Poznati hrvatski historičar, političar i pisac Ivo Banac preminuo je u utorak, nakon teške bolesti, u 74. godini, prenosi Večernji.hr.
Banac je bio profesor emeritus historije prestižnog Univerziteta Yale, a bio je i ministar za zaštitu okoline i prostornog uređenja u Vladi Republike Hrvatske (2003.) te predsjednik Liberalne stranke (2003.–2004.).
Također, od 2004. do 2007. godine bio je poslanik u Hrvatskom saboru.
Autor je i urednik velikog broja knjiga, članaka, recenzija, priloga, mišljenja i intervjua, a među najznačajnijim je monografija “Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika”.
U jednom od intervjua za portal Klix.ba upriličenom 2014. godine Banac je tvrdio da Milorad Dodik računa na ruski scenarij u Bosni i Hercegovini, aludirajući na tada aktuelnu situaciju na Krimu.
“Rusija se upliće na razne načine. To je posve izvjesno. Pitanje je samo do koje mjere i kojim instrumentima će se pokazati. (…) Jedini prostor gdje oni mogu igrati tu igru bez nekih naročitih prepreka je još uvijek jugoistočna Evropa. Kada bi BiH bila u EU i NATO-u, onda bi sve bilo riješeno. Ali, do toga predstoji mnogo posla. A to je upravo ono što Dodik želi da spriječi”, komentirao je.
Radioaktivno zračenje niskog intenziteta registrirano je u sjevernoj Evropi prošle sedmice, a neki stručnjaci vjeruju da dolazi iz zapadne Rusije.
Rusija, pak, poriče da zračenje dolazi iz jedne od njenih nuklearnih elektrana.
Dužnosnici za nuklearnu sigurnost iz Finske, Norveške i Švedske saopćili su prošle sedmice da su detektirali koncentraciju radioaktivnih izotopa višu od normalne u atmosferi iznad Skandinavije i nekih arktičkih regija.
I dok je Švedska Služba za radijacijsku sigurnost u utorak izjavila kako nije moguće potvrditi izvor radijacije, nizozemski Nacionalni institut za javno zdravlje i okoliš analizirao je podatke koje je dobio od svojih skandinavskih susjeda i zaključio da radijacija dolazi upravo “iz smjera zapadne Rusije”.
-Radionuklidi su umjetni, dakle napravljeni ljudskom rukom. Sastav nuklida može indicirati oštećenje elementa goriva u nuklearnoj elektrani, ali specifična lokacija izvora ne može se identificirati zbog ograničenog broja mjerenja – dodali su Nizozemci, prenosi Independent.
Rusko državno tijelo za nuklearnu energiju Rosenergoatom izjavilo je, pak, da dvije nuklearne elektrane na sjeverozapadu zemlje, NPP Lenjingrad i NPP Kola, rade normalno i da nisu prijavljena nikakva curenja radijacije.
-Nije bilo nikakvih pritužbi o radu opreme. Ukupne emisije specifičnih izotopa u gorespomenutom razdoblju nisu premašile referentne brojke. Nikakvi incidenti vezani uz ispuštanje radionuklida izvan struktura za zadržavanje nisu prijavljeni – rekli su iz Rosenergoatom, koji je dio ruske državne tvrtke za nuklearnu agenciju Rosatom, za rusku novinsku agenciju Tass.
Dodali su kako se razine zračenja u obje nuklearne elektrane nisu mijenjale ovog mjeseca.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da će ta zemlja poštovati preporuke Evropske komisije u pogledu otvaranja granica, u skladu s epidemiološkom situacijom, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.
Napomenuo je da će po ovom pitanju Hrvastka postupati koordinirano s drugim državama članicama EU te da građani BiH u tranzitu neće imati problema, kao ni da će problema biti na dan izbora.Preporuke Evropske komisije u pogledu otvaranja granica još usaglašavaju stalni predstavnici zemalja članica, a odluka bi trebala biti donesena 1. jula.
– Moramo gledati u budućnost, oporavak, interese hrvatskih građana, hrvatskog turizma. Nama su građani BiH, a prije svega Hrvati iz BiH, svakako u interesu. Što se tiče građana BiH u tranzitu, tu nema nikakvih problema, tranzit je dogovoren. Svako ko dolazi iz BiH na sprovod, vjenčanje, iz osobnih razloga, tu nikakvih problema nema – kazao je danas Grlić Radman.
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović najavio je otvaranje granica sa Bosnom i Hercegovinom, a odluka bi mogla biti donesena već u utorak.
Riječ je o ukidanju obvezne dvosedmične samoizolacije za one koji dolaze iz naše zemlje.
“Vjerovatno ćemo u određenoj mjeri liberalizirati režim prelaska granice, i kad su u pitanju državljani Evrospke i naše susjedne zemlje. To će značiti ulazak u Hrvatsku na način da se svi koji ulaze pridržavaju epidemioloških mjera, više ne bi značilo obavezu samoizolacije za one koji dolaze iz Bosne i Hercegovine. Očekujem to najkasnije sutra”, rekao je Božinović, a prenosi portal Index.hr.
Podsjetimo, u jeku ljetne sezone, posebno imajući u vidu svježe popuštene mjere ograničenja nakon vrhunca pandemije koronavirusa, zvanični zagreb odlučio je građanima BiH uvesti dvosedmičnu izolaciju po ulasku u Hrvatsku.
Odluka je donesena 24. juna, a na snagu je stupila u ponoć 25. juna. Ukoliko se Božinovićeve riječi obistine, građani BiH bi u Hrvatsku bez problema mogli najdalje 1. jula.
U međuvremenu, naši građani su umjesto hrvatske obale “okupirali” Neum napravivši neočekivan promet i broj noćenja.
Španska ministrica vanjskih poslova Arancha González Laya saopćila je u ponedjeljak da Evropska unija sastavlja listu od 15 zemalja koje nisu članice bloka i čijim će državljanima biti dopušteno putovanje u zemlje EU od srijede
Konačna lista bit će objavljena u ponedjeljak tokom dana ili u utorak ujutru, izjavila je González Laya za špansku radio stanicu Cadena SER.
Kazala je da nije upoznata s navodima o pritiscima Sjedinjenih Država na EU da ponovo omogući putovanja američkim državljanima, dodajući da su zemlje izabrane po statističkim podacima o njihovim epidemijama koronavirusa – bez obzira jesi li slične onima u EU ili ne, trendovima zaraze i po pouzdanošću podataka.
Ovo nije iskazivanje ljubaznosti ili neprijateljstva prema drugim zemljama, ovo je iskazivanje samoodgovornosti – izjavila je González Laya.
Među zemljama o kojima se raspravlja nalazi se i Maroko, čija vlada ne planira otvoriti granice do 10. jula. González Laya je kazala da EU razmatra prihvatanje putnika iz Kine ukoliko Peking usvoji recipročne mjere za putnike iz EU počevši od 1. jula.
Ministrica je također potvrdila da će Španija u potpunosti otvoriti granice s Portugalom, uprkos naglom rastu broja zaraženih u susjednoj zemlji, prenosi AP.
Gosti koji su planirali da ljetuju u Crnoj Gori preusmjerili su se na konkurentske destinacije, piše podgorička Pobjeda i navodi da zbog oštrih mjera za ulazak u Crnu Goru zbog epidemije virusa korona turisti biraju Albaniju.
Turisti iz Bjelorusije i Ukrajine zainteresovani su da dođu, ali im se zbog PCR testa to ne isplati, navodi list i dodaje da turistička privreda predlaže ukidanje PCR testa i uvođenje “jače” kontrole.
Prema saznanjima Asocijacije hotela i apartmana opštine Ulcinj, povoljnije mere ulaska koje je uvela Albanija dovele su do toga da su njihovi turistički kapaciteti popunjeni i do 90 odsto u odnosu na prošlu godinu.
S obzirom na takvu situaciju na turističkom tržištu s jedne strane, i veliki uticaj koji turizam ima na ekonomiju Crne Gore, sa druge strane, turistička privreda očekuje da nadležne institucije u Crnoj Gori iznađu održiva rješenja koja će omogućiti obavljanje privrednih aktivnosti kako bi se iskoristio ostatak turističke sezone, navodi Pobjeda.
Tajland i Mijanmar uništili su u petak 25 tona zaplijenjenih droga zajedničke vrijednosti više od dvije milijarde dolara, ali su saopćili da je je priliv droga u porastu dok bande organiziranog kriminala jačaju snabdijevanje i nalaze nove kanale za svoje nelegalno poslovanje.
Takozvani Zlatni trougao u jugoistočnoj Aziji, gdje se sastaju sjever Mijanmara, Laos i Tajland, dugo vremena je bio središte nelegalne trgovine drogom. Proizvodnja droge sada ima industrijsku dimenziju.
U Ayutthayi, sjeverno od Bangkoka, tajlandske vlasti obilježile su Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i tajne trgovine masovnim uništenjem droga.
Policijski komandosi u crnim uniformama stražarili su ispred kutija s drogama iskrcanim iz kamiona, i heroinskim paketićima i vrećicama napunjenim tružičastim pilulama metamfetamina koje su ubacili u mašine za uništavanje.
Čelnici kontranarkotičkih jedinica tvrde da su putna ograničenja uvedena zbog koronavirusa i kontrolni punktovi pomogli u smanjenju krijumčarskih aktivnosti, iako Ured UN-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala (UNODC) tvrdi da je trgovina procvjetala.
Izvor: AFP
Wisanu Prasarthong-osoth, zamjenik načelnika nacionalne policije, izjavio je da su kriminalci koji trguju drogom postali kreativniji.
“Naša djeca donose pogrešnu odluku da naručuju narkotičke droge online. I trgovci im šalju tu drogu”, kazao je.
Iako je uzgajanje opijuma i prerada heroina u opadanju, proizvodnja metamfetamina u sjevernim regijma Mijnamara kojima vlada bezakonje se povećala, dok su oružane etničke grupacije u saradnji s elementima organiziranog kriminala.
Tajland se uglavnom koristi kao polazna tačka za distribuciju droge.
Regionalni predstavnik UNODC-a Jeremy Douglas izjavio je da je online prodaja droge zabrinjavajući trend i da je višak metamfetamina na tržištu oborio cijene.
“Sada smo usmjereni na povećanu dostupnost droga na tržištu. To je veoma zabrinjavajuće”, izjavio je Douglas.
Crni stup dima dizao se u nebo iznad najvećeg mijanmarskog grada Yangona, nakon što su zapaljene vreće napunjene drogom. Vatrogasci su brzo ugasili plamen.
“Iskreno govoreći, Mijanmar je postao tranzitna zemlja distribucije narkotičkih droga prema Evropi i Aziji”, izjavio je Hla Wai, pukovnik mijanmarske policije, prenosi Reuters.
U sjedištu Evropske unije u Briselu raspravlja se o odluci o otvaranju granica, a koja bi na snagu trebalo da stupi 1. jula. Prema izvorima “EuroNewsa”, restrikcije će biti ukinute za građane Bosne i Hercegovine.
U četvrtak evropski zvaničnici nisu donijeli odluku o tome kojim će zemljama zabraniti ulaz nakon što se otvore vanjske granice EU pa je rasprava nastavljena danas.
“EuroNewsa” je podatke dobio iz diplomatskih izvora EU.
Na spisku su sljedeće zemlje:
Vatikan, Monako, Crna Gora, Andora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Albanija, Turska, Kosovo, Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Vijetnam, Kina, Tajland, Mijanmar, Mongolija, Japan, Južna Koreja, Gruzija, Butan, Liban, Indonezija, Uzbekistan, Indija, Tadžikistan, Kazahstan, Palau, Novi Zeland, Australija, Dominika, Bahami, Santa Lucija, Urugvaj, Jamajka, Kuba, Gvajana, Paragvaj, Venecuela, Nikaragva, Kosta Rika, Kanada, Angola, Tunis, Namibija, Uganda, Mozambik, Mauricijus, Zambija, Ruanda, Etiopija, Maroko, Alžir i Egipat.
Skoro pola miliona Bosanaca i Hercegovaca je proteklih godina u pravilu tokom ljetne sezone dolazilo na odmor na hrvatsko primorje.
Ove godine tako neće biti, pandemija koronavirusa, a onda i nedavne mjere hrvatskih vlasti o obaveznoj samoizolaciji od 14 dana svih onih koji iz BiH dolaze u Hrvatsku učinit će svoje.
Nije zgorega u međuvremenu podsjetiti na kakve su sve “tople dobrodošlice” na Jadranu nailazili bh. građani dolazeći iz države čija su preduzeća sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka imala značajan udio u razvoju Dalmacije gradeći brojna odmarališta, hotele, vikendice…
Prije nepunih deset godina urednica na HRT-u, kontroverzna Dijana Čuljak, čijim određenim sumnjivim poslovima se bavilo i hrvatsko pravosuđe zbog čega je i osuđena, vodeći Dnevnik 23. augusta je pitala tadašnjeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića:
– Koliki problem Vam predstavljaju jednodnevni gosti iz BiH koji ništa ne troše, a zauzimaju mjesto na plaži?!
Ovakvom zlonamjernošću i količinom predrasuda bio je zatečen i sam Škaričić, koji je odgovorio “da bh. turisti nisu tolika šteta za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti”.
Čuljak je, podsjetimo, u maju 1993. uradila prilog iz Mostara za HRT u kojem je zarobljene borce Armije RBiH nazivala ekstremistima koji su u zgradi Vranice, kako je tvrdila, “držali hrvatske civile”. Nakon toga izgubio im se svaki trag.
Na tragu njenih diskriminatorskih stavova o bh. turistima 2011. nastavio je lokalni list Makarsko primorje, kojim upravlja HDZ Hrvatske.
– Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili hiljada koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete… Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati. Voće kupuju u Bosni, a sendviče nose od kuće. Mokre u vodi, a WC koriste samo u krajnjoj nuždi – napisali su tada u Makarskom primorju.
U julu 2013. godine potcjenjivački odnos prema bh. građanima nastavili su i nešto sjevernije, u Zadru. I nešto umjerenije. Tadašnji direktor turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe kazao je:
– To su najčešće jednodnevni gosti koji dolaze organizirano na kupanje i to autobusima. Od takvih gostiju domaćini nemaju koristi jer oni ne plaćaju boravišnu taksu, a tokom svog kratkog boravka malo i troše.
Ipak, dodao je kako ga veseli da oni dolaze.
Hit prošlog ljeta, barem kada su u pitanju neodmjerene i zlonamjerne izjave, desio se na Pelješcu, u Trpnju. Izvjesni tamošnji ugostitelj Jakov Begović korištenje ležaljke na plaži pod palmom naplaćivao je tri puta više od uobičajene cijene. Imao je nesuvislu poruku za Bosance.
– Palm set ću ubuduće za goste iz BiH zvati bukva set – poručio je zlonamjerni Begović.
Evropska agencija za lijekove (EMA) preporučila je danas odobrenje “uslovnog stavljanja na tržište” antivirusnog lijeka remdesivir u Evropskoj uniji (EU) za pacijente sa korona virusom.
“Remdesivir je prvi lijek protiv Covida-19 koji je preporučen za odobrenje njegove upotrebe u EU”, navela je Agencija i dodala da tu preporuku sada treba da razmotri Evropska komisija.
Preporuka se odnosi na liječenje zaraženih korona virusa, odnosno odraslih i mladih od 12 godina koji imaju upalu pluća i potreban im je dodatni kiseonik.
EMA se poziva na jednu studiju koja je pokazala da su se pacijenti sa korona virusom i liječeni remdesivirom oporavili brže od drugih pacijenata koji nisu uzimali taj antivirusni lijek.
Upotreba remdesivira koji se koristi za liječenje ebole (hemoragične groznice) dozvoljena je u bolnicama u SAD i Japana.
Izvor: AFP
