimatskih zakona i politika, ali također i razvoja ekoloških tehnologija i radnih mjesta u zaštiti okoliša, ističu iz međunarodne globalne inicijative koja svake godine organizira obilježavanje tog datuma širom svijeta.

Dan planete Zemlje   kao globalna inicijativa podizanja javne svijesti ima za cilj da inspiriše lokalne zajednice, neprofitna ekoudruženja za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije da različitim ekološkim akcijama upozore javnost na važnost očuvanja životne sredine.

 

Obilježavanje u 150 zemalja svijeta

Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje obilježava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta. 

U januaru 1970. američki senator i ekološki aktivist Gejlord Nelson (Gaylord)   odlučuje da se nacionalna obuka o životnoj sredini zove Dan Zemlje i da se održava 22. aprila. U doba političkog aktivizma i studentskih protesta Dan Zemlje privlači mnoge reportere koji o tome izvještavaju.

Senator Nelson prepušta organizaciju studentima i izabira Denis Hayesa za koordinatora. Mnogi građani se priključuju i Dan Zemlje kao “praznik“ postaje veoma uspješan u Sjedinjenim Američkim Državama.

 

Uz to senator Nelson proklamira 1971. treću sedmicu u aprilu kao „Sedmicu Zemlje“, koja postaje nacionalni događaj. U sjenci Dana Zemlje 1971. američki Kongres usvaja većinu zakona za zaštitu životne sredine.

 

Dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tokom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Žaneiru na kojoj je učestvovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih organizacija usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 22. april proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.

Brojne manifestacija u BiH

Ovogodišnji Dan planete Zemlje bit će obilježen i u Bosni i Hercegovini nizom manifestacija i različitim programskim sadržajima u kojima će sudjelovati predstavnici brojnih institucija, nevladinih organizacija i udruženja, ekološki pokreti te generacije svih uzrasta. 

Ove godine Centar za razvoj i podršku iz Tuzle (CRP) i Ambasada SAD-a u BiH prvi put u BiH   organiziraju dodjelu priznanja/nagrade   “BiH Green Awards” 2017.

Namjera uspostavljanja te nagrade je promocija korisnih, inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju životne sredine u BiH. 

-Želimo pronaći kompanije, gradove/općine, NVO, fondacije i pojedince, koji uspješno promovišu prave vrijednosti u oblasti zaštite životne sredine i koji kao takvi mogu motivirati i druge – poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Priznanja/ nagrade će biti dodijeljene u četiri kategorije: grad/općina; za koju su kandidati Bihać, Doboj, Čapljina, Posušje i Šipovo, te kompanija/biznis; organizacije/NVO/fondacije i pojedinci.

Nakon što su pristigle sve nominacije, evaluacijska komisija je u svakoj od kategorija predložila po pet kandidata, te je otvoreno javno glasanje, a glasalo je više od 12 hiljada građana.

Nakon završetka glasanja i proglašenja pobjednika, ambasadorica SAD-a u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack)  na ceremoniji „BiH Green Awards” 2017, koja će ujedno biti i centralna manifestacija obilježavanja 22. aprila, Dana planete Zemlje u BiH, dodijelit će u subotu na Kozari priznanja/nagrade pobjednicima.

Bike Expo u Zemaljskom muzeju

 

U sklopu obilježavanja Dana planete Zemlje Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u saradnji s partnerima Giro di Sarajevo, Ciklo Centar, M-bike shop i Trek Team Sarajevo, će organizirati Bike Expo 2017 “Re:cycle Bicycle” na Dan planete Zemlje.

izvor:bhrt.ba

Vlada Sjeverne Koreje objavila je fotografiju s 15 frizura za žene i muškarce koje smiju napraviti kod frizera, prenosi Daily mail. U frizerskim salonima širom sjevernokorejske prijestolnice Pyongyanga osvanule su ilustracije s prihvatljivim frizurama, no nijedna od njih ne liči na prepoznatljivu frizuru “dragog vođe” Kim Jong Una.

Žene iz Sjeverne Koreje kojima se sviđaju kratka ili duga kosa pojedinih poznatih ličnosti, ne smiju od frizera zatražiti takvu frizuru jer će prekršiti propisana pravila. Dok djevojke mogu nositi šiške i pletenice, udatim ženama se preporučuje kratka kosa ili bob frizura nalik na frizuru Kimove supruge.

 

Pravila vrijede i za muškarce, a oni moraju imati kratko ošišanu kosu na potiljku. Moraju se šišati svakih 15 dana, a dužina kose ne smije preći 5 centimetara.

Švedska policija uhapsila  je još jednog muškaraca nakon napada kamionom jučer u Stockholmu u kojem su ubijene četiri a ranjeno 15 osoba, objavila je švedska javna televizija SVT navodeći izvore iz policije… Švedska televizija je obavijestila da je muškarac uhapšen u sjevernom predgrađu Hjulsti i da je povezan je s muškarcem koji je uhapšen ranije jučer.

Ranije uhapšeni muškarac nalikuje fotografiji muškarca koju je policija pustila u javnost nakon napada, a također je uhićen u jednom od sjevernih predgrađa Stockholma.

Objavili smo informacije i fotografiju osobe za koju smo bili zainteresirani. Uhićena osoba nalikuje opisu što znači da nas zanima u svezi s istragom koja se provodi, rekao je na novinskoj konferenciji policijski dužnosnik Jan Evensson.

 

Policija je također kazala da je pojačala sigurnost na švedskim granicama.

Bivši premijer Ivo Sanader u petak je, nakon četiri godine suđenja, nepravomoćno osuđen na 4 i pol godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 miliona kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića… Kako je osuđen na kaznu manju od pet godina Sanader neće u zatvor dok presuda ne postane pravomoćna.Iako je na sudu priznao da je Sanaderu u njegov dom u Kozarčevoj ulici nakon prodaje zgrade donio deset miliona kuna i milion eura mita u “kutiji za hrenovke” Fiolić je osuđen na godinu dana zatvora koje može zamijeniti radom za opće dobro. Ista kazna dosuđena je i vlasniku tvrtke Inženjerski biro Mladenu Mlinareviću, čija je tvrtka preuveličala vrijednost zgrade u Planijskoj ulici prije nego što ju je od Fiolića kupilo Čobankovićevo ministarstvo.Bivši premijer od početka je odbacivao optužbe koje je Uskok, među ostalim, temeljio i na priznanju Petra Čobankovića koji je nakon nagodbe s tužiteljstvom osuđen na godinu dana zatvora. No, umjesto zatvora Čobanković je kaznu odslužio društveno korisnim radom u Caritasovoj pučkoj kuhinji. Zbog štete u ‘slučaju Planinska’ državno odvjetništvo je pred sudom u Vukovaru pokrenulo postupak u kojem od Čobankovića potražuje gotovo 38 milijuna kuna. To je suđenje obustavljeno do kraja zagrebačkog suđenja za ‘Planinsku’, no sud je ipak blokirao Čobankovićevu imovinu kako bi osigurao potraživanje.Na posljednjem ročištu Sanader je ponovio da u travnju 2009. nije bio na zatvorenom dijelu Vladine sjednice na kojem je usvojena odluka o kupnji zgrade u Planinskoj ulici, a pretpostavlja da je tu točku u dnevni red, na Čobankovićev prijedlog, uvrstila njegova zamjenica Jadranka Kosor. Kazao je i da se Čobanković s Uskokom dogovorio da ga tereti u zamjenu za blagu kaznu.Do današnje nepravomoćne presude Sanader koji je suočen s nizom uglavnom korupcijskih optužnica nije imao ni jednu pravomoćnu ili nepravomoćnu presudu jer je Ustavni sud na ljeto 2015. ukinuo presudu zbog ratnog profiterstva u “slučaju Hypo” te primanja mita od mađarskog Mola i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu. Vrhovni sud potom je ukinuo i nepravomoćnu presudu te naložio novo suđenje u slučaju Fimi media, u kojoj je zbog korupcije ranije osuđena i Sanaderova bivša stranka HDZ.Odluka Ustavnog suda bila je i temelj za Sanaderovo puštanje iz Remetinca 25. studenog 2015. i ukidanje svih mjera opreza. Do tada je u istražnom zatvoru bez prestanka bio od studenog 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima Hypo i Ina-MOL. Prije toga Sanader je zbog bijega krajem 2010. bio pritvoren u Austriji te je nakon izručenja u srpnju 2011. bio u Remetincu do prosinca iste godine kada se, do prve presude, branio sa slobode uz jamčevinu od 12,4 miliona kuna.

 

Izvor:Fena

Ljetno računanje vremena u Evropi počinje u nedjelju, 26. marta, pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unaprijed. U  noći između subote i nedjelje, kazaljke treba pomjeriti jedan sat unaprijed – sa 2 na  3  sata. Ljetno računanje vremena u Evropi trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premješta” na večernje.

 

Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

Dodatnih 14 miliona ljudi moglo bi izgubiti zdravstveno osiguranje sljedeće godine, po novom planu republikanaca o zdravstvenom osiguranju koji bi trebao zamijeniti Obamacare.

Američki kongresni ured za budžet, grupa analitičara i ekonomista, objavila je procjenu novog dugoočekivanog zakona. Po njima, broj neosiguranih bit će za dodatnih 24 miliona ljudi viši do 2026. godine ako Zastupnički dom prihvati plan koji je trenutno u razmatranju, prenosi Hina.

 

To znači da će 52 miliona ljudi biti bez zdravstvenog osiguranja, u poređenju s 28 miliona koliko bi ih bilo da je zakon o zdravstvenoj zaštiti bivšeg predsjednika Baracka Obame ostao nepromijenjen.

(Vijesti.ba / FENA)

Kao i svake godine, 8. marta se obilježava Međunarodni dan žena. Tako se i na današnji dan širom svijeta slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.

Deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike obilježen je prvi Dan žena 8. marta 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Između ostalih važnih historijskih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo više od 140 žena.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća, a te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. marta događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale kada je ustanovljen “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Dan žena u početku se obilježavao kao državni praznik u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.

 

Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije.( Klix.ba)

 

Malo je onih koji znaju da se 7. marta obilježava Međunarodni dan planinara. I ovim se danom poput 11. decembra kada se obilježava Međunarodni dan planina želi ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinarskih eko-sustava te unaprjeđenja ljudi u planinarskim zajednicama. Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije, orijentacije i treninga u prirodi. Planinarenje je poseban način i stil života koji uključuje niz aktivnosti.

Osnovni motivi za planinarenje su čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca te potreba za jednom vrstom meditacije koja služi za smirivanje uma. Planinarenje postaje sve popularnije zbog pozitivnih promjena na koje sama planina djeluje podržavajući psihološki i fiziološki aspekt našeg zdravlja. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.

Milioni ljudi odlaze u planine kako bi uživali u predivnim prizorima koji ih opuštaju. Njihova veličanstvenost izaziva u ljudima duboko divljenje, a priroda i mir očaravaju i opuštaju. Planine su predmet vječnog divljenja i vječno nadahnuće svakom ljudskom društvu i kulturi. Dom su milijunima ljudi. One nam pružaju daleko više od prekrasnog idiličnog prizora od čije nam ljepote zastaje dah.

Zašto su nam planine važne?

Planine su izvorišta velikih rijeka, rezervoari najčistijeg zraka i stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta. One su čuvari biološke raznolikosti. Važan je i privredni značaj planina koji uključuje bogatstvo rudama, mineralima i šumama. Planine su važne za život! Živjeli na obali mora ili u najvišim predjelima Zemlje ljudski životi ovise o planinama više nego što se to može i zamisliti.

Planine opskrbljuju sa čak 70 posto cjelokupne pitke vode, one su dom za čak 25 posto biljnih i životinjskih vrsta, ali i svakom desetom stanovniku planete.

 izvor fotografije:PDDubrave

 

(drukciji.ba)

Glumac Warren Beatty napravio je grešku proglašavajući najbolji film koji će biti nagrađen Oscarom. Nakon što je “La La Land” proglašen filmom godine, a producenti su se već zahvalili, shvatili su da je u pitanju greška. Jedan od glumaca iz filma “Moonlight” otkrio je ispravnu karticu s dobitnikom te na pozornici napao Beattyja i voditelja ceremonije Jimmyja Kimmela. Beatty je rekao da mu je neko predao pogrešnu kovertu u kojoj je bila kartica preostala od proglašenja dobitnice nagrade za najbolju žensku ulogu.Twitter je već preplavljen šalama u kojima Beattyja poistovjećuju sa Steveom Harveyjem koji je 2015. godine krivo proglasio pogrešnu djevojku za pobjednicu Miss Univerzuma.( Klix.ba)

Tokom jučerašnjeg koćarenja nekoliko kilometara  južno od otoka Glavata posadi korčulanske Adriane, Marku (vlasniku broda) i Andriji, dobro se posrećilo.

Na dubini od oko 160 metara u njihovu povlačnu mrežu-koću uletila je trofejna ribetina žutuga dračorepka ili šiba čavlara (Dasyatis centroura) iz porodice žutuljki (Dasyatidae) – pohvalio se na Facebooku Ivica Trojanović.

Koliko je teška ulovljena neman za sada ostaje nepoznanica jer se vaga pri prvom pokušaju jednostavno raspala…

 

Ulov je dugačak 3.8 metara, a širok 2.1 metra, piše Torjanović, navodeći podatak da je do sada najveći službeno zabilježeni primjerak ulovljen 1953. godine u Hvarskom kanalu, a bio je dug 3.96 metara, prenosi Slobodna Dalmacija.