Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Jeftin i dostupan: Evropska agencija odobrila još jedan lijek za liječenje Covida-19

    Evropska agencija za lijekove (EMA) odobrila je korištenje deksametazona za liječenje pacijenata oboljelih od Covida-19 koji imaju problema s disanjem, otvorivši put da taj steroid postane drugi odobreni lijek za liječenje Covida-19 u Evropi nakon remdesivira.

    EMA je objavila da taj lijek može biti opcija za liječenje odraslih i adolescenata kojima treba terapija kisikom ili respirator, nakon što je razmotrila rezultate ispitivanja britanskih naučnika.

    Ispitivanje, pod nazivom Recovery, koje su proveli naučnici s Oxforda, pokazalo je u junu da deksametazon smanjuje smrtnost za oko trećinu kod teško oboljelih od Covida-19. Lijek je u međuvremenu odobren u Japanu za liječenje Covida-19.

    Lijek se koristi već decenijama, jeftin je i lako dostupan. Često ga se koristi za razna upalna stanja. Kompanije sada mogu zatražiti dozvolu od svojih nacionalnih regulatora ili EMA-e za dodatno korištenje lijeka, navodi EMA.

    EMA također navodi da je preporučena doza za odrasle i adolescente, u dobi od 12 godina i težine od najmanje 40 kilograma, šest mg jednom na dan kroz deset dana.

    Evropska komisija izdaje odobrenje za lijekove i pritom obično slijedi EMA-ine preporuke. Gileadov antivirusni lijek remdesivir prvi je odobreni lijek za Covid-19 u Evropi. Odobren je u julu, prenosi HRT.

    Izvor: Fena

  • Broj zaraženih koronavirusom premašio 30 miliona širom svijeta

    Broj potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu danas je prešao 30 miliona, saopćeno je s Univerziteta Johns Hopkins u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Više od 940.000 zaraženih osoba je preminulo od kada je virus počeo da se širi iz Kine krajem 2019. godine. Nacije koje su trenutno najviše pogođene zaraznom bolešću su Sjedinjene Američke Države, Indija i Brazil.

    Evropa je jedno vrijeme bila pravo žarište, ali je taj trend posustao iako se povremeni rast može vidjeti u zemljama poput Velike Britanije.

    Kako piše BBC, veliki broj država priprema se za dugo najavljivani drugi val zaraze koji bi trebao započeti ulaskom u hladnije dane.

    Bosna i Hercegovina je od marta 2020. godine registrovala 24.600 slučajeva, a umrlo je ukupno 745 osoba koje su bile zaražene koronavirusom.

    Ipak, većina građana se uspješno oporavi, ali upravo zbog najranjivijih kategorija i rijetkih slučajeva komplikacija kod relativno zdravih osoba zajednice su odlučile uvesti stroga pravila ponašanja.

    Pojedina pravila su na proljeće donijela ekonomsku krizu zbog velikog broja otkaza, a u BiH pravila ponašanja danas podrazumijevaju nošenje maske u zatvorenim prostorima i zabranu većih okupljanja.

  • Zbog pandemije još 150 miliona djece pogođeno siromaštvom

    Zbog pandemije koronavirusa i mjera karantene još 150 milijuna djece pogođeno je siromaštvom, prema analizama koje su objavili UNICEF i Save the Children u četvrtak.

    Od početka pandemije zabilježeno je 15-postotno povećanje broja djece koja žive u oskudici u državama sa srednjim i niskim prihodima, čime je ukupno broj narastao na oko 1, 2 milijardu, rekla je organizacija.

    U izvješću se navodi da najsiromašnija djeca na svijetu postaju još siromašnija i upozorava da će stanje sljedećih mjeseci postati još gore.

    “Obitelji nadomak bijegu od siromaštva povučene su nazad, ostale doživljavaju razine oskudice koje prije nisu imale”, istaknula je izvršna ravnateljica UNICEF-a Henrietta Fore priopćenju za javnost.

    “Što nas najviše zabrinjava, bliži smo početku ove krize nego njezinu kraju”, dodala je.

    Agencije su pozvale vlade da brzo prošire sustave socijalne zaštite, pristup zdravstvenoj zaštiti i mogućnostima učenja na daljinu. “Djeca koja izgube obrazovanje vjerojatnije će biti prisiljena na dječji rad ili rani brak te će godinama biti zarobljena u krugu siromaštva”, rekla je izvršna ravnateljica Save the Childrena Inger Ashing.

    U istraživanju su analizirani podaci iz više od 70 zemalja o tome jesu li djeca uskraćena za obrazovanje, lijekove, smještaj, hranu, sanitarne uvjete i vodu.

    federalna.ba/Hina

  • Otac je rekao: ‘Želite moju kćer? Uzmite je!‘ A ja ću postati prva romska sutkinja u Hrvatskoj

    Otac je rekao: ‘Želite moju kćer? Uzmite je!‘ A ja ću postati prva romska sutkinja u Hrvatskoj

    Ju mes studentic pravni fakultet š uj fi odvjetnica/sutkinja. Tako nam je Rosana Mihanović, pola na hrvatskom, pola na romskom napisala tko je i što želi.

    – Ja sam Rosana, studiram pravo i želim biti odvjetnica ili sutkinja – piše. Baš i nije sigurna je li točno napisala. Iako je do prije pet godina više govorila romski nego hrvatski, u tih joj se 70-ak mjeseci preokrenuo svijet. Iz siromašnog je romskog naselja Sitnice u Međimurju došla živjeti u stan u središtu Zagreba. Od jedinica u srednjoj Ekonomskoj školi u Prelogu, do završene brucoške godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Godinu je prošla, ostao joj je jedan ispit koji ima pravo prenijeti, ali ne da joj se. Radije puno uči.

    Sjajna je Rosana, samouvjerena mlada žena. Pomalo sramežljiva.

    Rosanina udomiteljica i druga majka, kako ju zove, je Katarina. Iako po struci odvjetnica, šarmantna blondina, posvetila se brizi o Rosani i curici koju ćemo nazvati Mila, iako joj to nije pravo ime. Cure je udomila, i o njima sjajno brine. Obje su druge osobe nego onog dana kad su došle živjeti na Trg žrtava fašizma. Mila je četverogodišnja mulatkinja, čiji su otac i majka, zbog zlostavljanja svoje djece, završili u zatvoru. Nekoliko je puta zbog lupanja njezinom glavom o pod imala izljev krvi u mozak.

    Smatrali su je za curicu koja nikad neće govoriti ni hodati. Mislili su da je gluha i slijepa. Hvala Bogu, prevarili su se. Rosana je s Katarinom redovito odlazila u Dječji dom u Nazorovoj posjećivati Milu. Katarina je tražila njezin blagoslov da ju uzmu. Nije se dvoumila.

    Ona i Rosana prave su sestre. Mila danas priča i hoda, Rosanu voli više no ikog.

    Blato do koljena

    Iako, Rosana ima četiri sestre i doma, u Međimurju. Ona je najstarija. Osamnaesta joj je.

    Odmalena je Rosana znala da želi nešto postići.

    – Da bih to postigla, nisam tada točno znala što, ali znala sam da to mogu samo ako odem iz naselja. Mislila sam, dakle, ništa od toga. No, u jednom je trenutku došla Katarina – započinje Rosana priču kako je od djevojke iz romskog naselja, ruku na srce – besperspektivnog miljea, postala zagrebačka studentica prava.

    image

    Rosana Mihanović, udomljena Romkinja koja je upisala fakultet.

    Katarina je u naselje dolazila kao aktivna članica kršćanske zajednice. U naselju tada, ne tako davno, još nije bilo asfalta.

    – Blato je bilo do koljena. Nije bilo javne rasvjete i ljudi su doslovno bili gladni. Dijete od tri godine hoda u bodiću po snijegu. Mi u zimskim jaknama. Klinci su jeli jednom na dan pa smo im donosili hranu. Obrazovanje nula bodova. Djeca su padala prvi osnovne jer nisu znala hrvatski jezik. Škola izgleda tako da klinci dođu doma, bace ruksak i odu van. Njihovi roditelji imaju nekoliko razreda škole i nema im tko pokazati zadaću – priča nam Katarina. Kao i u drugim romskim naseljima u Međimurju, i kod njih je još donedavno bilo puno oružja, droge i alkohola. Danas je, pak, situacija puno bolja.

    Tražila izlaz

    U takvom je ambijentu upoznala Rosanu.

    – Dolazila je na naše sastanke, svaki smo put sve više razgovarale. Imala je jako loše ocjene. Pomagala sam joj pri učenju, otišla na razgovor s razrednicom koja nije znala što mi reći. Rekla je da malo romske djece uopće završi srednju školu – mučila je Katarinu Rosanina sudbina. Stoga nije dvojila, nego pitala njezine roditelje da ju puste živjeti s njom. Onako, neformalno, bez papira i statusa udomiteljstva. Taj su dio riješile tek nedavno.

    – Katarina me pitala u našim razgovorima što bih željela, rekla sam otići iz sela u kojemu sam ograničena, nemam šansu – bila je svjesna svoje budućnosti Rosana, ostane li u selu.
    Iako je sumnjala da će roditelji pristati pustiti ju s Katarinom, bilo je to vrlo lako. Samo je, pokazalo se, trebalo pitati.

    – Želiš ju? Uzmi si ju – rekao je Rosanin otac, svjestan time da kćeri radi najveće dobro. Osigurava joj budućnost. Danas joj pošalju i za džeparac, da joj se nađe.

    image

    Rosana Mihanović, udomljena Romkinja koja je upisala fakultet.

    Uspjeli smo ju nekako prebaciti tu u Ekonomsku školu. I ona i škola su međusobno bili skeptični – smije se danas Katarina.

    I Rosana je, kaže, koliko joj je god bilo teško otići, znala da joj je to dotad jedina prilika izaći iz sela.

    – Željela sam da od mene bude nešto, da postignem nešto u životu – mislila je tada, a misli to i danas.

    Najveći Rosanin problem nije bilo učenje.

    – Nisam mogla sjediti pola sata u komadu na miru. Bila sam bez koncentracije – sjeća se Rosana.

    Prvi razred je uspjela završiti sa solidnom trojkom, ostala tri je prošla s vrlo dobrim. Četvrti umalo i s odličnim. Državnu maturu položila je bez problema. Puno je vježbala.

    Znala je da bez štrebanja nema upisa na pravo. A željela je biti odvjetnica. Ili sutkinja, voljela bi probati oboje pa što joj se svidi, kaže.

    Ondje odakle je, kad pitate malu djecu što žele, govori nam Katarina, uglavnom odgovaraju “ništa”.

    – Ili govore zanimanja ljudi koji ih posjećuju. Našla se jedna hrabra koja nam je rekla da želi biti čistačica. Strašno je što ne sanjaju, nemaju uzora – govori Katarina. Iz naselja su dosad u Zagreb na školovanje povukli dvadesetak djece.

    – U Zagrebu mi je najljepše jer ljude ne stavljaju u kutije – veli.

    Socijalna pomoć

    Nije Rosana bila lijena za školu. I roditelji su joj plaćali instrukcije iz matematike. Ali jednostavno, nije išlo. Nije bilo kontinuiranog rada niti je atmosfera u naselju motivirala. – A htjela sam da nešto bude o mene. Htjela sam raditi u uredu i svirati neki instrument. Djed popravlja instrumente, stric svira violinu – voli Rosana obitelj.

    Ipak, iz naselja je željela pobjeći. Ne i od svojih, redovito ih posjećuje. Nije željela pobjeći od njih, nego od jada oko sebe. Od djece koja imaju djecu, od neukosti, čekanja poštara s listićem za socijalnu pomoć. Od toga da joj ambicija bude biti čistačica.

    image

    Rosana Mihanović, udomljena Romkinja koja je upisala fakultet.

    Marko Todorov/Cropix

    Od besperspektivnosti života onih koji za drugačiji život ni ne znaju.
    Nije dobro govorila hrvatski, miješala je padeže. No, već za koji mjesec života u Zagrebu, to se vrlo brzo promijenilo. Danas govori čistim hrvatskim jezikom, uz ubacivanje kajkavskoga.

    Najteže je bilo, kaže, svladati računovodstvo. Teže i od matematike. Drugo je naštrebala.
    S džeparcem koji dobije od svojih i od Katarine, kupuje sestrama stvari, cvijeće Katarini. Sebi kupi gomile slatkiša, koje dok uči, mora imati.

    Za vikend voli sjesti u auto pa otići doma.

    Kad zagrebačka studentica prava, ovako urbana ali decentna, s finim smislom za modu, sama autom dođe u svoje romsko naselje, ona je drugačiji svijet. Prava faca.

    Otac, kad ga naljuti, samo u bradu šaljivo, ali s ponosom u očima promrmlja:

    – Trebao sam te udati.

    izvor:jutarnji.hr

  • Milanovićev ured nakon sastanka s Dodikom: Hrvatska neće podržati jednostranu reviziju Daytona

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sastao se danas u Zagrebu s Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, koji je u Zagreb došao na poziv predsjednika Milanovića.

    Na sastanku se razgovaralo o situaciji u Bosni i Hercegovini i njenim euroatlantskim perspektivama, zatim o problemima u provođenju Daytonskog sporazuma, te o položaju i pravima sva tri konstitutivna naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.

    FOTO: Anadolija

    – Interes je Republike Hrvatske stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina, kao i osiguranje jednakih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda. Zbog toga Republika Hrvatska ne može ostati pasivna i neće podržati inicijative u smjeru jednostrane revizije Daytonskog sporazuma koje bi ugrozile mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi – navodi se u priopćenju.

    Dodaje se kako je za ostvarenje stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine važan nastavak dijaloga predstavnika sva tri naroda u Bosni i Hercegovini, a čemu je Republika Hrvatska, kao prijateljska i susjedna zemlja, spremna dati svoj doprinos.

    Izvor: Fena

  • Na svadbu došao zaražen gost, zasad do 176 oboljelih

    Vjenčanje organizirano 7. avgusta u omiljenoj destinaciji za takva okupljanja, vrlo brzo se izrodilo u najveće žarište epidemije u američkoj saveznoj državi Maine. Trećina oboljelih u Maineu danas povezuje se s tim događajem, a umrli se zbrajaju.

    Direktor tamošnje ispostave američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC), prenio je Portland Press Herald, objavio je da je to vjenčanje dovelo zasad do 176 oboljelih od covida-19, a da se broj umrlih popeo na sedam.

    Za ovu državu riječ je o velikom broju iz samo jednog žarišta, jer u cijelom Maineu trenutno je registriranih 501 aktivnih slučajeva covida-19.

    “Trendovi kojima svjedočimo posljednja dva tjedna pokazuju da se stvari pogoršavaju, da ne idu nabolje. Covid-19 nije s druge strane ograde, on je u našem dvorištu”, prenio je Portland Press Herald riječi Nirava Shaha, direktora CDC-a za Maine.

    Američki mediji već dulje od mjesec dana prate posljedice vjenčanja na kojem se trebalo okupiti 65 uzvanika, da bi ih na kraju bilo, kako se procjenjuje, najmanje 109 unatoč tome što je ograničenje uzvanika postavljeno na 50.

    Vjenčanje su organizirali u ruralnom gradiću Millinocket, popularnom po takvim i sličnim okupljanjima, jer je smješten uz pitoreskno jezero Moosehead, uz najveću planinu u Maineu i okruženo šumom.

    izvor: N1

  • Korona ulazak u Njemačku: Za one koji dolaze iz BiH i dalje besplatno testiranje

    Od utorka se pravila za testiranje povratnika na ulasku u Njemačku menjaju, ali to najprije ne pogađa došljake iz BiH. Za njih do kraja mjeseca važi besplatno testiranje, a od oktobra najmanje pet dana karantina.

    U sezoni odmora je Njemačka uvela testiranje na aerodromima, željezničkim stanicama i autoputevima kako bi preudprijedila uvoz korone u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona još dvije sedmice ništa ne mijenja, prenosi Deutsche Welle.

    Šta se mijenja od utorka?

    Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja – među kojima su Bosna i Hercegovina, ostatak Zapadnog Balkana, kao i još preko 130 zemalja ili regiona u svijetu – obavezni da se testiraju na ulasku u zemlju ili provedu 14 dana u karantinu, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su mogli da se testiraju dobrovoljno i besplatno.

    Od utorka (15. septembar) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na koronu.

    Zašto se ovo pravilo mijenja?

    Posljednjih nedjelja njemačke laboratorije rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milion testova. Kritičari su prebacivali Ministarstvu zdravlja da tako široko testiranje košta mnogo rada i novca, te da je bolje testirati ciljano.

    Šta je sa povratnicima iz Bosne i Hercegovine?

    Za ljude koji iz BiH dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obavezno i besplatno testiranje po ulasku u zemlju.

    Do sada je to teklo ovako: kada se doputuje recimo avionom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnik se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju gdje će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativni ishod testa. Jedino ako je pozitivan, Zavod za javno zdravlje ga zove telefonom.

    Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan da bude u samoizolaciji u svom smještaju. Ko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od stanica za testiranje na autoputu – može to da učini besplatno i u narednih deset dana u nekoj od laboratorija ili kod svog ljekara opšte prakse (u međuvremenu ne smije da napušta kuću).

    U suprotnom, mora da provede punih 14 dana u karantinu. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavještenje. Kazne za nepoštovanje karantina su drakonske u pojedinim pokrajinama.

    Kako će biti od 1. oktobra?

    Za sada još nije potvrđeno, ali sva je prilika da će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u zemlju. Tada će oni morati da budu u kućnoj samoizolaciji ili punih 14 dana, ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u sopstvenoj režiji i, kada stigne negativni nalaz, bili oslobođeni karantina.

    Ko uopšte smije iz BiH u Njemačku?

    Ulazak iz rizičnih zemalja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput kamiondžija ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje, ili idu u posjetu bračnom partneru. Turističke posjete su zabranjene.

    Da li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?

    Na to je teško odgovoriti. Sa jedne strane, ima pokrajina gdje je posljednjih nedjelja oko trećina ukupnih registrovanih slučajeva korone zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci sa Kosova, zatim Turska, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.

    Sa druge strane, nakon miliona testova na ulasku u zemlju, virus je potvrđen kod jednog procenta testiranih. Institut „Robert Koh“ ne želi da ocjenjuje da li je to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da to može bolje uz manje trošenje resursa – ako se testira ciljano.

    K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi drumskim putem, došlo do pravog haosa. Loše organizovane stanice za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da desetine hiljada proba uzetih od putnika nije moglo da se obradi na vrijeme. Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronu koji su zatim prekasno obavješteni.

  • Kurz: Austrija se suočava s drugim valom koronavirusa

    Austrijski kancelar Sebastian Kurz kazao je da se njegova zemlja suočava s početkom drugog vala infekcije koronavirusom. Stoga je apelovao na građane da se pridržavaju novih pooštrenih mjera kako bi se smanjio broj oboljelih.

    Kurz je u petak objavio da će Vlada ponovno uvesti mjere poput obaveze nošenja maski u trgovinama kako bi zaustavila porast novih infekcija. Austrija je u petak zabilježila 859 novih slučajeva COVID-19, što je najveća dnevna brojka od kraja marta.

    Kancelar je u nedjelju dodatno pojačao retoriku. U pisanoj izjavi za Austrijsku novinsku agenciju rekao je da “ovo što trenutno doživljavamo početak je drugog vala”.

    Dodao je da je situacija u Beču “posebno dramatična”, jer je u glavnom gradu zabilježeno oko polovine novih slučajeva.

    Kurz je istakao da će Austrija uskoro dostići granicu od 1.000 slučajeva dnevno te je pozvao Austrijance da smanje socijalne kontakte, nose maske i drže distancu.

    Istakao je da se predviđa “teška jesen i zima”, ali i iznio svoju procjenu da bi se situacija trebala uglavnom vratiti u normalne tokove do sljedećeg ljeta.

    Izvor: Anadolija

  • “Rolling Stones”: Prvi bend koji je u šest različitih decenija imao najprodavaniji album

    “Rolling Stones”: Prvi bend koji je u šest različitih decenija imao najprodavaniji album

    Još jedan historijski rekord „Rolling Stonesa“ – imaju najprodavaniji album u šest decenija zaredom . Čuvena grupa je ponovo u petak izbila na čelo liste najprodavanijih albuma u Velikoj Britaniji, čime su ušli u historiju kao prvi bend koji je u šest različitih decenija imao najprodavaniji album.

    Poslednji album –  remasterizovana verzija, takođe najprodavanijeg albuma iz 1973. godine “Goats Head Soup”,  u petak je izbio na prvo mjesto u Velikoj Britaniji.

    • "The Rolling Stones"

      “The Rolling Stones”FOTO: AGENCIJE

    Bend koji do danas redovno nastupa još od 1962. godine, a čiji članovi, poput Mika Džegera (Mick Jagger) i gitariste Kita Ričardsa (Keith Richards), imaju više od 70 godina, sada ima 13 albima koji su bili najprodavaniji u Velikoj Britaniji, kao i Elvis Prisli (Prisley) i Robi Vilijams (Robbie Williams)

    Više imaju samo „Beatlesi“, i to 15 albuma, ali „Stonesi“ su uspjeli da u svih šest decenija postojanja obore ovaj rekord, navodi “Official Charts Company”.

  • Tragedija pogodila porodicu Raonić: Od koronavirusa isti dan umrli majka i sin, cijela porodica zaražena!

    Slučaj porodice Raonić iz Pljevalja, čiji su majka Radojka (72) i sin Dragoljub (43) preminuli istog dana od virusa korone, a ostali članovi porodice takođe inficirani, na najteži način upozorava kakva opasnost prijeti od epidemije, koja je do sada odnijela 115 života u Crnoj Gori.

    Test je pokazao da je i snaha i supruga preminulih, Caca, pozitivna na korona virus, kao i njen svekar Milovan koji se nalazi na liječenju u pljevaljskoj Bolnici i njegovo zdravstveno stanje za sada je stabilno. Prema tvrdnjama iz porodice, inficirana je i kćerka, sestra preminulih, koja se liječi u bolnici u Beogradu, piše podgorički Dan.

    Ove informacije potvrdila je i Caca Raonić, koja se sa troje male djece, od kojih je jedno jednogodišnja beba, nalazi zajedno sa njima u kućnoj izolaciji. Kako tvrdi, ima blaže simptome bolesti. Ona je u šoku zbog svega što se dešava u njihovoj porodici, ali za Dan kaže da su djeca sada najbitnija.

    -Moram da se pomirim sa onim što se desilo i da se sada borim sa svim tim nevoljama, zbog djece. Djeca su mi sada najbitnija. Dobro je što su djevojčice otporne na virus i što su zdrave. Što se tiče mog zdravstvenog stanja nadam se, upravo zbog djece, da će sve biti dobro. Za sada me rodbina pomaže, sve ono što mi je potrebno oni mi donesu na kapiju, jer ja ne smijem da izlazim van dvorišta, ispričala je Caca Raonić.

    Radojka i njen sin Dragoljub sahranjeni su prije četiri dana. Prema tvrdnjama porodice, prve simptome bolesti kod članova ove poroidice, pojavili su se nekoliko dana nakon proslave rođendana i krštenja jednog djeteta.

    Epidemiološka služba Doma zdravlja Pljevlja nije testirala i izolovala troje djece od majke koja je zaražena.

    Direktor Doma zdravlja Pljevlja Ilhan Tursumović je saopštio da djeca nisu testirana jer nemaju simptome virusa korone, što je po protokolu o postupanju sa oboljelim i kontaktima Kovid-19 pacijenata.

    Oslobođenje