Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Cijena gasa u Evropi pala na nivo od prije prekida snabdijevanja iz Rusije

    Cijena gasa u Evropi pala na nivo od prije prekida snabdijevanja iz Rusije

    Cijena gasa u Evropi pala je na nivo iz maja 2021. godine, prije prekida snabdijevanja iz Rusije, što daje nadu da se energetska kriza koja je zahvalita kontinent u posljednje tri godine sada bliži kraju.

    Obiman uvoz tečnog prirodnog gasa, toplo vrijeme i smanjenje potražnje kao rezultat visokih cijena prethodnih godina, pomogli su da se gas uskladišten u EU tokom tekuće zime održi na istorijski visokom nivou, što je doprinijelo padu cijena, prenosi Financial Times.

    Cijena gasa na TTF čvorištu u Holandiji pala je u petak na 22,53 EUR po megavat satu, nastavljajući tronedeljni niz pojeftinjenja. Evropska energetska kriza počela je 2021. godine kada je kontinent izašao iz produžene hladne zime sa niskim nivoom uskladištenog prirodnog gasa.

    Zabrinutost je porasla nakon što je snabdijevanje pogoršano zbog smanjenja izvoza ruskog gasa u Evropu, a trgovci su spekulisali da je to bila taktika Moskve da izvrši pritisak na evropske vlade, uključujući njemačku, da odobre pokretanje novoizgrađenog gasovoda Sjeverni tok 2. Uvoz ruskog gasa dodatno je oslabio nakon početka rata u Ukrajini.

    Evropske cijene gasa dostigle su vrhunac u ljeto 2022. godine i u jednom trenutku megavat sat je koštao više od 300 eura. Od tada traju napori zemalja EU da smanje potražnju, kao i da pojačaju uvoz tečnog prirodnog gasa iz SAD, a uzastopne tople zime pomogle su u ublažavanju krize snabdijevanja, prenosi Bankar.me.

  • Uz pomoć Emirata gradit će grad za nevjerovatnih 35 milijardi dolara

    Uz pomoć Emirata gradit će grad za nevjerovatnih 35 milijardi dolara

    Egipatski zvaničnici potpisali su u petak historijski ugovor s predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata koji će omogućiti izgradnju novog grada za nevjerovatnih 35 milijardi dolara.

    Naime, grad Ras el-Hekma gradit će se na sjeverozapadnoj obali države i bit će novi masivni, urbani, poslovni i turistički centar Egipta.

    “Projekat zapadno od Aleksandrije implementirat će kompanije koje su u vlasništvu vlade Abu Dabija. Neposredne direktne strane investicije pomoći će Egiput da prevaziđe trenutnu krizu valute”, rekao je premijer Egipta Mostafa Madbouly.

    Također, naglašeno je kako se očekuje da će investicije Emirata tokom realizacije projekta dostići minimalno 150 milijardi dolara.

    Kako su istakli zvaničnici, projekat novog grada obuhvatat će stambene četvrti, prestižne međunarodne hotele, turistička naselja, prostore za zabavu i uslužne objekte te centralni poslovni kvart koji će privući globalne kompanije.

    “Projekat bi također uključivao veliku marinu za turističke jahte i brodove. Očekujemo da će novi grad privući osam miliona turista u Egipat”, rekao je premijer.

    Emirati i Egipat su kroz ovaj sporazum dogovorili i razvoj međunarodnog aerodroma koji bi se trebao nalaziti južno od grada.

    “Egipat će dobiti direktno 24 milijarde dolara u dvije rate od ukupnog iznosa u početnoj investiciji od 35 milijardi dolara. U međuvremenu, UAE će se odreći svojih 11 milijardi dolara stranih depozita u Centralnoj banci Egipta. Taj korak će smanjiti vanjski dug države”, zaključio je premijer.

  • Snažan zemljotres na granici Kirgistana i Kine

    Snažan zemljotres na granici Kirgistana i Kine

    Zemljotres jačine 5,8 stepeni pogodio je danas područje na granici Kine i Kirgistana, saopštio je njemački Istraživački centar za geonauke (GFZ).

    Potres je bio na dubini od 10 kilometara, navodi Reuters.

    Zasad nema izvještaja o eventualnoj materijalnoj šteti ili povrijeđenima.

  • Godinu dana nakon eksperimenta: U Velikoj Britaniji skratili radnu sedmicu, plata ostala ista

    Godinu dana nakon eksperimenta: U Velikoj Britaniji skratili radnu sedmicu, plata ostala ista

    Godinu dana nakon završetka najveće svjetske probe četverodnevne radne sedmice, velika većina kompanija koje su učestvovale i dalje je dozvoljavala svojim zaposlenima da rade kraću sedmicu, a više od polovine je tu promjenu učinilo trajnom.

    Od juna do decembra 2022. radnici u 61 kompaniji u Velikoj Britaniji radili su 80 posto svojih uobičajenih sati za istu plaću. U zamjenu su se obavezali da će obaviti 100 posto svog posla, piše CNN.

    Najmanje 89 posto tih kompanija i dalje je provodilo politiku, a najmanje 51 posto kompanija je potpuno prešla na četverodnevni rad u toku sedmice krajem 2023., navodi se u izvješću koje je objavio jedan od organizatora eksperimenta.

    Efekti skraćenog radnog vremena bili su izuzetno korisni za osoblje i njihove kompanije, navodi se u izvještaju.

    Na kraju ispitivanja, zaposleni su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između posla i privatnog života i opštem zadovoljstvu životom, kao i manje iscrpljenosti od posla – i ova poboljšanja su se zadržala godinu dana kasnije.

    “Ključna stvar je da snažni nalazi nakon šest mjeseci nisu posljedica novosti ili kratkoročnih uticaja. Ovi efekti su stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije na Bostonskom koledžu, koja je anketirala osoblje u kompanijama koje su učestvovale u suđenju.

    Menadžeri i izvršni direktori u 28 organizacija također su se složili da odgovore na dodatna pitanja. Svi su rekli da je četvorodnevna sedmica imala pozitivan uticaj na njihovu kompaniju. Fluktuacija osoblja pala je u polovini organizacija, skoro trećina je izjavila da je politika značajno poboljšala zapošljavanje, a 82 posto je izvijestilo o povoljnim efektima na dobrobit osoblja.

    Skoro polovina od 61 organizacije koja je učestvovala u ispitivanju 2022. se bavi marketingom i oglašavanjem, profesionalnim uslugama i neprofitnim sektorom. Ostatak obuhvata niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvenu zaštitu i umjetnost i zabavu.

    Pozivi da se skrati radna sedmica umnožili su se posljednjih godina. Ovi pozivi su postali glasniji nakon što su milioni zaposlenih prešli na rad na daljinu tokom pandemije i prestali da putuju na posao, štedeći vrijeme i novac.

    Bilo je brojnih eksperimenata s četverodnevnom nedjeljom širom svijeta, uključujući ispitivanje 2022. u 33 kompanije, s većinom radnika sa sjedištem u Sjedinjenim Državama i Irskoj.

    Radiosarajevo.ba

  • Na današnji dan je počela ruska “trodnevna operacija” u Ukrajini, ratne mašine ulaze u treću godinu

    Na današnji dan je počela ruska “trodnevna operacija” u Ukrajini, ratne mašine ulaze u treću godinu

    Danas se obilježavaju dvije godine od kada je Rusija pokrenula svoju “trodnevnu specijalnu ojnu operaciju”, u Ukrajini. Nakon dvije godine rat se našao u svojevrsnoj pat poziciji, sa Rusijom koja plaća ogromnu cijenu za minimalan napredak i Ukrajinom koja nema dovoljnu podršku.

    U ranim jutarnjim satima 24. februara 2022. godine desetine hiljada ruskih vojnika prešli su ukrajinsku granicu. Cilj je bio jednostavan u roku od tri dana sa vojskom ući u Kijev i postaviti režim po volji Moskve.

    Moskovske trupe su zaustavljene na kapijama Kijeva i Harkova, a rat koji je za Rusiju trebao da bude lagana šetnja pretvorio se u krvavu dvogodišnju borbu, a sama Rusija se našla pod žestokim sankcijama kolektivnog zapada.

    Za razliku od prve godine rata koja je bila obilježena značajnim uspjesima ukrajinske vojske u oslobađanju regije Kijeva, grada Hersona, dijelova regije Harkova, druga godina rata je pokazala Ukrajincima da rat neće biti moguće završiti u par kratkih poteza.

    Ukrajinska ljetna ofanziva čija su osnova bili tenkovi koje su zapadne države nakon dugog oklijevanja isporučili zapela je u zamršenoj mreži ruskih odbrambenih položaja u Zaporožju.

    Kraj godine je za Ukrajince doveo nove brige. Nemogućnost dogovora demokrata i republikanaca o unutrašnjoj politici je blokirao izglasavanje neophodne pomoći za Ukrajinu. Ukrajina se našla u nedostatku municije, a Evropska unija se pokazala nespsoobnom da dovoljno brzo poveća proizvodnju naoružanja na nivo kojeg to zahtjeva rat kao ukrajinski.

    Dodatni problem je postavilo i pitanje da li su se stanovništvo na Zapadu zasitilo od davanja podrške Ukrajini i strah od dolaska na vlast vlada koje i nisu baš spremne da daju punu podršku. Pobjeda proruskog Roberta Fice u Slovačkoj je dala Ukrajini priliku da kuša ono što bi se moglo desiti u slučaju da u SAD-u na vlast dođe Donald Trump ili Marin Le Pen u Francuskoj.

    Ipak godina i nije bila bez uspjeha za Ukrajinu. Ruska flota u Crnom moru je desetkovana, a ukrajinski izvoz žita preko crnomorskih ruta se vratio gotovo na predratne nivoe čime je efikasno razbijena ruska blokada. Poseban značaj ima to što je niz ruskih brodova potopljen zahvaljujući ukrajinskim bespilotnim plovilima. Ukrajinski piloti se nalazi pri kraju obuke za avione F-16, čiji će dolazak na front sigurno omogućiti Ukrajincima da postignu veći balans u zraku.

    Ukrajina je uspješno u svoju vojsku implementirala zapadnu vojnu opremu uključujući protivzračne sisteme Patriot, tenkova Leopard 2, Challenger i Abrams. Čak su uspjeli i po prvi put da kombinuju sovjetske i zapadne protivzračne sisteme.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je nakon što je bio zvijezda prve godine rata sada vidio da slava ne traje zauvijek i da simpatije medija vremenom blijede. Traljava smjena popularnog komandanta vojske Valerija Zalužnog je dodatno uzdrmala imidž Zelenskog, ali je i dalje ostao značajan simbol ukrajinskog otpora.

    Protekla godina ni za Rusiju nije bila jednostavna. Iako su početkom druge godine rata uspjeli da zauzmu Bahmut i Soldera, a na kraju i Adiiviku. Ovo minimalno pomjeranje linije fronta Rusija je platila sa desetinama hiljada ubijenih vojnika i hiljadama uništenih komada tehnike. Najveće gubitke je ipak pretrpila flota u Crnom moru.

    Osim gubitaka na frontu, događaj koji je potresao Rusiju i pokazao slabosti unutar sistema je vojna pobuna koju je poveo šef privatne vojne kompanije Wagner Jevgenij Prigožin. Prigožin je zauzeo grad Rostov, a njegov konvoj je zahvaljujući pregovorima zaustavljen tek na nekoliko desetina kilometara od Moskve. Odustajanje od pobune Prigožin je platio životom kada se njegov avion srušio prilikom leta iz Moskve.

    Stanovnici Rusije su također iskusili rat na svojoj koži, a Ukrajina je u nekoliko navrata bespilotnim letjelicama uspjela da pogodi i Moskvu.

    U proljeće treće godine rata će se ući sa Rusijom ohrabrenom zauzimanjem Avdiivke i pojačanom oružjem i municijom isporučenim iz Irana i Sjeverne Koreje, sa druge strane Ukrajina se nada da će izdržati ruski nalet dok se ne odblokira američka pomoć, a dolazak aviona F-16 će dati nadu za nova oslobađanja.

    klix.ba

  • Hamas dovršio pregovore u Kairu o primirju, čeka na rezultate pregovora s Izraelom u Parizu

    Hamas dovršio pregovore u Kairu o primirju, čeka na rezultate pregovora s Izraelom u Parizu

    Hamas je dovršio pregovore o prekidu vatre u Kairu i sada čeka da vidi šta će posrednici u razgovorima s Izraelom donijeti za vikend, saopćio je u petak zvaničnik te palestinske grupe, u onome što se čini najozbilnijim naporom sedmicama dugih pregovora na zaustavljanju borbi.

    Posrednici su pojačali napore da osiguraju primirje u Gazi, u nadi da će spriječiti izraelski napad na grad Rafah u Gazi gdje je više od milion raseljenih ljudi pronašlo utočište u južnom rubu enklave.

    Izrael prijeti da će napasti grad ako se uskoro ne postigne sporazum o primirju. Washington je pozvao svog bliskog saveznika da to ne čini, upozoravajući na ogromne civilne žrtve ukoliko napad na grad krene.

    Vođa Hamasa Ismail Haniyeh susreo se s egipatskim posrednicima u Kairu kako bi razgovarali o primirju prošle sedmice, u svojoj prvoj posjeti egipatskoj prijestolnici od decembra. Očekuje se da će Izrael ovog vikenda učestvovati u pregovorima u Parizu s američkim, egipatskim i katarskim posrednicima.

    Dva egipatska sigurnosna izvora potvrdila su da će šef egipatske obavještajne službe Abbas Kamel otputovati u petak u Pariz na razgovore s Izraelcima, nakon što je u četvrtak završio razgovore sa šefom Hamasa Haniyehom.

    Izrael nije javno komentirao pariške pregovore.

    Zvaničnik Hamasa, koji je tražio da ne bude imenovan, rekao je da njegova grupa nije ponudila nikakav novi prijedlog u razgovorima s Egipćanima, ali čeka da vidi šta će posrednici donijeti iz njihovih predstojećih razgovora s Izraelcima.

    – Razgovarali smo o našem prijedlogu s njima (Egipćanima), i sačekat ćemo dok se ne vrate iz Pariza – kazao je zvaničnik Hamasa.

    Posljednji put kada su slični razgovori održani u Parizu, početkom februara, dali su nacrt prvog produženog primirja u ratu, koji su odobrili Izrael i Sjedinjene Države. Hamas je odgovorio protuprijedlogom, koji je izraelski premijer Benjamin Netanyahu tada odbacio kao “zabludu”.

    Hamas, za koji se još vjeruje da drži više od 100 talaca zarobljenih u napadu na Izrael 7. oktobra koji je ubrzao rat, tvrdi da će ih osloboditi samo u sklopu primirja koje se završava izraelskim povlačenjem iz Gaze. Izrael kaže da se neće povući dok Hamas ne bude iskorijenjen, prenosi Reuters.

    Izvor: BHRT

  • Rusija kritikovala Bidenove pogrdne izjave o Putinu, nazivajući to sramotom za SAD

    Rusija kritikovala Bidenove pogrdne izjave o Putinu, nazivajući to sramotom za SAD

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov oštro je u četvrtak reagovao na pogrdnu opasku američkog predsjednika Joea Bidena o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nazvavši je sramotom za Ameriku.

    U intervjuu za TV kanal Rossiya, Peskov je ismijao Bidena jer se ponašao kao “kauboj” da bi poboljšao svoj imidž i dobio podršku za predstojeće predsjedničke izbore.

    “Takve bezobrazne izjave iz usta šefa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) teško da će nekako uvrijediti šefa druge države, posebno predsjednika Putina. Međutim, ovo je velika sramota za samu zemlju. Jasno je da gospodin Biden demonstrira, zarad domaćih političkih interesa, ponašanje u stilu holivudskog kauboja”, rekao je Peskov.

     

    Naglasio je da bi trebalo biti sramota ako predsjednik takve zemlje koristi takav jezik.

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je za ruskog kolegu Putina da je “ludi SOB” u srijedu na skupu prikupljanja sredstava u Kaliforniji za njegovu kampanju za reizbor.

    “Ovo je posljednja egzistencijalna prijetnja, to je klima. Imamo ludog SOB-a poput onog tipa Putina i drugih, i uvijek moramo da brinemo o nuklearnom sukobu, ali egzistencijalna prijetnja čovječanstvu je klima”, rekao je Biden govoreći u San Franciscu.

    Zamjenik šefa ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev osudio je Bidenove pogrdne primjedbe, nazvavši američkog predsjednika “beskorisnim starcem”.

    “Za razliku od onoga što je rekao američki predsjednik, egzistencijalna prijetnja nije klima, već beskorisni starci poput samog Bidena, koji su poludjeli i spremni su da započnu rat protiv Rusije”, napisao je Medvedev na društvenoj mreži X.

     

    federalna.ba/AA

  • Masovni otkazi u Njemačkoj: Ukida se preko 16.000 radnih mjesta

    Masovni otkazi u Njemačkoj: Ukida se preko 16.000 radnih mjesta

    Softverska kompanija SAP namjerava da ukine 8.000 radnih mjesta širom svijeta, Kontinental 7.150, Boš 1.200. I ZF Fridrihshafen i Folksvagen objavili su da im više neće biti potrebno toliko zaposlenih, a tu je i građevinska industrija gdje su otkazi već počeli.

    Troškovi energije

    Nije bolje stanje ni kada su banke u pitanju, a novi šef Bajera, Bil Anderson, najavio je novu strukturu farmaceutskog giganta i stavio do znanja da će biti manje zaposlenih.

    Kako se navodi, jedan od razloga jesu troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je još i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju.

    – Naš svijet rada postaje sve brži i kompleksniji. Promjena je normalno stanje, a na to moramo da pronađemo odgovor – kaže Juta Rump iz Instituta za zapošljavanje i svijet rada u Ludvigshafenu, prenosi DW.

    Konstantan pad

    Ekonomska istraživanja IFO iz Minhena, pokazala su da nije najbolja situacija ni za samozaposlene i kompanije sa manje od devet zaposlenih u Njemačkoj. Džimdo-ifo indeks poslovnog raspoloženja za samozaposlene, koji minhenski institut objavljuje od avgusta 2021. godine, u januaru je pao na minus 22,6 poena sa decembarskih minus 17,5 poena.

    Vrijednost ovog indeksa je u proteklim mjesecima takoreći u konstantnom padu. Veliki broj anketiranih samozaposlenih, čak 47,9 posto, se u januaru žalio na mali broj narudžbina, navodi se na sajtu IFO.

    – Opšte ekonomsko okruženje je sve nepovoljnije za samozaposlene – zaključuje stručnjak IFO Katrin Demelhuber, prenosi Tanjug.

  • Nafta na svjetskim tržištima poskupila drugu sedmicu zaredom

    Nafta na svjetskim tržištima poskupila drugu sedmicu zaredom

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, druge zaredom, što je posljedica geopolitičkih napetosti, no slabost potražnje ograničava još i veći rast cijena.

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,55 posto, na 83,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,05 posto, na 79,19 dolara.

    Rast cijena uglavnom je posljedica geopolitičkih napetosti. Trgovci svakodnevno prate situaciju na Bliskom istoku, koja se ne smiruje, i procjenjuju kakvi su rizici od širenja sukoba iz pojasa Gaze na susjedne zemlje. S druge strane, rast cijena ograničen je zbog slabosti potražnje.

    Prošle je sedmice Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da globalna potražnja za naftom posustaje i da će u ovoj godini porasti nešto manje nego što su prije očekivali. Kineska ekonomijao, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.

    Značajniji rast cijena nafte sprečava i usporavanje rasta američkog i gospodarstva eurozone, s obzirom da će tamošnje centralne banke zbog još uvijek povišene inflacije vjerovatno zadržati povišene kamatne stope duže razdoblje nego što se na tržištima očekivalo.

    Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 8, a na američkom više od 10 posto. Prošle su godine cijene nafte pale oko 10 posto, javlja SEEbiz.

    avaz.ba
  • U Hagu danas počinje rasprava o izraelskoj okupaciji Palestine, učestvovat će 50 zemalja

    U Hagu danas počinje rasprava o izraelskoj okupaciji Palestine, učestvovat će 50 zemalja

    Međunarodni sud otvara danas sedmodnevnu raspravu o pravnim posljedicama izraelske okupacije Palestine, a među više od 50 zemalja stavove će sucima izložiti SAD, Rusija, Kina, Slovenija i Mađarska.

    Opća skupština UN-a zatražila je od suda mišljenje o izraelskoj okupaciji 2022. godine i suci će sada proučiti “okupaciju, naseljavanje i aneksiju… uključujući mjere koje bi trebale promijeniti demografsku strukturu, karakter i status Svetog Grada Jerusalema”.

    Izraelski predstavnici se neće pojaviti pred sudom

    Izrael je okupirao Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalem u ratu 1967. godine. Povukao se iz Gaze 2005., ali i dalje kontrolira njene granice. Od 1967. znatno je proširio naselja na Zapadnoj obali koja po tvrdnjama Palestinaca ugrožavaju stvaranje održive palestinske države.

    Pripojio je Istočni Jerusalem, ali većina država svijeta ne priznaje aneksiju.

    Opća skupština UN-a zatražila je od 15 sudaca mišljenje kako te mjere i praksa “utječu na pravni status okupacije” i kakve su njene pravne posljedice po sve države svijeta i po Ujedinjene narode. Raspravu će otvoriti palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki, a uslijedit će više od 50 zemalja, uključujući SAD, Kinu, Rusiju, Južnoafričku Republiku i Egipat. Na spisku su i Slovenija i Mađarska.

    Izrael neće nastupiti pred sudom već je dostavio primjedbe u pisanom obliku. U dosadašnjim raspravama ignorirali su mišljenja suda, ali sada su pod političkim pritiskom zbog rata u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze u kojem je od početka izraelskih vojnih operacija 7. oktobra ubijeno oko 29 hiljada Palestinaca.

    Problem izraelskog odnosa prema Zapadnoj obali

    Svjetska javnost pozorno će pratiti raspravu pred sudom UN-a posebno s obzirom na najavljenu izraelsku ofanzivu na grad Rafah, na granici Gaze i Egipta, u koji se pred izraelskim vojnim operacijama sklonilo više od milion Palestinaca.

    Opća skupština UN-a traži mišljenje suda o izraelskoj okupaciji po drugi put. Godine 2004. sud je zaključio da je Izrael gradnjom zida u Zapadnoj obali prekršio međunarodne zakone i da ga mora srušiti. Tel Aviv nije ispunio taj zahtjev.

    Ovosedmična saslušanja nisu povezana s tužbom o genocidu nad Palestincima koju je pred sudom protiv Izraela podnijela Južnoafrička Republika. Krajem januara sud je od Izraela zatražio da poduzme sve mjere kako bi spriječio genocid u Gazi.

    Mišljenje suda neće biti pravno obvezujuće, ali će imati “veliku pravnu težinu i moralni autoritet”, napominje sud.