Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Godišnjica zemljotresa u Turskoj: Građani noć proveli na ulicama i mjestima gdje su im bile kuće

    Godišnjica zemljotresa u Turskoj: Građani noć proveli na ulicama i mjestima gdje su im bile kuće

    Tursku su na današnji dan prije godinu dana pogodila dva snažna zemljotresa, magnitude 7,7 i 7,6, s razarajućim posljedicama u 11 pokrajina.

    Katastrofa stoljeća

    Zemljotres, koji je okarakteriziran kao “katastrofa stoljeća”, direktno je pogodio 14 miliona građana.

    U Kahramanmarasu, epicentru zemljotresa 6. februara, i u Gaziantepu, koji je pogođen ovom prirodnom katastrofom, građani koji su preživjeli zemljotres noć su proveli na području gdje su im uništene kuće.

    Na ovaj način su odali i počast svojim najmilijim koji su poginuli usljed zemljotresa.

    Porodice su se okupljale na ruševinama svojih domova, gdje su izgubile rodbinu i najmilije i molili se za njih.

    Unatoč hladnom vremenu, bili su na ulicama i prisjećali se onih koji su izgubili živote prije godinu dana.

    Bilo je i onih koji su sinoć posjetili mezare svojim članova porodica, prijatelja, komšija…

    I građani Hataya i Osmaniye noć su proveli na ulicama na godišnjicu zemljotresa.

    Građani u Antakyi u Hatayu, koja je bila prekrivena gustom maglom, okupili su se na trgu Republike.

    U Iskenderunu građani su palili vatru na ulicama i držali “stražu od zemljotresa”.

    Građani su ostavljali crvene karanfile na mjestu gdje su srušene kuće i zgrade. Ostavili su i transparent s natpisom: “Nismo zaboravili”.

    Zahide Eren Mert, sjedeći uz vatru na području gdje se nalaze ostaci srušene zgrade u distriktu Mustafa Kemal, rekla je novinaru da su željeli da provedu noć držeći stražu na ulici.

    Poželjela je da se takva bol nikada više ne ponovi.

    Tursku je 6. februara 2023., u 04.17 sati, po lokalnom vremenu, pogodio zemljotres jačine 7,7 u okrugu Pazarcik u Kahramanmarasu, a u 13.24 u okrugu Elbistan došlo je do drugog zemljotresa jačine 7,6 stepeni po Richterovoj skali.

    U “katastrofi stoljeća” koja je pogodila Kahramanmaras, kao i Hatay, Osmaniye, Adiyaman, Diyarbakir, Sanliurfa, Gaziantep, Kilis, Adana, Malatya i Elazig, 53.537 ljudi je izgubilo život, a 107.213 ljudi je ranjeno.

  • Neobičan meteorološki fenomen izazvao ogromne poplave u Kaliforniji, tri osobe poginule

    Neobičan meteorološki fenomen izazvao ogromne poplave u Kaliforniji, tri osobe poginule

    Najmanje tri osobe poginule su u padu stabala dok je snažna oluja natapala Kaliforniju donoseći poplave, odrone blata i nestanke struje. Vatrogasci su reagirali na više od 130 poplava i izveli nekoliko spašavanja od početka potopa.

    Meteorolozi kažu da će se jaka kiša s poplavama opasnim po život nastaviti do utorka. Rekordna količina padavina natjerala je guvernera da proglasi vanredno stanje u osam okruga.

    Oluja je posljedica efekta “atmosferske rijeke”, fenomena u kojem voda isparava u zrak i nošena vjetrom, tvoreći duge struje koje teku nebom kao što rijeke teku kopnom.

    Ova spora oluja je druga atmosferska rijeka koja je pogodila Kaliforniju u dvije sedmice

    Dužnosnici su izdali naloge za evakuaciju nekih brdovitih četvrti na jugu države, uključujući Los Angeles, gdje su gradski čelnici proglasili vanredno stanje.

    “Sada je od vitalnog značaja više nego ikad, ostanite sigurni i sklonite se s cesta. Napustite svoju kuću samo ako je prijeko potrebno”, rekla je u ponedjeljak gradonačelnica LA-a Karen Bass.

    Dalje na sjeveru, San Francisco, jedan od najbrdovitijih gradova na svijetu, i njegova okolna područja su vidjeli klizišta.

    Trojica muškaraca umrla su od pada drveća, uključujući jednog u dolini Sacramento, a drugog kada se stablo srušilo na kuću u okrugu Santa Cruz, rekli su dužnosnici. Stariji muškarac poginuo je u Yuba Cityju u sjevernoj Kaliforniji kada je drvo sekvoje palo u njegovo dvorište.

    Isti olujni sistem također je nanio vrlo obilan snijeg diljem regije. U ponedjeljak je lavina pogodila skijalište u Lee Canyonu u blizini Las Vegasa, Nevada, iako nitko nije ozlijeđen.

    U području Los Angelesa zabilježeni su odroni blata i krhotine. U nedjelju je 16 stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove u Hollywood Hillsu nakon što je blato teklo kroz kuće, rušeći zgrade s temelja i pucajući plinovode.

    Svjedoci su izvijestili da su vidjeli hladnjake i klavire kako prolaze ulicama među krhotinama. Šteta je također prijavljena u luksuznim četvrtima Bel Air i Beverly Hills u LA-u.

    Vozačima koji su ostali u poplavama u Los Angelesu i okrugu San Bernardino morali su pomoći spasioci.

    Otac, majka i kći bili su prisiljeni izaći iz svog automobila rano u ponedjeljak i uspjeli su se popeti na drvo kako bi pobjegli od rastuće poplavne vode, prema vatrogasnim ekipama San Bernardina.

    Službe spašavanja na obali stigle su u pomoć za 19 nautičara koji su ostali nasukani na stijenama u blizini lukobrana Long Beach nakon što je njihova jedrilica duga 15 metara izgubila jarbol u olujnom vjetru.

    Spasioci su poslali plivače spasioce da stupe u kontakt sa grupom, kojima je zatim pružena pomoć u čamcima za spašavanje sa samo jednom osobom koja je zadobila povrede koje nisu opasne po život.

    Snažni vjetrovi do 112 km/h također su uzrokovali nestanke struje i rušenje stabala, iako se predviđalo da će se udari vjetra znatno smanjiti do ponedjeljka navečer.

    Slijedi dan koji je već bio rekordan za državu. Nacionalna meteorološka služba (NWS) saopćila je da je u nedjelju u središtu Los Angelesa palo 104,1 cm kiše, nadmašivši prethodni rekord od 63,5 cm postavljen 1927. godine.

    Oluja i povezane poplave također su prisilile škole na zatvaranje od Malibua do okruga Sonoma, u blizini San Francisca.

    Klix.ba

  • Odlučeno gdje će se igrati finale Svjetskog prvenstva, ovaj stadion navijači i igrači ne podnose

    Odlučeno gdje će se igrati finale Svjetskog prvenstva, ovaj stadion navijači i igrači ne podnose

    Finalna utakmica Svjetskog fudbalskog prvenstva 2026. godine odigraće se 19. jula na stadionu Metlife u New Jerseyju.

    Od trenutka kada je otvoren, ovaj stadion izaziva kontroverze.

    Odmah po obznanivanju ove odluke FIFA, krenuli su i negativni komentari na konto izbora Međunarodne kuće fudbala.

    Razlog je teren, s obzirom na to da je na „Metlife“ stadionu vještačka podloga, koja je trusno područje za povrede. Vidjet ćemo da li će se FIFA umiješati i insistirati na ugrađivanju prave trave kao preduslovu za odigravanja finala baš na ovom stadionu.

    To je urađeno prošlog ljeta kada su na tom mestu prijateljski susret igrali fudbaleri Manchester Uniteda i Arsenala.

    Stadion se koristi posljednjih 13 godina, nakon što je za tri završena njegova izgradnja vrijedna 1,6 milijardi dolara.

    Kako je objavila Međunarodna fudbalska federacija FIFA, prva utakmica Mundijala, koji će trajati 39 dana, odigraće se u Meksiko sitiju na stadionu Azteca 11. juna.

    Polufinalne utakmice na programu su 14. jula na stadionu AT&T u Arlingtonu u Teksasu i 15. jula u Atlanti, na stadionu Mecedes Benz.

    Utakmice četvrtfinala igraće se od 9. do 11. jula u Massachusettsu, Englewoodu, Kansas Cityju i Miamiju.

    Program N1 

  • Najveća katastrofa u Čileu od 2010. godine: Šumski požari divljaju, više od 100 poginulih

    Najveća katastrofa u Čileu od 2010. godine: Šumski požari divljaju, više od 100 poginulih

    Čileanska medicinska služba saopćila je da je 99 ljudi poginulo u požarima, a identificirana su 32 tijela.

    U šumskim požarima koji su zahvatili središnji Čile poginulo je najmanje 99 ljudi, a stotine se vode kao nestale, saopćile su vlasti u nedjelju, 4. februara, dok je predsjednik Gabriel Boric upozorio da se zemlja suočava s tragedijom vrlo velikih razmjera.

    Šumski požari koji su izbili prije nekoliko dana prijete vanjskim rubovima Vina del Mara i Valparaisa, dva obalna turistička grada zapadno od glavnog grada Santiaga, u kojima živi više od milion stanovnika.

    Reutersove snimke dronom u području Vina del Mar pokazuju cijele spaljene četvrti, stanovnici pretražuju između ostataka izgorjelih kuća, a ulice su pune uništenih automobila.

    Čileanske vlasti uvele su policijski sat u najteže pogođenim područjima i poslale vojsku da pomogne vatrogascima u suzbijanju požara.

    Ranije tokom dana predsjednik Boric je, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost, rekao da se Čile mora pripremiti za još loših vijesti.

    “Ta će brojka sigurno rasti, značajno će rasti”, rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji.

    Stotine ljudi vode se kao nestali, više od hiljadu domova je oštećeno, a državom bjesni više od 90 požara, poručile su vlasti.

    Po broju žrtava, ovi požari predstavljaju najgoru katastrofu u Čileu od potresa 2010. godine u kojem je poginulo oko 500 ljudi.

    “Svi smo zajedno u borbi protiv ove izvanredne situacije. Prioritet je spašavanje života”, poručio je predsjednik Boric.

    Radiosarajevo.ba

  • BiH gleda u leđa Brazilu, ali po ispijanju kafe. Problem je veći – svjetska nestašica

    BiH gleda u leđa Brazilu, ali po ispijanju kafe. Problem je veći – svjetska nestašica

    Kraća, duža, crna, bijela, u maloj šalici, u velikoj, s hladnim mlijekom, toplim…, govorimo, jasno, o kafi – “kraljici napitaka”. Iz godine u godinu svjedočimo kako joj cijena raste, čak i divlja ako gledamo kafiće u kojima je espresso 2 KM minimalno. Međutim, niko se ne odriče omiljenog okusa i mirisa, osobito u rano jutro jer upravo tako počinje dan u BiH. U europskim zemljama, gledajući Uniju, nema “meraka” uz kafu. Popije se nabrzinu, ide se dalje, no kod nas to ipak traje. Procjenjuje se da se u svijetu popije više od dvije milijarde šalica kafe dnevno, a stanovnici BiH su u svjetskom vrhu, odnosno 12. smo u svijetu po ispijenim kilogramima kafe po stanovniku.

     

    Svjetski prosjek

    Prvi su Finci, slijede Norvežani, Nizozemci, Šveđani, Slovenci te Austrijanci. Na sedmom mjestu su Srbijanci, a krug od top 10 zatvaraju Danci, Nijemci i Belgijci. Na 11. mjestu je Brazil, na 12. Bosna i Hercegovina. Kako bi ovaj poredak moćno zvučao da pričamo o nogometu! Međutim, ispijanje kafe je u pitanju i tu je BiH jača od susjedne Hrvatske, koja je na 15. mjestu. Svjetski prosjek je 2 kilograma kave po stanovniku, dok je u BiH prosjek 4,3 kilograma, što je i više nego dvostruko. Međutim, još niko ne može dodati vode vodećim Fincima, čiji prosječan stanovnik popije 9,6 kilograma kafe godišnje. U nekim lijepim vremenima na ovu statistiku gledali bismo na nešto što je lijepo upisati u neke povijesne knjige koje će se analizirati, međutim, danas to spominjemo zbog opasnosti opskrbe svjetskog stanovništva kafom.

     

    Zbog klimatskih promjena koje pogađaju sve, problemi su diljem Južne Amerike, središnje Afrike i jugoistočne Azije, a od 35 do 75 posto zemljišta za uzgoj kafe u Brazilu moglo bi postati neupotrebljivo, prema istraživanju objavljenom u jednom stručnom časopisu. Probleme bi današnji naraštaji mogli vidjeti vlastitim očima ako se ovim tempom nastave klimatske promjene. Između 43 i 58 posto svjetskog zemljišta bi do 2050. moglo postati neprikladno za uzgoj kave, međutim, ako se američka, afrička i azijska područja budu sve više zagrijavala, neće biti ništa bolje, primjerice, ni u BiH, pa bi lako ova zemlja mogla postati novo uzgajalište kafe. Naravno, ovo je u rangu naučne fantastike jer kafa tijekom cijele godine traži temperature iznad 18 stupnjeva. Međutim, kako godine prolaze, vidimo da to i nije nemoguće. Pravog snijega u BiH nije bilo od 2012. godine, a januar nam, uz nekoliko hladnijih prodora, uglavnom servira lijepo vrijeme, pa iznimka nije ni ovogodišnji.

     

    Nedavno je list Economist radio opsežnu analizu oko omiljenog napitka pa su vrijeme proveli s poljoprivrednicima koji uzgajaju robustu, žilavu i gorku rođakinju arabice. Visoke temperature njima ne smetaju jer robusta ih voli. Međutim, tolike temperature loše utječu na arabicu, koja je i dalje većini stanovništva broj 1 i zato je se na sve načine želi dugoročno sačuvati. Kolike se promjene događaju u svijetu kafe, govori i činjenica da Tanzanija očekuje još veće prinose i kvalitetu jer arabicu uzgajaju na 150 – 200 metara iznad razine mora, a u Etiopiji su proizvodnju počeli na 600 metara nadmorske visine.

     

    Traže se i načini da se kavu zaštiti od velikih vrućina, a to bi se moglo i uz pomoć stabala. Naime, lani je ekološki znanstvenik sa Sveučilišta u Nottinghamu Nicholas Girkin objavio rad u kojem zapaža da sjena koju stvaraju stabla pomaže u sprječavanju da biljka kafe izgori tijekom vrućina. Centar za istraživanje tropske agronomije iz Costa Rice dokazao je da sjena usporava proces sazrijevanja te poboljšava veličinu i okus zrna kave. A takva stabla traže i ptice i kukci koji jedu druge insekte i tako pomažu da kava što dulje izdrži bez obolijevanja. Brojni su pozitivni učinci stabala, a istražuje se i koliko su ona negativna za kafu, primjerice, zbog izvlačenja vode i hranjivih tvari, a što je potrebno i biljki kave.

     

    Potraga za “novom” kafom

    Svijet se danas vrti oko spomenutih arabice i robuste, međutim, u svijetu je čak 130 vrsta kafe, koje su zanemarene ili zaboravljene jer nisu bile ukusne ili su imale slab prinos ili malo zrno. Međutim, čovjek imena Aaron Davis, botaničar u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Britaniji, uči o tim zanemarenim ili zaboravljenim vrstama. Tako se sada bavi izvješćem škotskog botaničara Georgea Dona iz 1834. godine. Don je tada napisao da vrsta Coffea stenophylla sadrži bobice koje su, kad se skuhaju, bolje nego kod arabice te se od njih sprema vrhunska kafa. Ta vrsta raste još samo u Sijeri Leoneu, kao i druga ukusna vrsta poznata kao Coffea affinis. S obzirom na taj pronalazak, one su sačuvane i dugoročno bi mogle pomoći čovječanstvu u borbi protiv nestašice kafe. Mnogi stanovnici BiH mogli bi mu biti zahvalni.

  • Dvije decenije Facebooka: Div koji ždere sve

    Dvije decenije Facebooka: Div koji ždere sve

    Prije dvije decenije je Mark Cukerberg imao ideju – a do danas se njome basnoslovno obogatio. Sve je više kritika na račun Facebooka i drugih mreža. Od toga da narušavaju mentalno zdravlje do manipulisanja čitavim društvima.

    Facebook slavi 20 godina postojanja. To je najveća svjetska društvena mreža. Više od tri milijarde ljudi je aktivno na toj stranici barem jednom mjesečno. Dakle, više od trećine svjetske populacije.

    Ali, osnivaču Facebooka Marku Cukerbergu je slavlje pomračeno. Samo nekoliko dana prije godišnjice, Cukerberg je suočen sa drastičnom kritikom na saslušanju u američkom Senatu.

    “Krv je na vašim rukama”, vikao je republikanski senator Lindzi Grejem. “Imate proizvod koji ubija ljude.”

    Tema saslušanja bile su manjkavosti u zaštiti djece i mladih na velikim internet platformama.

    “Vaše dizajnerske odluke, propusti u odgovarajućem ulaganju u bezbjednost, vaše stalne težnje ka profitu umjesto osnovne bezbjednosti dovode našu djecu i unučad u opasnost”, rekao je demokrata Dik Darbin, vođa većine u Senatu SAD.

    O opasnosti društvenih medija se sada naširoko raspravlja. U Sjedinjenim Državama smatraju ih suodgovornim za krizu mentalnog zdravlja mladih.

    Vivek Marti, direktor javne zdravstvene službe, objavio je u maju prošle godine posebnu preporuku za društvene mreže. On upozorava da postoji “mnogo znakova koji ukazuju da društvene mreže mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i dobrobit dece i mladih”.

    Njemački psiholog i istraživač rizika Gerd Gigerencer podvlači to u razgovoru za DW.

    “Neke studije pokazuju da su neizvjesnost, nedostatak samopoštovanja, depresija i čak razmišljanje o samoubistvu porasli”, ističe Gigerencer.

    Među tim znakovima u SAD može se ubrojati porast stope samoubistava među osobama u dobi od 10 do 25 godina. U protekloj deceniji, od 2011. do 2021. godine, povećala se za 60 posto.

    Međutim, Facebook je počeo prilično bezopasno. Kao društvena mreža gdje ste brzo mogli pronaći školske drugare, dijeliti fotografije s odmora i biti u toku s onim što vaš krug prijatelja trenutno radi.

    “Na početku se Facebook nadao da će povezivanjem ljudi učiniti svijet boljim”, prisjeća se berlinski medijski stručnjak Martin Emer početaka Facebooka.

    Kao na primjer kod promjena u arapskom svijetu tokom Arapskog proljeća 2011. godine koje su u početku bile obilježene velikim nadama. Zbog uloge mreže u organizaciji demonstracija i otpora, ponekad su ih nazivali Facebook-revolucijama.

    Facebook, u tandemu s brzim razvojem pametnih telefona, pružao je na zadovoljenje drevne ljudske potrebe.

    “Čovjek je društveno biće”, objašnjava Emer. “I tako su te platforme stvorile nešto što nijedan drugi medij prije toga nije.”

    Međutim, društvene mreže, koliko god to izgledalo „džabe”, imaju svoju cijenu. A korisnici plaćaju dvostruko: podacima i pažnjom.

     

    Pažnja je cijenjena roba. Oglašivači su spremni da je plate. Posebno ako se poruke mogu dovesti do potencijalnih kupaca zahvaljujući preciznim profilima ličnosti.

    Zbog toga operateri platformi prikupljaju što više podataka od svojih korisnika a svaki “lajk” im pruža još jedan podatak. Sa detaljnim znanjem o interesima, sklonostima i antipatijama korisnika, za njih se prave sadržaji koji ih zadržavaju na platformi što duže.

    Dugo se ignorisalo šta to čini od društva i pojedinaca. Rastuća polarizacija društva, sve surovija politička rasprava, širenje najluđih teorija zavjere – sve se to dovodi u vezu s Facebookom i sličnim platformama.

    Psiholog Gigerencer poredi mreže s kafićem u kojem besplatno dobijate kafu. „Svi odlaze tamo, sreću svoje prijatelje a ne moraju ništa da plate. Ali, u stolovima su bubice za prisluškivanje, a na zidovima video kamere koje sve snimaju i informacije zatim prosleđuju trećim licima. Kafić je takođe pun onih koji vas stalno nešto prekidaju i nude vam posebno za vas prilagođenu robu.”

    Pravi korisnici, objašnjava Gigerencer, nisu oni koji piju kafu. Ne, to su ovi koji vas prekidaju i koji vam plaćaju kafu.

    A oni takođe mogu imati i političke interese. Tako su 2016. godine počele optužbe protiv Rusije da je koristila Facebook kako bi uticala na ishod predsjedničkih izbora.

    Dvije godine kasnije, Facebook je bio umiješan u skandal oko Kembridž analitike. Kompanija je, uglavnom bez znanja korisnika, analizirala podatke s oko pedeset miliona profila. I tokom američkih izbora 2020. godine, grupa na Facebooku Stop the Steal (Zaustavite krađu) igrala je ključnu ulogu u legendi koju je Donald Tramp širio o navodno ukradenim izborima.

    Ova 2024. godina je istorijska po tome koliko ljudi ide da glasa – na birališta ide više od polovine svjetske populacije. Na primjer, u Indiji i Indoneziji, EU, Pakistanu, Rusiji i SAD.

    Američki informatičar i kritičar društvenih medija Džeron Lanijer je zabrinut: “Biće sve više teških laži pomoću vještačke inteligencije i drugih novih primijenjenih tehnologija za manipulaciju ljudima. I mislim da mnogi ljudi neće biti pripremljeni”, kaže on za DW.

    Politika se izgleda osvijestila i pokušava da sustigne tehnološke divove. Prije dvije godine je Evropska unija donijela Zakon o digitalnim uslugama. Cilj je da se ilegalni sadržaji brže uklanjaju, poput govora mržnje. Istovremeno, trebao bi bolje zaštititi osnovna prava korisnika – uključujući slobodu govora.

    Takođe, istraživači bi trebalo da konačno dobiju pristup podacima internet divova.

    Berlinski istraživač društvenih mreža Filip Lorenc-Špren se raduje: “Nešto se događa na polju transparentnosti, da konačno možemo malo otvoriti tu crnu kutiju i vidjeti kako ta mašinerija funkcioniše.”

    Kako god bilo, društvene mreže su visoko profitabilne. Matična kompanija Facebooka, Meta, kojoj pripadaju i Instagram i VocEp, zaradila je toliko novca od oglašavanja u posljednjem kvartalu 2023. godine da je odlučila da povodom 20. godišnjice prvi put isplati dividende svojim deoničarima. Barem će oni imati razloga za slavlje.

  • Novi napadi SAD-a i Velike Britanije na Jemen: Huti ponovo na udaru, zahvaćeno više od 30 ciljeva

    Novi napadi SAD-a i Velike Britanije na Jemen: Huti ponovo na udaru, zahvaćeno više od 30 ciljeva

    Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pokrenule su u nedjelju, 4. februara, napade na 36 ciljeva u Jemenu, u drugom danu velikih američkih operacija protiv skupina povezanih s Iranom nakon smrtonosnog napada na američke jedinice prošlog vikenda.

    U udarima su pogođena zakopana skladišta oružja Huta, raketni sistemi i lanseri koje su hutisti koristili za napad na brodove u Crvenom moru, a ciljano je 13 lokacija širom zemlje, rekao je Pentagon.

    Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su udari također imali podršku Australije, Bahreina, Kanade, Danske, Nizozemske i Novog Zelanda.

    “Ova kolektivna akcija šalje jasnu poruku Hutima da će nastaviti snositi daljnje posljedice ako ne prekinu svoje ilegalne napade na međunarodne brodove i mornarička plovila”, rekao je Austin u saopštenju.

    Podsjetimo, u petak, 2. februara, su Sjedinjene Američke Države izvele napade u Iraku i Siriji na više od 85 ciljeva povezanih s iranskim Korpusom čuvara islamske revolucije i milicijama koje podržava, navodno ubivši skoro 40 ljudi.

  • Protesti u Berlinu: Više od 150.000 ljudi ustalo protiv desnog ekstremizma

    Protesti u Berlinu: Više od 150.000 ljudi ustalo protiv desnog ekstremizma

    Više od 150.000 ljudi došlo je danas u Berlin na demonstracije protiv desnog ekstremizma i mržnje. Organizatori susreta govore o još većem broju sudionika, prema njihovim riječima, okupilo se oko 300.000 ljudi. Planiraju stvoriti ogroman ljudski lanac.

    “Bilo u Eisenachu, Hamburgu ili Berlinu: U velikim i malim gradovima diljem zemlje, mnogi građani okupili su se ovog vikenda kako bi prosvjedovali protiv zaborava, protiv mržnje i klevete. To je snažan signal za demokratiju i naš ustav”, rekao je kancelar Olaf Scholz na društvenoj mreži X.

    U Berlinu je okupljanje organiziralo udruženje više od 1300 organizacija.

    “Želimo pokazati da nam je stalo do solidarnosti i da smo protiv diskriminacije”, rekao je profesor srednje škole Serkan Bingöl, koji je na demonstracije došao sa grupom izbjeglica. Dodao je kako bi željeli da njemačko društvo bude raznoliko, a ne monotono.U Njemačkoj se već tri sedmice održavaju protesti protiv pristaša ekstremne desnice i antiimigrantske stranke Alternativa za Njemačku. Posjećuju ih deseci hiljada ljudi koji su bili ogorčeni informacijama istraživačke agencije Correctiv.

     

    Prema njenim riječima, u novembru prošle godine predstavnici ekstremne desnice sastali su se u Potsdamu i tamo razgovarali o tome da veliki broj ljudi imigrantskih korijena treba napustiti Njemačku. Među sudionicima sastanka bili su političari AfD-a ili nekoliko predstavnika opozicione Kršćansko-demokratske unije.

    Dijelovi njemačke javnosti i političari vodećih političkih stranaka zabrinuti su zbog jačanja AfD-a koji bi mogao pobijediti na izborima za državne skupštine koji će se ovog septembra održati u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke, koje su nekada bile biti dio komunističke Njemačke Demokratske Republike.

    AfD je zadržao drugo mjesto u svenjemačkim anketama, ispred njega je konzervativni CDU, dok su Scholzovi socijaldemokrati tek treći.

    Izvor: Klix

  • Izrael sistematski napada novinare kako bi spriječio širenje vijesti

    Izrael sistematski napada novinare kako bi spriječio širenje vijesti

    Novinari koji su bili izloženi izraelskim napadima svjedoče o sistematskim napadima koje Izrael izvodi na novinare kako bi spriječio protok vijesti i pružio jednostran narativ u jeku neprekidnih bombardiranja blokiranog Pojasa Gaze.

    Nastavljajući svoje napade u Gazi, koji su izazvali jednu od najvećih tragedija u ljudskoj historiji, Izrael sistematski gađa novinare.

    U napadima izraelske vojske u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023. godine poginula su 122 novinara, a deseci su povrijeđeni. Pored toga, napadi na novinare izvedeni su i u južnom Libanu. Novinari u regiji se također susreću sa brojnim izraelskim opstrukcijama u radu.

    O izraelskim napadima na medijske radnike za Anadoliju su govorili reporterka Al Jazeere iz Libana Carmen Joukhadar, koju je Izrael direktno gađao i ranio 13. oktobra, i španski novinar David Segarra, koji je kao član “Flotile slobode” bio žrtva izraelskog napada u međunarodnim vodama dok je isporučivao pomoć Gazi 2010. godine, kada je bio i uhapšen.

    Novinari treba da prave vijesti, a ne bi trebalo da budu vijesti

    Novinarka Al Jazeere iz Libana Joukhadar rekla je u razgovoru za Anadoliju da je ekipa Al Jazeere dva puta napadnuta na jugu Libana, prvi put 9., a zatim i 13. oktobra prošle godine.

    Ona je bila među šest novinara koji su ranjeni u izraelskom napadu na jugu Libana 13. oktobra prošle godine u kojem je ubijen reporter Reutersa Isam Abdullah.

    – Bilo je to užasno iskustvo. Novinari bi trebali stvarati vijesti, a nikada ne biti vijest. Mi poduzimamo sve mjere predostrožnosti koje treba poduzeti prilikom izvještavanja o bilo kakvom sukobu ili ratu. Koristili smo potrebnu opremu. Bilo je vidljivo da smo novinari. Prema istragama koje su proveli Human Rights Watch (HRW), Amnesty International i Reporteri bez granica (RSF), pridržavali smo se svih mjera predostrožnosti i izraelske snage su znale da smo novinari. Ovo je bio namjerni napad na novinare – rekla je ona.

    Joukhadar je kazala da Izrael samo želi osigurati da se njegov vlastiti narativ širi i da spriječi objavljivanje bilo čega drugog.

    Dodala je da su kao novinari bili na meti jer su objektivno izvještavali u javljanjima uživo.

    – Bili smo meta dvije rakete. Prva raketa je ubila našeg kolegu Isama Abdulaha, a druga je direktno pogodila Al Jazeerin auto. Bila sam tik do auta. Auto je eksplodirao. Pogodilo me mnogo gelera i nužno sam podvrgnuta operativnom zahvatu. Sada imam oštećenje jednog od glavnih nerava u nozi, tako da me još uvijek boli – kazala je Joukhadar.

    Vjera u snagu novinarstva i novinara

    Joukhadar je naglasila da mnogi novinari rade odličan posao, uprkos svim izraelskim napadima i opstrukcijama.

    Ističući kako postoje i medijske organizacije koje žele da sakriju istinu, Joukhadar je rekla da te organizacije izbjegavaju objavljivanje o tome šta se dešava.

    – Sada živimo u doba društvenih medija. Drugim riječima, sve se može otkriti na društvenim mrežama. Izraelu nije tako lako sakriti istinu i ono što se dešava u Gazi ili na jugu Libana. Vjerujem u moć novinarstva i novinara. U cijelom svijetu imamo dobrih novinara i oni prave razliku. Vidimo ovu razliku na ulicama. Zahvaljujući tome, organiziraju se mnoge demonstracije širom svijeta. To se dešava zahvaljujući novinarima – rekla je ona.

    Nije to rat, to je masakr, genocid

    Španski novinar Segarra je rekao da je bio član “Flotile slobode” koja je 2010. godine plovila iz Istanbula ka Gazi sa humanitarnom pomoći, a koja je napadnuta u međunarodnim vodama od izraelske mornarice, a članovi flotile, uključujući i njega, kidnapovani i odvedeni u luku Ashdon i u zatvor Negev.

    Segarra je kazao da izraelski napadi u Pojasu Gaze nisu rat, već masakr i genocid.

    – Naprimjer, 2009. godine razaranja su bila ogromna. 2014. je bilo i gore i tada su počeli direktni napadi na novinare. Ubijeno je tada 17 novinara i to je bio najgori napad na medije do tada. Sada je govorimo o više od 120 ubijenih novinara koji su ubijani prećenjem GPS-om i gađanjem navođenim projektilima. Gađali su novinare, intelektualce i civilno stanovništvo. Suočavamo se sa masakrom bez presedana – rekao je on.

    Zapadni mediji više nisu hegemon

    Segarra je naglasio da je neizbježno da ljudi ginu u ratovima, ali da u ovom slučaju u Pojasu Gaze Izrael namjerno ubija novinare u područjima gdje nema sukoba, u njihovim domovima i medijskim uredima.

    Dodao je da Izrael to učini kako bi spriječio širenje vijesti.

    – Zapadni mediji više nisu hegemon, nisu više monopol informacija u svijetu. Ovaj intervju je primjer za to. Dakle, sada postoji različitost u narativu svakog sukoba i to je dobro, jer to je novinarstvo. Priče se šire jedna za drugom i imamo više glasova. Tradicionalni veliki mediji na Zapadu, poput CNN-a, BBC-a ili nekih drugih agencija, medijskih kuća ili televizija počinju da gube dominaciju jer svi vrlo lako mogu shvatiti da ne pričaju cijelu priču. Izuzetno su jednostrani, izuzetno su subjektivni. Izvještavaju kako je ubijen jedan Izraelac, razgovaraju s njegovom porodicom, a za hiljade ubijenih Palestinaca samo kratko kažu da su umrli. Nema imena, ni porodica ubijenih Palestinaca. Mi kao novinari moramo pričati priče ovih ljudi – rekao je Segarra.

    On je također naveo da je Izrael posljednjih godina izgubio dominaciju nad medijskim prostorom gotovo svuda u svijetu. Dodao je da je sve više propalestinski orijentiranih mladih širom Evrope i SAD-a.

    – Biti propalestinac znači biti na strani pravde, biti na strani mira, biti na strani dekolonizacije, biti na strani na strani jednakosti. Palestinci i novi globalni južni mediji razbijaju šutnju, razbijaju ovu cenzuru. Postoji i velika medijska revolucija i moramo razmisliti o tome – zaključio je Segarra.

    crackdetudo.com

    Izvor: Anadolija/Faktor

  • Preminuo Carl Weathers

    Preminuo Carl Weathers

    Carl Weathers, koji se proslavio kao Apollo Creed u filmovima “Rocky” i nastavio se pojavljivati u desetinama drugih filmova i TV emisija od “Predatora” do “Mandalorijanca”, preminuo je u 76. godini života, rekao je njegov menadžer Matt Luber.

    Glumac je “umro mirno u svom domu” u četvrtak, rekao je Luber za CNN. Uzrok smrti nije bio poznat.

    “Carl je bio izuzetno ljudsko biće koje je živjelo nesvakidašnjim životom”, rekla je njegova porodica u izjavi dostavljenoj CNN-u. “Svojim doprinosom filmu, televiziji, umjetnosti i sportu ostavio je neizbrisiv trag i prepoznat je diljem svijeta i među generacijama. Bio je voljeni brat, otac, djed, partner i prijatelj”.

    Weathers je zapravo bio bivši nogometaš koji nikad nije boksao kad je otišao na audiciju za ulogu u “Rockyju”, a zatim se pojavio kao Apollo Creed u filmu nagrađenom Oscarom i sljedeća tri nastavka.

    U intervjuu za Hollywood Reporter iz 2015., Weathers se prisjetio audicije sa Sylvesterom Stalloneom, za kojeg mu je rečeno da je scenarista filma, ne znajući da je Stallone također zvijezda. Nakon toga, osjećajući da čitanje nije dobro prošlo, prisjetio se: “Samo sam izlanuo, ‘Mogao bih biti puno bolji da mi nađeš pravog glumca s kojim bih radio’”.

    Lik je očito inspiriran Muhammadom Alijem, kojeg je Weathers kasnije upoznao.

    Weathers je svoju izloženost u “Rockyju” iskoristio u brojnim drugim ulogama koje su kapitalizirale njegovu impozantnu tjelesnost, uključujući naučno-fantastični akcijski film “Predator” iz 1987., s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi.

    Sljedeće godine glumio je policajca iz Detroita u loše prihvaćenom filmu “Action Jackson”.

    Uloge koje su uslijedile uključivale su komediju Adama Sandlera “Happy Gilmore” i TV filmove “In the Heat of the Night”, seriju “Arrested Development” i posuđivanje glasa Combatu Carlu u franšizi “Priča o igračkama”.

    Nedavno je Weathers odigrao ključnu sporednu ulogu u seriji “Ratovi zvijezda” “The Mandalorian” – zaradivši nominaciju za Emmy kao gostujući glumac u drami – na Disney+, te je režirao jednu od epizoda.

    Weathers je također režirao epizode nekoliko TV serija, uključujući “Chicago Med”, “Law & Order” i “Hawaii Five-O”.

    Rođen u New Orleansu, Weathers je igrao univerzitetski nogomet u San Diego Stateu i kratko je igrao profesionalno za Oakland Raiders iu Kanadskoj nogometnoj ligi.

    Odustao je od nogometa sredinom 1970-ih i počeo se baviti glumom, zaradivši uloge u dva filma o blaxploitationu prije nego što se probio s “Rockyjem”.

    Weathers se ženio tri puta, a iza njega su ostala dva sina.

    Izvor: N1