Category: Svijet

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemka Markotić objasnila je faze ispitivanja cjepiva i otkrila koje je razumno vijeme u kojem bismo mogli dobiti adekvatan lijek ili cjepivo protiv koronavirusa.

Koje su šanse da prije drugog vala na jesen dobijemo cjepivo ili lijek za koronavirus? Markotić kaže, drugi val bi trebao biti na jesen, iako ne mora. Kaže, jako je puno lijekova i spojeva u testiranju, do prije par dana niti jedan od njih nije dobio oznaku da bi mogao biti učinkovit, a onda je to prije par dana dobio Remdesivir.

Taj lijek nije pokazao jače nuspojave i ima izvjesne pozitivne učinke. Dugotrajne su faze razvoja učinkovitog i neškodljivog cjepiva i sigurno do jeseni neće moći biti cjepivo ili lijek ispitani da bi mogli biti proglašeni 100 posto neškodljivim ili učinkovitim”, rekla je Markotić i dodala kako do jeseni možemo dobiti kandidat cjepivo koje bi po ubrzanom postupku bilo pušteno, no pratilo bi se po strogim pravilima, a možda i neki od lijekova poput Remdesivira bude pušten u promet.

“Bez tri godine ne možemo biti sigurni da je neki lijek ili cjepivo sto posto učinkovit ili neškodljiv”, odgovorila je Markotić. Opisala je faze nakon kojih se može reći da imamo siguran i učinkoviti lijek ili cjepivo.

“Prvo se rade istraživanja u laboratorijima da se vidi što je kandidat za cjepivo, zatim ispitivanja na životinjama i tu je važno ponovno potvrditi da ne škodi. Nakon toga slijede ispitivanja učinkovitosti hoće li se javiti antitijela koja bi mogla neutralizirati virus. Zatim ide faza u kojoj se na manjem broju ljudi primjenjuje cjepivo i opet gledate neškodljivost koja se ne mora vidjeti odmah. Onda ide faza s par tisuća ispitanika, ponovno je u prvom redu neškodljivost. Ispituje se stvaraju li se antitijela i zatim se testira na više kontinenata i na stotinama tisuća ljudi. Zadnja faza je cjeloživotno praćenje cjepiva što uključuje i prijavu nuspojava”, objasnila je Markotić i ponovila u kojem vremenskom periodu je razumno očekivati cjepivo.

“Po normalnom postupku 3, 5, 10 godina. Po ubrzanom postupku godinu do dvije s punom sviješću da postoje rizici nepotpune učinkovitosti”, dodala je.

izvor: N1 Hrvatska

Istočnoeuropske i skandinavske zemlje manje su pogođene pandemijom. Stručnjaci sa Sveučilišta Gent smatraju da bi genetske razlike među stanovnicima mogle objasniti zašto je u nekim zemljama od korona virusa stradao mnogo veći broj ljudi.

Prema njima, skandinavske zemlje i one istočne Europe manje su pogođene pandemijom od ostalih zemalja zbog razlike u genima.

Naime, u skandinavskim zemljama je broj umrlih znatno niži od prosjeka, dok je u balkanskim, među koje spada i Bosna i Hercegovina, također zabilježen relativno nizak broj mrtvih. Suprotno tome, pandemija COVID-19 teško je pogodila sjevernu Italiju, Španjolsku te američku saveznu državu New York.

Određene genetske karakteristike utječu na razinu pandemije COVID-19, zaključili su stručnjaci sa Sveučilišta Gent te objasnili kako su otkrili očitu vezu između gena ACE1 i novog korona virusa, piše Index.

Razina gena ACE1

Belgijski znanstvenici su ustanovili da što više stanovnika neke zemlje ima D polimorfizam gena ACE1, to je na tom području manje smrtnih slučajeva od COVID-19.

Polimorfizam je pojam koji u genetici opisuje pojavu više varijanti istog gena unutar jedne populacije (više alela na istoj lokaciji u DNA).

“Što više idemo prema istoku Europe, to je češći polimorfizam D gena ACE1. To korelira s ozbiljnošću pandemije korona virusa, odnosno vidimo da se epidemija COVID-19 smanjuje kako prelazimo iz zapadne u srednju i istočnu Europu”, objasnio je mikrobiolog i imunolog Joris Delanghe sa Sveučilišta Gent.

Stručnjaci smatraju da se ovim oblikom polimorfizma gena ACE1 može objasniti do 41% razlike u razinama pandemije među zemljama.

Nakon što su usporedili podatke o učestalosti polimorfizama među stanovnicima 25 zemalja Europe, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s podacima Sveučilišta Johns Hopkins o broju infekcija i smrtnih slučajeva u tim zemljama, otkrili su očitu povezanost između polimorfizma D gena ACE1 i jačine pandemije.

izvor: N1 / index.hr

“Medicinske sestre i babice spašavaju živote i daju kritični doprinos globalnom zdravlju. Pridružite nam se u zahvalnosti SVIM medicinskim sestrama, tehničarima i babicama za unapređenje zdravlja ljudi”, poručuju iz World Health Organization – WHO, Country Office for Bosnia and Herzegovina

ANKARA, 4. maja (FENA) – Šef Direkcije za komunikacije pri uredu turskog predsjednika Fahrettin Altun rekao je da će Republika Turska nastaviti pomagati svojim saveznicima, prijateljima i svima kojima je potrebna pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19.

“Drugi avion s medicinskom pomoći stigao je u SAD u znak solidarnosti s našim NATO saveznikom. Nastavit ćemo podržavati naše saveznike, prijatelje i one kojima je pomoć potrebna širom svijeta. To nije stvar politike, već humanitarnog pristupa našeg predsjednika Erdogana i naše zemlje”, naveo je Altun u poruci na Twitteru u kojoj se osvrnuo na pomoć koju Turska pruža zemljama u jeku pandemije.

On je također kazao da je turska pomoć u medicinskoj opremi poslana i Somaliji i da se u tom kontingentu nalaze i respiratori koji su turski proizvod i koji su prvi put poslani izvan Turske.

Ističući kako je Turska dobila brojne pozitivne reakcije na pomoć koju je posla u skoro 60 država širom svijeta, Altun je kazao da je Turska i prije pandemije bila svjetski lider po izdvajanju sredstava za humanitarnu pomoć u omjeru sa bruto nacionalnim proizvodom (BDP).

“Shodno velikodušnošću našeg naroda u našoj zemlji i dalje zbrinjavamo četiri miliona izbjeglica. U svijetu niti jedna druga zemlja ne zbrinjava toliko izbjeglica“, poručio je Altun, prenosi Anadolu Agency (AA).