Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Postoji čak 17 simptoma korone i traju 12 dana, ove grupe ljudi su najugroženije

     

    Korona se manifestuje preko ukupno 17 različitih simptoma, a svaki oboljeli u prosjeku ima sedam simptoma koji traju 12 dana, pokazalo je veliko istraživanje američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

    Prema njihovoj studiji, najčešće manifestacije bolesti su kašalj, umor, glavobolja i kratkoća daha.

    – Ispitivanje je rađeno u periodu od 14 do 21 dan od testiranja i utvrđeno je da su oboljeli pokazali ukupno 17 simptoma, od koji je svaki od njih u prosjeku imao manifestacije sedam simptoma. Najviše, 71 posto imalo je umor, 61 posto kašalj i glavobolju, a od ostalih čestih simptoma izdvajaju se temperatura, bolovi u tijelu, gubitak mirisa i ukusa, kratkoća daha… Simptomi koji se najduže zadržavaju su kašalj, umor i kratkoća daha, a najkraće temperatura i groznica – kaže se u istraživanju.

    Također, podaci pokazuju da je skoro dvije trećine oboljelih pobijedilo koronu poslije najviše 12 dana i da upravo taj broj dana predstavlja prosečno trajanje bolesti.

    – Neki su izgubili simptome već nakon pet dana, a 65 posto je bilo bez ikakvih manifestacija bolesti nakon 12 dana i taj broj predstavlja prosjek trajanja oboljenja Covid 19.

    Međutim, 35 posot ispitanika pokazivalo je neke simptome i nakon dvije nedjelje. Među njima je svaki drugi oboljeli stariji od 50 godina, svaki peti između 16 i 34 i svaki treći između 35 i 50 godine – utvrdilo je istraživanje.

    dnevni avaz

  • U Hrvatskoj skoro upola turista manje nego lani

    Hrvatska turistička zajednica objavila je danas da je u julu zabilježeno dva miliona dolazaka turista.

    Prema podacima sistema eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu i nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je na današnji dan ostvareno više od dva miliona turističkih dolazaka u julu, što je 54 odsto dolazaka ostvarenih u istom razdoblju prošle godine.

    Pritom je ostvareno i 14,7 miliona turističkih noćenja, što je približno 59 odsto lanjskog rezultata, prenosi hrvatski portal Index.

    Od ukupnog broja dolazaka strani turisti su ostvarili 1,8 miliona dolazaka (51 odsto dolazaka prošle godine) i 12,5 miliona noćenja (56 odsto noćenja prošle godine), dok je promet domaćih turista na nivou od 90 odsto prošlogodišnjeg prometa mjerenog dolascima i 78 odsto noćenja.

    “Ovo su, s obzirom na okolnosti, odlični pokazatelji i dobra najava za avgust, u kojem očekujemo nastavak pozitivnih trendova”, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

    U periodu od 1. do 26. jula, kada je riječ o broju dolazaka, vodeće je tržište Njemačke, sa koga je ostvareno 92 odsto dolazaka zabilježenih prošle godine, slijede Slovenija sa 91 odsto prošlogodišnjih dolazaka i Poljska i Češka sa oko 82 odsto dolazaka zabilježenih lani, prenijela je agencija Tanjug.

  • Čelnik WHO-a: Pandemija nastavlja da se ubrzava, broj zaraženih je udvostručen za šest sedmica

    Pandemija koronavirusa “nastavlja da se ubrzava“, s udvostručenim brojem slučajeva tokom proteklih šest sedmica, izjavio je u ponedjeljak čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus kazao je da je skoro 16 miliona slučajeva zaraze sada prijavljeno agenciji UN-a za javno zdravstvo, uz više od 640.000 preminulih širom svijeta.

    Tedros će u četvrtak sazvati komisiju za vanredne situacije WHO, u proceduralnom potezu šest mjeseci nakon što je ta agencija proglasila vanrednu situaciju na polju javnog zdravstva na međunarodnom nivou 30. januara nakon što se pojavila pandemija koronavirusa. Komisija će mu dati savjete o borbi protiv pandemije.

    “COVID-19 je promijenio naš svijet. Okupio je ljude, zajednice i narode – i razdvojio ih je”, izjavio je on novinarima u sjedištu WHO-a u Ženevi.

    Naveo je neke faktore koji su se dokazali uspješnim u nekim zemljama, kao što su političko čelništvo, obrazovanje, testiranje, higijena i mjere fizičkog distanciranja, prenosi AP.

  • U Beogradu više ne žele Sarajevsku i Bosansku ulicu, mijenjaju nazive zbog “srpstva”

    Bit će promijenjeni nazivi ulica Porečka, Hvarska, Hrvatska, Splitska, Podravska, Bjelovarska, Šibenička, Ljubljanska, Bledska, Bosanska, Mariborska, Celjska, Lopudska, Murska, Zenička.

    Tako će Zagorska ulica u Zemunu postati Ulica Blagoja Jovovića, po imenu atentatora na ustaškog vođu Antu Pavelića.

    Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da ulice u Beogradu treba da nose nazive ljudi koji koji su zadužili Srbiju, kao i po prijateljskim zemljama i narodima, te onima koji su zadužili čovječanstvo.

    “Zato ćemo nastaviti da mijenjamo imena svih ulica koje nose naziv po onima koji više nemaju veze sa Srbijom, kao i po sredinama u kojima bilo šta što dolazi iz Srbije nije dobrodošlo”, istakao je Vesić.

    On je podsjetio da je Beograd kao glavni grad imenima ulica ili spomenicima predstavljao čitavu nekadašnju Jugoslaviju, ali da nije normalno da nijedan grad u bivšim republikama nema Beogradsku ulicu, osim Podgorice i Skoplja.

    Vesić je za “Večernje novosti” rekao da se naziv Kumanovske ulice neće mijenjati, jer Kumanovska bitka svjedoči i o srpskim herojskim podvizima.

    Ranije su promijenjeni nazivi ulica Zadarska u Dobrice Ćosića, Zagrebačka u Koče Popovića, Travnička u Milorada Ekmečića, Pohorska u General Ždanova.

    Klix.ba

  • Na dijelu Arktika izmjerena temperatura 22 stepena, inače je 5 stepeni

    Svalbard, norveški arhipelag na Arktiku, u subotu je oborio apsolutni temperaturni rekord od 22 stepena Celzijevih, objavio je norveški meteorološki institut.

    S 21,7 stepeni izmjerenih u 18 sati po mjesnom vremenu blizu mjesta Longyearbyen, arhipelag je imao najtopliji dan od početka mjerenja.

    Prethodni rekord dogodio se 16. jula 1979., kada je bilo izmjereno 21,3 stepena, rekao je meteorolog Kristen Gislefoss.

    Grupa otoka poznatijih po imenu Spitzberg, nalazi se hiljadu kilometara od Sjevernog pola.

    Ovaj rekord daleko je iznad uobičajenih temperatura za ovo godišnje doba, u julu, koji je najtopliji mjesec na Arktiku, temperature se na Svalbardu kreću između 5 i 8 stepeni Celzijusa.

    Arktik se zagrijava dvaput brže od ostatka planeta, kažu naučnici.

    Prema službenom norveškom izvještaju “Klima u Svalbardu 2100.”, prosječna temperatura na Svalbardu za razdoblje od 2070. do 2100. trebala bi porasti od 7 do 10 stepeni u odnosu na razdoblje 1970. do 2000., ako se nastavi dosadašnji utjecaj ljudi na klimu.

    Na Svalbardu je smještena i “Vegetacijska Noina arka”, riječ je o banci u kojoj se čuvaju sjemena za budućnost u slučaju kataklizme.

    Taj “biljni sef” osmišljen protiv klimatskih promjena i sam je bio žrtva globalnog zagrijavanja. Moralo se uložiti 20 milijuna eura kako bi se sanirao s obzirom na to da su u njega 2016. prodrle vode izazvane topljenjem permafrosta – u načelu vječno zamrznutog tla u arktičkom području.

    Izvor: Index.hr

  • Ove godine hadž će biti simboličan, uz prisustvo 1.000 hodočasnika

    Kako je i predviđano, ove godine neće biti hadža kao što se događa svake godine; bit će ga, ali simbolično, uz učešće svega 1.000 hodočasnika različitih nacionalnosti, koji već kao radnici borave u Saudijskoj Arabiji.

    Prema navodima Financial Timesa, Kraljevina Saudijska Arabija od vjerskog turizma tokom 2020. godine izgubit će 12 milijardi dolara.

    Samo od hadža, koji traje svega nekoliko dana, gubitak će biti četiri milijarde dolara, ostatak otpada na umru (vjerski obred hodočašća Mekke, koji traje tokom cijele godine).

    Svake godine najmanje dva miliona stranih hadžija posjeti Mekku, dok je broj posjetilaca tokom ostatka godine oko sedam miliona.

    Upravo je namjera Muhammeda bin Selmana, princa prijestolonasljednika, bila da, u okviru ekonomskih reformi, udupla tu brojku, pa je za 2020. godinu planirano da umru obavi najmanje 15 miliona hodočasnika, zbog čega su prethodnih godina i liberalizirali vizni režim i posjete te vrste u vlastitom aranžmanu.

    Međutim, pandemija korona virusa, kao i svugdje, pomrsila je sve planove i programe.

    Zanimljivo je da je ovo prvi put u historiji Kraljevine, od njenog osnivanja 1932. godine, da hadža ne bude, no, od 630. godine, od kada se hadž obavlja u današnjoj formi, prema navodima Fondacije “Kralj Abdulaziz za istraživanja i arhiviranje”, hadž nije obavljen 40 puta, uslijed vojno-političkih sukoba, ali i mnoštva pandemija.

    Opljačkali Kabu i odnijeli Crni kamen

    Neki od najpoznatijih događaja koji su spriječili odbavljanje hadža u proteklih 14 stoljeća islama sežu unazad do polovine devetog stoljeća, kada je i zabilježen prvi slučaj takve vrste.

    Godine 865, tokom sukoba s Abasidskim hilafetom sa sjedištem u Bagdadu, Ismail ibn Jusuf, poznat kao Al-Safak, pokrenuo je napad na blagoslovljenu planinu Arefat iznad Mekke, masakrirajući hodočasnike.

    Prepad je primorao muslimane da te godine otkažu hadž.

    Heretička sekta Karamita iz Bahrejna, pod vođstvom Abu Tahira al-Džanabija, 930. godine napala je Mekku i tom prilikom ubila 30.000 hadžija, čija su tijela zatim bacili u bunar “zemzem”.

    Opljačkali su Kabu i odnijeli Crni kamen u Bahrejn.

    Hadž je bio otkazan deset godina, sve dok Crni kamen nije ponovo vraćen u Kabu.

    Godine 967. uslijedila je kuga, od koje je umrlo na hiljade ljudi, ali i životinja u Mekki, pa je i te godine otkazan hadž.

    A 983. godine politika se ponovo uplela u hadž.

    Razlog su politički sporovi između vladara dva hilafeta – Abasidskog u Iraku i Siriji i Fatimidskog u Egiptu – koji se nalazio kao prepreka na putu muslimanima iz sjeverne Afrike.

    Prošlo je osam godina do ponovnog održavanja hadža – 991. godine.

    Od 1256. do 1260. godine, zbog političkih neprijateljstava, niko osim stanovnika Hidžaza nije obavio hadž.

    Hroničar Al-Makrizi bilježi da je 1346. godine muslimanska vojska Malika Ashrafa, koja se borila kod Tabriza u Perziji, krenula na Bagdad u Iraku, gdje su se i vojska i grad zarazili kugom.

    Sa krajnjeg juga Iraka hodočasnici su 1348. godine u Meku prenijeli kugu, a vladar Jemena, tek oslobođen iz zatočeništva u Egiptu, 1351. godine je bubonsku kugu sa sobom odnio u Jemen.

    U aprilu 1348. godine kuga se u sjevernoj Africi proširila zapadno od Aleksandrije, pa sve do juga Tunisa i, preko mora, na Siciliju.

    U Tunisu se proširila na istok i zapad, zarazivši marokansku vojsku, koja je namjeravala osvojiti Tunis.

    Od bubonske kuge do pandemije kolere

    Izbjeglice i preživjeli prenijeli su klice bubonske kuge nazad u Maroko potkraj 1348. godine.

    Istina, sjeverozapadna Afrika mogla je, također, biti zaražena i iz španske Almerije, koja je u to doba bila pod islamskom vlašću.

    U proljeće 1349. godine bubonska kuga ponovo se vratila u Mekku – procjenjuje se da je te godine od kuge umrla polovina od 2.500 do 3.000 hadžija.

    Prethodnih godina broj hadžija iznosio je i do 5.000, ali se, zbog sve težih okolnosti, drastično smanjio.

    Procjenjuje se da je svaki treći stanovnik Mekke umro.

    Historičari su pokrajinu Hidžaz označavali kao rasadnik kuge, zbog toga što je bila čvorište trgovačkih ruta i u stalnom kontaktu s trgovcima koji su dolazili iz Džede i svojim dolascima stalno obnavljali prisustvo raznih bolesti.

    Iz tog razloga, nakon osmanskog dolaska na vlast i preuzimanja hilafeta, u Mekki su izgrađene tri bolnice u kojima su se liječili oboljeli, dvije u 16. stoljeću, a treća krajem 17. stoljeća, preciznije 1697. godine.

    Unatoč naporima, zdravstveno i sanitarnostanje ostalo je nepromijenjeno i u 19. stoljeću, pa je 1814. godine od  kuge u Hidžazu umrlo oko 8.000 osoba.

    Epidemije kolere u arapskim provincijama

    Kolera je 1821. godine sa Indijskog potkontinenta prvo dospjela do Bagdada, zatim Mosula i Dijarbakira (1822) i nekoliko mediteranskih primorskih gradova (1823).

    U periodu 1821-22. došlo je do epidemije kolere u svim arapskim provincijama – Basri, Damasku, Palestini i Mekki.

    U Egiptu je kolera u svega dva mjeseca usmrtila oko 150.000 osoba, od oko 3,5 miliona stanovnika Egipta.

    Hadžije koje su 1831. godine prolazile kroz Mezopotamiju sa sobom su donijele koleru u Mekku, a blizu 3.000 hadžija je umrlo.

    Procjenjuje se da je od pandemije kolere u Mekki i Medini umrlo između 12.000 i 30.000 osoba.

    U Kairu je umrlo oko 30.000 osoba, što je bilo 15 posto od ukupne populacije grada.

    Tokom treće pandemije (1845-59), kolera se 1845. godine pojavila u Bengalu, zatim je naredne godine stigla do Adena i Džede, a u novembru i u Mekku.

    Procjenjuje se da je tada umrlo oko 15.000 hodočasnika.

    Kolera se nastavila širiti prema Bagdadu (1846), Tibilisiju (1847), Istanbulu (1847) i Evropi (1848).

    Kuga, koja se proširila i harala narednih godina po Evropi, odnijela je stotine hiljada života – u Engleskoj oko 62.000, Italiji oko 24.000, Francuskoj oko 110.000…

    Serija pandemija zaraznih bolesti

    Samo 1855. godine na području Mediterana od kuge je umrlo više od 230.000 osoba.

    Tokom četvrte pandemije, 1865. godine Mekku je zadesila najžešća kuga – od prisutnih oko 90.000 hadžija, njih oko 15.000 je umrlo.

    Koleru su donijeli hodočasnici iz Singapura.

    Hadžije su po povratku kući ostale zarazili kolerom, koja se na kraju proširila od Sjeverne Afrike do Južne Evrope.

    Kolera je u Tunis stigla 1867. godine, a u Alžiru i Francuskoj odnijela je oko 80.000 života.

    Samo u Egiptu od kolere je u junu i julu iste godine umrlo oko 60.000 osoba.

    Godine 1872. kolera se ponovo pojavila u Mekki, a zatim se proširila u Sudan; broj umrlih nije poznat.

    Mekku je 1881. godine zadesila peta pandemija, koja je ovoga puta došla s hodočasnicima iz Pendžaba, u Pakistanu.

    Pojavila se i naredne godine, a posljedice su bile katastrofalne – od oko 200.000 prisutnih hadžija, procjenjuje se da ih je oko 30.000 umrlo.

    Odatle se brzo proširila prema Egiptu, gdje je usmrtila još oko 16.000 osoba.

    Mekku je 1883. godine pogodila velika pandemija kolere, umrlo je oko 13.400 hadžija, a pretpostavlja se da je ukupan broj žrtava u Hidžazu iznosio oko 30.000.

    Borba protiv širenja infektivnih bolesti

    Unatoč karantinima, pandemija je iste godine u Egiptu odnijela oko 58.000 života.

    Krajem 19. stoljeća kolonijalne vlasti u Indiji uvodile su žestoke mjere u borbi protiv širenja infektivnih bolesti, pa je tako nekoliko godina u periodu oko 1897. godine indijskim muslimanima zabranjeno obavljanje hadža.

    Početkom 20. stoljeća Osmanlije su izražavale veliku zabrinutost zbog Hidžaza, naročito Mekke i Medine i sve većih kritika međunarodnih posmatrača zbog neobuzdane kuge koja je harala područjem.

    Jedan britanski ljekar zabilježio je stotine smrtnih slučajeva uslijed kuge koja je harala u periodu od 1906. do 1908. godine, pozivajući na međunarodnu akciju u suzbijanju njeznog širenja.

    Kolera je 1902. godine pomorskom rutom, vjerovatno s hodočasnicima iz Madrasa, u Indiji, došla do luke u Džedi, a odatle do Mekke, proširivši se u posljednjoj sedmici februara, uslijed čega je umrlo oko 4.000 osoba.

    Iako su preduzete sve moguće mjere predostrožnosti, pokazalo se da je nemoguće spriječiti “invaziju” na Egipat, gdje se bolest, nije jasno kako, prvo pojavila u Asjutu, a zatim dalje proširila, odnoseći u naredna tri mjeseca gotovo 34.000 života.

    Godine 1907, najvjerovatnije s putnicima broda koji je stigao iz Odese, kolera se ponovo pojavila u Mekki, a naredne godine u Hidžazu je odnijela oko 25.000 života.

    Smrtni slučajevi bosanskih hadžija

    Javljala se četiri naredne godine zaredom.

    Godine 1097. zabilježeni su i smrtni slučajevi bosanskih hadžija.

    O tome je pisao Sarajevski list, a jedan od umrlih bio je čukundjed autora ovih redaka, hadži Bećir Mehmedović.

    “Umrle hadžije 1907. Osim već spomenutih smrtnih slučajeva među našim hadžijama, javlja se da su još umrli, i to: Hadži Bećir Mehmedović iz Snagova, kotar Zvornik; Hadži Muharem Hadžić iz Konjica na putu za Medinu; Hadži Ali ef. Kurbegović iz Novoga u Mekki.” (Sarajevski list, broj 27. srijeda, 6. mart 1907. godine, strana 2).

    Nakon toga su 1909. godine navodno dva prosjaka koja su pješačila iz Mekke u Medinu donijela u grad koleru.

    Međutim, nisu samo oni prouzrokovali probleme, već i mnoštvo drugih siromašnih hodočasnika koji su dolazili na hadž i prosili na putu od Džede do Mekke i Medine.

    Procjenjuje se da su tih godina siromasi činili 20 posto hadžija.

    Doktor Firmin Duguet, generalni inspektor Međunarodnog karantinskog odbora u Aleksandriji, 1931. godine navodi da se u proteklih 81 godinu pojavilo 27 epidemija tokom hadža te da je Hidžaz bio usputna stanica epidemija koje su dolazile sa istoka na zapad.

    Od 1913. godine pa nadalje Mekka je bila sigurna od kolere, uz iznimku 1930. godine, kada se pojavila, ali bez smrtnih slučajeva tokom perioda hadža.

    Slučaj variola vere iz 1972. godine

    Od 1831. do 1918. godine Mekku su često pogađale pandemije, najčešće su dolazile sa indijskog potkontinenta, a zatim se nastavljale širiti prema Evropi i sjevernoj Africi, pa čak i sjevernoj i Latinskoj Americi.

    Kolera je bila najčešće oboljenje, ali je zabilježen i slučaj širenja ospica 1930-ih, kao i slučaj variola vere (velike boginje), koju je 1972. godine u Jugoslaviju donio hadžija iz Prizrena.

    U periodu od 1984. do 1986. godine u Mekki je još jednom zabilježena kolera, a 1994. godine i vibrio kolera.

    Godine 1987. hodočasnici iz Azije u Mekku su donijeli meningitis, koji se kasnije, povratkom hadžija, proširio u Subsaharsku Afriku, izazivajući epidemije 1988-89. godine.

    Manje zarazne bolesti, poput tuberkuloze, denge i poliomielitisa, također su bile prisutne i dokumentirane kao mini-epidemije među hodočasnicima.

    Pretpostavke su da oko 40 posto hodočasnika dobije neku vrstu virusa tokom boravka u Mekki i Medini.

    Zbog toga Saudijska Arabija posljednjih desetljeća prilikom obavljanja hadža zahtijeva od hodočasnika obavezno prilaganje dokaza o vakcinaciji protiv žute groznice, meningitisa i polia.

    Izvor: Al Jazeera

  • Njemačka razmatra uvođenje obaveznog testiranja na koronavirus za one koji se vraćaju s odmora

    Reuters piše da je o ovoj mogućoj odluci govorio ministar zdravlja Njemačke Jens Spahn naglašavajući kako će vlada poduzeti sve kako bi se suzbilo širenje koronavirusa, ali je naglasio da će se uz sve to morati poštovati osnovna ljudska prava.

    “Trenutno provjeravamo da li je legalno i moguće zahtijevati od nekoga da radi test jer bi to moglo biti u suprotnosti s osnovnim ljudskim pravima”, kazao je Spahn.

    Shodno navedenom, Spahn koji pripada konzevativcima kao i Angela Merkel dodao je da su sudovi u Njemačkoj ispitali sve mjere koje se donose zbog koronavirusa kako upravo ne bi došlo do kršenja ljudskih prava.

    Spahn i njegove kolege iz 16 njemačkih država su se složili da će svim ljudima koji se u Njemačku vraćaju nakon godišnjih odmora, ponuditi besplatno testiranje na dobrovoljnoj bazi.

    To znači da će osobe koje dolaze iz rizičnih zemalja, a među kojima su trenutno SAD, Brazil i Turska odmah biti testirani, a u roku od tri dana osobe koje dolaze iz drugih država.

    Ova odluka se odnosi na državljane Njemačke, a turisti koji posjete ovu zemlju iz visokorizičnih država neće morati biti 14 dana u karantinu ukoliko test pokaže da nemaju koronavirus.

    Njemačka se do sada najbolje izborila s koronavirusom za razliku od većine zemalja, a sve zahvaljujući ranom i obimnom testiranju.

    Međutim, na internetu su se pojavili videosnimci neodgovornog ponašanja njemačkih turista u Španiji što je izazvalo dodatnu zabrinutost da su ljudi na odmoru izloženi povećanom riziku od zaraze i da bi virus mogli donijeti kući.

    Također, broj novozaraženih u Njemačkoj se u petak naglo povećao na 815, pokazali su podaci Instituta Robert Koch i to je najveći porast slučajeva od sredine maja. U subotu je taj broj nešto manji, ali i dalje visok i riječ je o 781 osobi.

    I Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je također u petak izvijestila o rekordnom porastu broja zaraženih koronavirusom na globalnom nivou.

    Klix.ba

  • Bazeni i teretane ponovo otvoreni u Velikoj Britaniji

    Bazeni i teretane u Engleskoj ponovo se otvaraju otkako je Velika Britanija uvela mjere izolacije dok su službenici javnog zdravstva isticali prednosti vježbanja u borbi protiv COVID-19.

    Vlada je najavila nove mjere borbe protiv gojaznosti u sklopu tog poteza, nadajući se da bi mogli biti spremniji na taj način da se bore protiv pandemije.

    Ali Jane Nickerson, izvršna direktorica Swim Englanda, kaže da je bilo finandijskog pritiska na bazene još prije pandemije i da se bez podrške vlade mnogi neće otvoriti ove godine – ili ikad.

    Ona je za BBC rekla da subvencije za bazene zapravo štede novac zbog uticaja koji imaju na socijalnu koheziju, sprečavanje kriminala, obrazovanje i zdravstvene beneficije. Učenje plivanja je također životna vještina.

  • Nove mjere za ulazak u Austriju: Važe i za državljane BiH

    Nova pravila za ulazak u Austriju iz takozvanih rizičnih zemalja, u koje spadaju i sve države Zapadnog Balkana, počeće da se primenjuju od ponedjeljka, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

    Nove mjere, za razliku od onih koje su najavljene početkom nedjelje, sadrže samo male promjene.

    Povratnici iz rizičnih regiona moraće sada da sa sobom imaju negativan PCR test, nešto aktuelniji nego do sada, ili ako ga nemaju, kao i do sada, moraju u karantin.

    Obavezujući karantin i u slučaju posjedovanja negativnog PCR testa važi samo za državljane trećih država koji nemaju boravak u Austriji.

    Za državljane Austrije, EU, Evropske ekonomske zajednice, Švajcarske, kao i sve osobe koje imaju boravak u Austriji, prilikom povratka iz rizičnih regiona, prema uredbi Ministarstva zdravlja, to znači da će morati da na granici prikažu ne, kao do sada ljekarski atest koji nije stariji od četiri dana, već negativan PCR test, koji ne smije biti stariji od tri dana.

    Ako prilikom ulaska oni nemaju PCR test moraju u desetodnevnu samoizolaciju, koju mogu prekinuti ako urade PCR test o sopstvenom trošku u Austriji, u roku od 48 sati.

    Inače, uredbom je smanjeno i trajanje samoizolacije, sa ranijih 14, na 10 dana.

    Najavljivani obavezni karantin, bez mogućnosti prekida, uz obavezan negativni PCR test važiće samo za građane takozvanih trećih zemalja.

    Inače osobe iz te grupe, kao i do sada, ne mogu bez “pravog i valjanog” razloga da uđe u Austriju, a izuzetak su ona lica koja ulaze u Autriju iz neke zemlje Šengena.

    Ta lica moraće na granici da prikažu i potvrdu o smještaju, u kojem će provesti obavezni desetodnevni karantin.

    Za diplomate, sezonsku radnu snagu i njegovatelje iz trećih zemalja važi posebno pravilo, a to je da moraju prikazati negativni PCR test i ići u desetodnevni karantin, koji mogu napustiti nakon novog testa urađenog u Austriji, u slučaju da je negativan.

    Takođe i tranzit kroz Austriju bez zaustavljanja moguć je bez ikakvih ograničenja.

    U uredbi je navedena i lista rizičnih regiona, koja obuhvata 32 zemlje – Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Brazil, Bangladeš, Belorusija, Egipat, Čile, Ekvador, Indija, Indonezija, Iran, Kosovo, Meksiko, Moldavija, Nigerija, Severna Makedonija, Pakistan, Peru, Filipini, Portugal, Rumunija, Rusija, Švedska, Senegal, Srbija, Južna Afrika, Turska, Ukrajina, SAD I kineska provincija Hubej.

    Za osobe koje su od ponedjeljka već u inostranstvu nova pravila važiće tek od 1.avgusta.

    PIŠE: OSLOBOĐENJE PORTAL

  • Poplave u Zagrebu: Tokom intervencije preminuo vatrogasac

    Veliko nevrijeme zahvatilo je sinoć oko 21 sat zapadne dijelove Hrvatske i Zagreb, gdje je došlo do velikih poplava.

    Pod vodom je bilo nekoliko ulica u centru grada, brojni automobili ostali su pod vodom, poplavljene su kuće, trgovine i ugostiteljski objekti.

    Noć na terenu proveli su zagrebački vatrogasci koji su imali više od stotinu intervencija. Prilikom intervencije na ispumpavanju vode iz objekta, jednom od vatrogasaca je pozlilo. Uprkos intervenciji Hitne pomoći on je preminuo.

    Još uvijek su na snazi upozorenja za opasne vremenske prilike, navedeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

    Za područje Zagreba na snazi je narandžasto upozorenje meteoalarma.

    Izvor: Index.hr/24sata.hr