Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Za sve koji žele raditi u Njemačkoj: Posebna dozvola bit će produžena i za građane BiH

    Posebna dozvola, koja omogućava dolazak ekonomskih migranata iz država zapadnog Balkana u Njemačku, bit će produžena.

    Prema nacrtu odredbe, dostupne njemačkoj novinskoj agenciji dpa, njemačko Ministarstvo rada trebalo bi produžiti tzv. Regulativu za zapadni Balkan, tako da će ona važiti sve do 2023. godine.

    To znači da će državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno od formalnih kvalifikacija za dobijanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku. Godišnje je tako za dolazak u Njemačku predviđen ukupan kontingent od 25.000 ljudi sa Zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje.

    Ljudi iz zemalja zapadnog Balkana od januara 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku – čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduslov je da podnosilac prijave može pokazati ugovor o radu sa poslodavcem u Njemačkoj i da postoji saglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnosilac molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.

    Potreba za radnom snagom sa Balkana

    Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da važi krajem decembra ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 procenata radne snage sa zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalifikovani ili visokokvalifikovani radnici, kao specijalisti ili eksperti.

    Do danas nije bilo jasno da li će doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demohrišćanskih partija CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj.

    Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada “ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”, objavio je DW.

    Izvor: Deutsche Welle

  • Lideri zemalja EU-a dogovorili plan za oporavak i višegodišnji zajednički budžet

    Lideri 27 zemalja članica EU-a postigli su dogovor u Briselu o ekonomskom oporavku Unije.

    Nakon višednevne, maratonske, sjednice postignut je plan za oporavak i višegodišnji zajednički budžet za period od 2021. do 2027. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel kaže da su se teški pregovori u teška vremena završili dobro za svih EU 27 članica i naorod Evrope.

    Rekao je da je dogovoreno da evropski budžet u narednih sedam godina bude podržan sa 1.074 milijarde eura uz 750 miljardi eura koje će biti mobilisane za oporavak ekonomija.

    Dodao je kako su pokazali kolektivnu odgovornost i solidarnost, te vjeru u zajedničku budućnost. Zadovoljan je što se pokazalo da je rješenje moguće čak i onda kada se ne čini da je tako.

    Podvukao je da je potrebno odgovoriti na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa koja je već odnijela brojne živote i nanijela veliku štetu ekonomiji.

    Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je EU sposobna da djeluje zajednički, čak i u periodu najveće krize, kao i da je spremna da primjenjuje nova rešenja u neuobičajenim okolnostima.

    – To je važan signal koji šaljemo i izvan granica EU, da su zemlje članice, iako svaka zabrinuta na drugačiji način, sposobne da preduzmu akciju – kazala je, prenosi Reuters.

    Merkel je to rekla na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je kazao da je ovo historijski dan za Evropu.

    Izvor: Faktor

  • Hodočasnici u sedmodnevnoj izolaciji u Saudijskoj Arabiji

    Hodočasnici, koji su ove godine ispunili zdravstvene i opće uvjete propisane za hadž, nalaze se  u kućnoj izolaciji koja traje sedam dana, prema zdravstvenom protokolu koji je za hadž odobrila vlada Kraljevina Saudijska Arabija u cilju borbe protiv pandemije koronavirusa.

    Ministarstvo za hadž i umru objavilo je da će zdravstveni standardi biti glavna odrednica za odabir hodočasnika za hadž u 1441. hidžretskoj godini, zajedno s pregledom zdravstvenog protokola koronavirusa prije putovanja u Meku i još jednom kućnom izolacijom nakon završetka obreda hadža, javila je saudijska državna novinska agencija SPA.

    Saudijska Arabija je ranije ovog mjeseca objavila nova zdravstvena pravila u cilju sprečavanja širenja koronavirusa tokom ovogodišnjeg hadža, uvodeći zabranu okupljanja i sastajanja među hodočasnicima, kao i zabranu dodirivanja Ka’be.

    Ova zemlja je donijela odluku u junu da ograniči broj lokalnih hodočasnika na oko hiljadu ljudi, kako bi spriječila širenje koronavirusa, nakon što je muslimanima izvan Kraljevine zabranila dolazak na hodočašće ove godine, i to prvi put u modernoj historiji.

    Kraljevina je donijela odluku da se ovogodišnji hadž zbog pandemije koronavirusa organizuje samo sa manjim brojem predstavnika različitih nacionalnosti koji žive u Saudijskoj Arabiji.

    Ministarstvo za hadž i umru Saudijske Arabije navelo je u svom saopćenju da će se prioritet dati stranim hodočasnicima kojima će biti dodijeljeno 70 posto raspoloživih mjesta.

    Uvjeti koje mora ispunjavati svaka osoba odabrana da obavi hadž ove godine su: negativan rezultat testa na koronavirus, da nije ranije obavila obred hadža, da je životne dobi između 20 i 50 godina i da ne nema hroničnih bolesti.

    Izvor: Fena

  • Oxfordova vakcina protiv koronavirusa sigurna je i dobro utječe na imunološki sistem

    U ispitivanju u kojem je učestvovalo oko 1.077 ljudi pokazalo je da su vakcine dovele do toga da proizvode antitijela i bijele krvne stanice koje se mogu boriti protiv koronavirusa, prenosi BBC.

    Kako se navodi, ovo novo otkriće je vrlo obećavajuće no još uvijek je prerano tvrditi da li je to dovoljno za zaštitu od koronavirusa. U toku su veća ispitivanja.

    Velika Britanija je već naručila 100 miliona vakcina.

    Klix.ba

  • Freske u Aja Sofiji bit će prekrivene za vrijeme namaza

    Ikone i freske sa likovima iz Biblije koje se nalaze u Aja Sofiji u Istanbulu bit će prekrivene zastorima za vrijeme klanjanja, izjavio je predstavnik za medije predsjednika Turske Ibrahim Kalin.

    Prošle sedmice je saopćeno da će freske i ikone biti pokrivene zavjesama, ili laserskom tehnologijom.

    U intervjuu za NTV, Kalin je rekao da će slika Djevice Marije i anđela Gavrila, koja se nalazi u pravcu Kible, odnosno u smjeru prema kojem se okreće svaki musliman tokom molitve, biti prekrivena zavjesom.

    Dodao je da ostale freske Isusa i drugih hrišćanskih svetaca nisu problem, jer se ne nalaze u pravcu Kible, ali nije precizirao da li će i one biti prekrivane.

    U vrijeme kada se ne održavaju molitve Aja Sofija će biti otvorena za posjetioce i u tom periodu sve freske i ikone će biti otkrivene.

  • Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio Aja Sofiju

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je u nedjelju istanbulsku džamiju Aja Sofiju, koja će 24. jula klanjanjem džuma-namaza biti ponovo otvorena za molitvu nakon 86 godina.

    Erdogan je nešto više od jednog sata boravio u Aja Sofiji, a informacije oko priprema na svečanost otvorenja dobio je od ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoya i guvernera Istanbula Alija Yerlikaye.

    U pratnji Erdogana bili su šef Odjela za komunikacije u uredu turskog predsjednika Fahrettin Altun, ministar unutrasnjih poslova Suleyman Soylu, predsjednik Uprave za vjerske poslove Ali Erbas.

    Erdogan je nakon posjete Aja Sofiji na zvaničnom Twitter profilu podijelio i svoju fotografiju iz unutrašnjosti džamije.

    Nakon što je Vrhovni sud Turske 10. jula poništio odluku Vijeća ministara iz 1934. godine kojom je džamija Aja Sofija pretvorena u muzej, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je da će Aja Sofija zvanično biti otvorena u petak 24. jula, klanjanjem džuma-namaza.

    Izvor: Anadolija

  • Situacija u Novom Pazaru se stabilizira, opada broj prijema

    Situacija u Novom Pazaru se stabilizira, imamo manji broj pacijenata u općoj bolnici, 226, u odnosu na prije desetak dana kada ih je bilo 398, izjavio je u nedjelju koordinator opće regionalne bolnice u Novom Pazaru Mirsad Đerlek.

    – Broj pregleda u covid ambulantama se smanjuje, ranije je bilo po 400 ljudi, a jučer smo imali između 200 i 250 pregleda. Imali smo i do 98 prijema, a sada je svedeno na dvadesetak prijema dnevno. Ja sam po prirodi optimist i ovi podaci me raduju, ali ne želim da se opustimo – rekao je Ðerlek u Jutarnjem programu RTS-a.

    Kako kaže, situacija se stabilizira i u Tutinu.

    – Situacija u Tutinu je bolja nego što smo očekivali. Najveći problem imamo u Sjenici, odakle je 70 pacijenata – navodi Ðerlek.

    – Treći dan nas prati trend i statistički podaci pokazuju da ulazimo u mirniju fazu. Međutim, s obzirom na to da se radi o nevidljivom protivniku koji nas je mnogo puta iznenadio, ponašamo se kao da imamo 400 pacijenata u bolnici i kako će nas sutra zadesiti 100 prijema. Hoću reći kako nema opuštanja, tražim ozbiljnost, disciplinu i rad – navodi Ðerlek.

    Ističe da građani Novog Pazara polako shvaćaju da je ovo ozbiljna situacija i bolest, i dodaje da dalji tok bolesti mnogo ovisi od građana Novog Pazara, Sjenice i cijele Srbije.

    – Nije dovoljno da samo mi u bolnicama ginemo i radimo, potrebno je da nam građani pomognu tako što će se pridržavati epidemioloških mjera – apelirao je Ðerlek, prenosi Tanjug.

    Izvor: Fena

  • Afrika se razdvaja, rađa se novi okean

    Nova satelitska mjerenja nude dragocjene podatke za proučavanje tektonskog rasjeda na jednom od geološki najneobičnijih mjesta na planeti, piše američka TV NBC.

    Na tom mjestu, koje je i jedno od najvrelijih mjesta na Zemlji – duž sušnog područja Afar, u Istočnoj Africi, moguće je stajati tačno na mjestu gde se, duboko pod zemljom, kontinent upravo razdvaja.

    To potpuno pusto prostranstvo nalazi se iznad spoja tri ogromne, tektonske ploče koje se vrlo sporo “ljušte” jedna s druge. To je složen geološki proces za koji naučnici kažu da će kroz bar nekoliko miliona godina sasvim pocijepati Afriku nadvoje i stvoriti novi okeanski basen.

    Za sada je najočitiji dokaz nova pukotina, dugačka 56 kilometara u Etiopskoj pustinji.

    Tektonsku sudbinu afričkog kontinenta naučnici proučavaju već nekoliko decenija, a nova satelitska mjerenja pomažu im da bolje prate i razumiju promjene.

    – Ovo je jedino mjesto na Zemlji gde može da se prouči kako kontinentalni rased postaje okeanski – rekao je Christopher Moore, sa Univerziteta u Leeds, u Velikoj Britaniji, koji radi na tome.

    Smatra se da će nastanak novog okeana u Africi trajati najmanje pet do 10 miliona godina. Naučnicima je to posebno zanimljivo jer se dešava u Afaru – na granici Nubijske, Somalijske i Arapske ploče, pošto taj prostor ima jedinstvene geološke osobenosti.

    FOTO: Loraine Field/ atlasobscura.com

    Zemljinu koru čini desetak velikih tektonskih, kamenitih ploča koje se neprestano sudaraju, penju se jedna na drugu, podvlače se ili se udaljavaju.

    Posljednjih 30 miliona godina Arabijska ploča se udaljava od Afrike, čime su nastali Crveno more i Adenski zaliv. Somalijska ploča u istočnoj Africi također se udaljava od Nubijske ploče duž doline Istočne Afrike, koja se proteže kroz Etiopiju i Keniju.

    Još se ne zna mnogo, uključujući i zbog čega se raspada afrički kontinent. Neki smatraju da bi uzrok moglo biti masivno kretanje pregrijanih rastopljenih stijena – magme, koja se ispod Istočne Afrike uzdiže iz Zemljinog plašta.

    Posljednjih godina GPS instrumenti koji se oslanjaju na mjerenje sa satelita, peobrazili su to istraživanje, omogućivši naučnicima da precizno, u milimetrima, mjere kretanje tla, rekao je geofizičar Ken Macdonald, profesor Kalifornijskog univerziteta u Santa Barbari.

    Uz to se ta pojava prati stalnim terenskim istraživanjem na mjestu gdje se dešava, u regionu Afar koji se naziva “Danteovim paklom” – rekla je Cynthia Ebinger, geofizičarka Univerziteta u New Orleansu, koja tamo često radi: – Najtopliji i dalje naseljen grad na Zemljinoj površini je upravo u Afaru, gdje je temperatura često iznad 55 stepeni Celzijusa danju, a noću se “ohladi’ do 35 stepeni”.

    Neka od njenih istraživanja na terenu su, navodi NBC, usredsređena na džinovsku pukotinu od 56 kilometara koja se u Etiopskoj pustinji otvorila 2005. godine. Taj siloviti rasjed koji je nastao za samo nekoliko dana, ekvivalentan je stotinama godina uobičajenog kretanja tektonskih ploča.

    FOTO: University of Rochester

    Od tada, čitavih 15 godina, Ebinger izučava šta pokreće tu ekstremnu pojavu. Njeno istraživanje ukazuje da razdvajanje ploča nije uvijek glatko i jednolično, već ima i jakih trzaja.

    Ebinger smatra da bi rastući pritisak magme koja se uzdiže iz utrobe Zemlje, mogao pokrenuti eksplozivne pojave viđene u regionu Afara što je uporedila pucanjem prepumpanog balona.

    Vremenom će se sada jedinstven afrički kontinent podijeliti i nastat će nov okean tako što će Adenski zaliv i Crveno more preplaviti region Afara i čitavu niziju Istočne Afrike čiji će jedan dio ostati suh i postati novi, mali kontinent, očekuje Macdonald.

    Tri ploče se razdvajaju različitim brzinama: Arabijska ploča odmiče se od Afrike brzinom od oko 2,5 centimetra godišnje, dok se dvije afričke ploče odvajaju upola sporije, rekao je on.

    Iako je to vrlo sporo, istraživači kažu da su ipak jasni znaci da se to dešava jer, kako se ploče “ljušte” jedna s druge, registruju i da materijal iz duboke unutrašnjosti Zemlje ide ka površini, formirajući obod budućeg okeana, prenela je TV NBC.

    Izvor: NBC

  • Velika Britanija obustavlja objavljivanje broja umrlih od korone

    Prema pisanju BBC-ja britansko javno zdravstvo istaklo je da je moguće da su se u Engleskoj preuveličavale brojke umrlih

    Britanski ministar zdravstva Matt Hancock pozvao je na što hitnije preispitivanje metodologije kojom Državna agencija za javno zdravstvo Engleske utvrđuje smrtnosti povezane s korona virusom.

    Naime, prema pisanju BBC-ja britansko javno zdravstvo istaklo je da je moguće da su se u Engleskoj preuveličavale brojke umrlih povezanih s korona virusom, stoga je odlučeno da će se privremeno prekinuti svakodnevno izvještavanje o broju ovih smrtnih slučajeva, prenosi RSE.

    “Trenutno se u broj umrlih ubrajaju svi koji su bili pozitivni na korona virus i u međuvremenu su umrli, a da se ne navodi koliko je vremena prošlo od testiranja do smrti”, istakao je Matt Hancock, ministar zdravstva Velike Britanije.

    Hancock ističe da je broj umrlih podrazumijevao sve smrti, iako je od pozitivnog testa do nečije smrti prošlo i nekoliko mjeseci. Međutim, u drugim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva ubrajali su se samo umrli u roku od 28 dana od momenta dobijanja pozitivnog testa.

    U Engleskoj je 40.528 smrti do sada povezivano s korona virusom.

  • WHO: Rekordni dan s 274.000 novozaraženih koronavirusom

    Svjetska zdravstvena organizacija je izvijestila da je u petak u svijetu zabilježeno rekordno dnevno povećanje broja zaraženih novim koronavirusom od 237.743 slučajeva.

    Najveće povećanje je u Sjedinjenim Državama, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi, objavio je WHO u dnevnom izvješću.

    Raniji dnevni rekord broja slučajeva zaraze covidom-19 bio je 230.370, a dogodio se 12. srpnja.

    Broj smrtnih slučajeva ostao je postojan na prosječnih 5000 u srpnju.

    Ukupan broj slučajeva covida-19 u svijetu u petak se približio 14 milijuna, po podacima agencije Reuters, te će se uskoro prijeći još jedan prag u sedam mjeseci od početka širenja novog koronavirusa od kojeg je do sada umrlo 590.000 ljudi.

    Izvor: N1