Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Danas je Evropski dan bez automobila

    Bosna i Hercegovina je 2002. godine potpisala povelju evropske inicijative “U grad bez automobila” i od tada se u mnogim bh. gradovima raznim akcijama svake godine obilježava 22. septembar – Evropski dan bez automobila.

    Obilježavanje je počelo 1998. godine u Francuskoj u vremenu kada je autmobilska industrija gotovo vladala svijetom, ali ipak jedan dan, šire središte Pariza, bilo je zatvoreno za automobile i to u dogovoru sa gradskim vlastima. 

    Samo dvije godine kasnije 760 evropskih gradova aktivno je provodilo ovu ideju i 2001. godine ta brojka se povećala na 1005 gradova, ali donjela i proširenje ideje sa jednog dana na cijelu sedmicu.

    Od 16. do 22. septembra 2020. godine građani zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja učestvuju u najpopularnijem događaju na svijetu vezanom za urbanu mobilnost pod nazivom „Evropska sedmica mobilnosti“ (ESM). 

    Ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Metju Fild (Matthew Field) na Twitteru je objavio da će danas sve aktivnosti, idnosno da će sekretati na biciklu ili pješke.

    Dan je započeo laganom šetnjom.

    Ambasadorov primjer slijedila je šefica Misije OSCE-a u BiH, veleposlanica Ketrin Kavalec (Kavalek). Ona je također na Twitteru objavila fotografiju sa Vlisonovog šetališta.

    Ovogodišnja tema Evropske sedmice mobilnost je „Mobilnost bez zagađenja za sve“. Tema odražava ambiciozne ciljeve ugljenički-neutralnog kontinenta do 2050. godine, kako ih je postavila Ursula von der Leien, predsjednica Evropske komisije, predstavljajući Evropski zeleni dogovor.

    Takođe, ima za cilj da naglasi važnost pristupačnosti transportu nulte emisije i promoviše inkluzivni okvir koji uključuje sve građane. Uprkos različitim klimatskim, geografskim i socio-ekonomskim uslovima u evropskim urbanim oblastima, mogu se preduzeti mjere za promociju ugljenički-neutralnog i inkluzivnog urbanog okruženja.

    Stoga, Evropska sedmica mobilnosti 2020. podstiče ljude i lokalne vlasti da preduzmu korake za postizanje dugoročnog cilja ugljenički-neutralnog kontinenta.

    Dnevni avaz

  • Izrael / Ova država prva vratila restriktivne mjere: Građani zaključani i ogorčeni

    Izrael je među zemljama s najvećim brojem zaraženih koronavirusom zbog čega se Vlada odlučila na restriktivne mjere i zato uvela novi lockdown.

    Ta odluka je naišla na otpor stanovništva.

    Zemlja je bila u lockdownu i za vrijeme Pesaha, židovskog praznika u aprilu, kada je izostala svaka vrsta slavlja. Izraelska vlada sada je po drugi put donijela odluku o zabrani kretanj,  samo nekoliko sati pred početak židovske Nove godine.

    “Majku od 90 godina moram ostaviti samu. Nećemo moći ići k njoj da proslavimo Novu godinu. Pored nje će biti njena njegovateljica, a mi ćemo ostati kod kuće”, kaže Yael Turgeman.

    Roš Hašana, židovska Nova godina, je praznik kada se okupljaju porodica i prijatelji.

    Odluka o ponovnom uvođenju zabrane kretanja dijeli naciju. Prema novim pravilima, Izraelci se smiju udaljavaju od svojih kuća maksimalno jedan kilometar. U četvrtak je objavljena duga lista s ograničenjima i izuzecima.

    “Situacija je apsurdna. Nema povjerenja u odluku o novom lockdownu”, kaže Anat Dreamer.

    Izraelska privreda se još nije oporavila od prvog lockdowna koji je bio u martu i aprilu. Premijer Benjamin Netanjahu tada je sa svih strana bio hvaljen zbog načina na koji je rješavao krizu i radio na suzbijanju pandemije.

    Radiosarajevo.ba

  • Građani BiH i drugi stranci u Njemačkoj imaju 900 eura manju platu od Nijemaca

    Stranci u Njemačkoj u prosijeku zarađuju 900 eura manje mjesečno od domaćih građana. Došljaci iz našeg regiona tu ipak bolje stoje od ljudi iz Sirije ili Afganistana, a stručnjaci imaju objašnjenje za velike razlike.

    Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju mnogo manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3.509 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrijednost bila 2.614 eura. To je čak za 895 eura ili za četvrtinu manje.

    U pitanju nije prosjek već takozvana medijana, vrijednost ispod i iznad koje se nalazi po tačno polovina svih prihoda. Za razliku od prosjeka, ta vrijednost ublažava uticaj veoma niskih i pogotovo veoma visokih plata i računa se da bolje govori o standardu “običnog” čovjeka, piše DW.

    Stranci rade slabije plaćene poslove

    Razlika između Nijemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Afganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 eura manje od domaćih.

    Statistiku je saopćila Savezna Vlada u odgovoru na poslanički upit iz redova Alternative za Njemačku. Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale prethodnih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 posto (317 eura).

    Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalifikovanih radnika – stranci tu dobijaju 415 eura manje od Nijemaca. Nekvalifikovani radnici iz Bosne i Hercegovine i regiona zarađuju pri tome 208 eura manje mjesečno, dok ljudi iz izbjegličkih zemalja imaju 657 eura manje mjesečno.

    U takozvanom “sektoru niskih plata” radi tek 16 posto od svih njemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udio 37 posto.

    Da li migracija obara zarade?

    Njemačka vlada tumači razliku u platama time što radnici iz inostranstva često imaju manje iskustva i stručnosti. Prema odgovoru vlade, zapošljavanje više stranaca može da ima “efekat pritiska na srednju zaradu”.

    “Ljudi koji su se tek doselili, u Njemačkoj su na početku karijere”, kaže Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad.

    “Njihove plate će tokom karijere znatno rasti”, rekao je on za agenciju dpa.

    Rene Špringer, poslanik Alternative za Njemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da “doseljavanje ne smije voditi dampingu zarada”. Njegova stranka se oštro protiv masovnom doseljavanju, prevashodno prijemu potražilaca azila.

    Briker pak kaže da “dolazak migranata ima tek marginalni uticaj na plate”.

    Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom platom koja postoji nekoliko godina, te podsticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

    Prema Saveznoj agenciji za rad, u posljednjem mjesecu prošle godine je puno radno vrijeme u Njemačkoj imao 21 milion domaćih državljana i tri miliona stranaca.

  • Muzej radija i gramofona jedinstven je dašak minulog vremena

    Muzej radija i gramofona u turskom gradu Malatyi postaje sve atraktivnija turistička destinacija koja nudi nostalgični povrat u prošlost kada su ti uređaji bili jedini prozor u svijet.

    Zgrada muzeja izgrađena je 2018. godine u centru tog anadolijskog grada, a eksterijer i interijer dvospratnog objekta u potpunosti su adaptirani kako bi dali što bolji prikaz ere kroz koju su radio i gramofonski uređaji nastajali, evoluirali i u modernoj eri postali spomenici minulog vremena.

    Muzej je dobra baza za istraživače i mlade koji žele saznati više o uređajima koji su obilježili mladost njihovih roditelja i djedova. Eksponati su izloženi u tematskim odjelima, a među njima su i uređaji iz 1890. godine. Kustos muzeja Ebubekir Yalniz je kazao da su 703 eksponata hronološki poredani u priču koja ostavlja snažan dojam na posjetioce.

    – Interes ljudi je zaista velik. Imamo tu i neke od prvih muzičkih instrumenata, gramofona, a više od 95 posto izloženih uređaja su ispravni i funkcionalni – kazao je Yalniz.

    I radio uređaji koji su korišteni za političke kontakte ili tokom ratova su našli svoje mjesto na policama muzeja u Malatyi, a Yalniz je kazao kako su tu i primjeri prvih radija i gramofona koji su ručno pravljeni.

    – Godišnje nas posjeti oko 60.000 ljudi i svi oni su zadovoljni i naša su najbolja reklama – kazao je Yalniz.

    Jedan od posjetilaca muzeja Mutat Yilmaz je kazao da je impresioniran osebujnosti eksponata.

    – Svako bi trebao doći i vidjeti sve ovo. Ambijent je jedinstven i vratio me u rano djetinjstvo – kazao je Yilmaz.

    I Orhan Uludag je kazao da ga je posjeta muzeju vratila u prošlost i priče koje je slušao od svog djeda.

    – Mnogo je tu starih gramofona i jasno je pokazano koliko je tehnologija napredovala. Zanimljivo je da su svi uređaji kao novi, baš su dobro očuvani – kazao je Uludag.

    Ebru Karaaslan je pak kazala da takve stare stvari imaju posebnu vrijednost jer ljudi koji su ih pravili i koristili više nisu među živim.

    – Svaki eksponat ima svoju vrijednost i neku priču. Sretna sam da sam imala priliku vidjeti ove eksponate i slušati ove zvuke sa gramofona – kazala je Karaaslan.

  • Zanimljiv jelovnik: Znate li šta jede najzdraviji narod na svijetu?

    Zanimljiv jelovnik: Znate li šta jede najzdraviji narod na svijetu?

    Na krajnjem sjeveru Pakistana, u planinskoj dolini Hunza koja se smjestila u regiji Gilgit-Baltistan, stanuje narod koji živi i do 120, 130 godina.

    Neki od njih proslavili su i 145. rođendan prije nego što su napustili ovaj svijet. Tačan broj godina teško je odrediti jer Hunze nemaju rodnih listova niti dokaza kojima bi mogli potkrijepiti svoju vitalnost.

    U ostatku Pakistana predviđeni životni vijek iznosi 67 godina, no na krovu svijeta, u izoliranim bespućima Himalaje vladaju posve drukčiji zakoni života i smrti. Istraživači su zabilježili da žene mogu zatrudnjeti vrlo kasno, u šezdesetima i kasnije, a smatra se i da ne boluju od raka. Znanstvenici objašnjenje traže u okolišu i hrani, piše punkufer.dnevnik.hr.

    Narod Hunza  - undefined
    Foto: EPA-EFE: Narod Hunza

    Hunze piju vodu iz ledenjaka, uzgajaju svoju hranu, a s obzirom na to da su odsječeni od obližnjih gradova, ne jedu ništa prerađeno. Marelice su često na njihovu jelovniku, a tokom posta danima, pa čak i mjesecima, ne jedu ništa osim svježeg soka i koštica tog superzdravog voća. Meso im nije svaki dan na jelovniku, dominiraju žitarice i povrće. Prakticiraju jogu, vježbe disanja i meditaciju.

    Narod Hunza  - undefined
    Foto: EPA-EFE: Narod Hunza

    Njihovo porijeklo obavijeno je tajnom. Svjetlije su puti od svih susjednih naroda, a njihov je jezik (burushaski) sličniji baskijskom nego bilo kojem drugom koji ih okružuje. Nagađa se da su potomci vojnika Aleksandra Velikog koji ga nisu mogli slijediti, nego su odlučili ostati na Himalaji.

  • Imuni na koronavirus, a nisu ga ni preležali – kako je to moguće?

    Naučnici pretpostavljaju da je veliki broj ljudi zapravo već imun na SARS-CoV-2 i da je ovaj imunitet proizašao iz običnih prehlada koje također uzrokuju koronavirusi, piše British Medical Journal.

    Naučnici trenutno istražuju moguće imunološke odgovore na SARS-CoV-2, uz pretpostavku da veliki broj ljudi već ima imunitet na ovaj virus.

    Odgovori javnog zdravlja širom svijeta temelje se na pretpostavci da je virus ušao u ljudsku populaciju bez prethodno postojećeg imuniteta.

    Međutim, niz studija koje su zabižjile T-ćelije koje reaguju na SARS-CoV-2 i kod ljudi koji nisu bili zaraženi, sada otvaraju nova pitanja o stvarnoj prirodi epidemije, prenosi Jutarnji list.

    Najmanje šest studija potvrdilo je postojanje antitela na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi koji, koliko je poznato, nisu bili u kontaktu s virusom.

    U istraživanju krvi od donatora u SAD čiji su uzorci prikupljani između 2015. i 2018. godine, kod 50 posto su pronađene vrste T-ćelija koje reaguju na SARS-CoV-2.

    Slična studija sprovedena je i u Nizozemskoj na uzorcima prikupljenim davno prije pandemije, gdje su antitela na SARS-CoV-2 pronađena kod dvoje od deset ljudi koji nisu bili izloženi virusu.

    U Njemačkoj su antitela reaktivna na SARS-CoV-2 uočena kod davaoca krvi koji su negativni na virus. U Singapuru je analiza uzoraka uzetih od ljudi koji nisu bili u kontaktu sa SARS-om ili COVID-19 pokazala da je u 12 od 29 slučajeva potvrđena reaktivnost na SARS-CoV-2, kao i kod sedam od 11 ljudi koji su bili negativni na virus. Reaktivnost na SARS-CoV-2 je takođe uočena i u Velikoj Britaniji i Švedskoj, kod ljudi koji nisu prethodno bili izloženi virusu.

    Rezultate ovih studija, iako nevelikog obima, teško je zanemariti, iako još ne pružaju precizan uvid u ranije stečeni imunološki odgovor na SARS-CoV-2.

    Naučnici su uvjereni da su na tragu utvrđivanja porijekla tog imunološkog odgovora.

    Daniela Weiskoff, jedna od autorica studije, ističe da se pretpostavlja je da je riječ o imunitetu proizašlom iz običnih prehlada koje također uzrokuju koronavirusi. Do sličnog zaključka došli su i naučnici u Singapuru, ali su napomenuli da reaktivnost T-ćelija možda potiče i od nekih drugih koronavirusa, možda i od onih životinjskih.

    Ova pretpostavka, koja zahtjeva dodatna istraživanja, mogla bi da dovede do revidiranja načina na koji bi trebalo utvrđivati osjetljivost stanovništva i pratiti opseg širenja pandemije.

  • U Sibiru se na površini zemlje pojavljuju ogromne čudne izbočine

    Shodno tome, dopisnik BBC-a iz Moskve, Steve Rosenberg otputovao je u ovu regiju kako bi istražio navedenu pojavu, ali i to kako topljenje permafrosta utječe ne samo na klimu već i na okolinu i živote ljudi u Sibiru.

    Naučnici već neko vrijeme upozoravaju da se ogromne površine u Sibiru polako tope, a one su inače stalno zamrznute tokom godine neovisno o godišnjem dobu. Samim time, posljedice za klimu bi mogle biti izuzetno opasne.

    Navedeno je i to da se vjeruje da otapanje permafrosta oslobađa enormne količine stakleničkih plinova, koji bi ipak mogli još više pogoršati ionalo akutan problem klimatskih promjena.

    Novinar BBC-a je izbočine na površini zemlje opisao kao “ožiljke klimatskih promjena”. Zbog topljenja permafrosta dio zemlje “propada” niže, a s obzirom na to da su neke od izbočina pune vode, posljedica bi mogla biti i stvaranje velikih jezera.

    Sve je to dokaz da porast temperatura drastično mijenje područje Sibira. Za ljude koji tu žive to ima vrlo konkretne posljedice poput malih površina za ispašu stoke, ali i vrlo otežano kretanje zbog ogromnih izbočina.

    U permafrostu se, naime, nalazi jako puno organskog materijala kao što su grmlje, trava i sl. Organski materijal koji je u njemu, sadrži mnogo stakleničkih plinova i kada se permaforst topi oni odlaze u atmosferu i pojačavaju efekat staklenika koji značajno doprinosi klimatskim promjenama.

    Uz sve navedeno, ovogodišnji veliki šumski požari u Sibiru doprinijeli su topljenju permafrosta sve do Arktičkog kruga i to problem čini još većim.

    izvor: klix.ba

  • Hrvatska bruji o aferi Janaf: Davali mito za namještanje poslova, dogovarali zabave s eskort damama

    U aferi Janaf uhićeno je 13 ljudi, a prvoosumnjičeni je Krešo Petek, čelnik tvrtke Elektrocentar Petek.

    Uskokova istraga upućuje na to da je Petek davao mito kako bi dobio brojne poslove, a najveći mito dao je Draganu Kovačeviću, prvom čovjeku Janafa, javlja Vecernji.hr.

    Na Županijskom sudu u Zagrebu odlučeno je da na mjesec dana istražnog zatvora ide 10 osumnjičenih koji su došli na ročište. Jedna osumnjičena osoba nakon sinoćnjeg ispitivanja je puštena da se brani sa slobode.

    U međuvremenu u medije cure detalji iz višemjesečne akcije policije. U glavnim crtama, Kovačević iz Janafa te gradonačelnici Velike Gorice odnosno Nove Gradiške, HDZ-ovac i SDP-ovac, terete se da su u zamjenu za novac Kreši Peteku iz Elektrocentra Petek namještali poslove.

    Dražen Barišić i Vinko Grgić još nisu došli jer trebaju prethodno dati iskaz DORH-u. O eventualnom  pritvoru za njih dvojicu sudac istrage odlučivat će se jutros.

    Možemo li na ručak idući tjedan da dogovorimo plan i dinamiku? Ako ne može ručak može kava… jedna je od brojnih SMS poruka koju je Petek uputio Kovačeviću, a njih su dvojica često komunicirali u proteklih godinu dana, sve do uhićenja.

    Petek je Kovačeviću navodno dao 1,9 milijuna kuna mita, a primopredaja se odvila u studenom. Sumnjiči se da je Kovačević u cijelu priču uključio i Damira Vrbanca.

    Razgovor je nerijetko sadržavao brojne šifre koje su označavale isplatu novca za mito i slične kompromitirajuće pojmove, a Petek i Kovačević su organizirali i put u Udine za djelatnike Janafa.

    Na put su išli obojica, a Petek ga je financirao, dok je Kovačević bio organizator. Bile su prisutne i eskort djevojke, a dvojac je razgovarao o tome koliko će ih biti. Kovačević nije htio preko tri, no naposljetku je pristao i na četvrtu kad je Petek rekao da ima jednu novu.

    Dogovarali su i sastanak u studenom, a prije tog sastanka, Petek je nazvao banku te poručio kako mu treba 1,9 milijuna kuna.

    Složeno jedan šest pet nula plus tri nula nula i ako može svakako do 12 sati u ponedjeljak, kazao je Petek osobi s kojom je razgovarao.

    Istražitelji smatraju da je ta narudžba bila mito za Kovačevića, tim više jer je u nekoliko navrata zvao banku pošto novac nikako nije dolazio, a sastanak se bližio.

    Osim kod Kovačevića, Petek je lobirao i kod saborskih zastupnika Dražena Barišića i Vinka Grgića, a Grgiću je navodno ponudio sto tisuća kuna, no nije sve išlo po planu:

    Malo sam iznenađen, ja sam tebi prošli tjedan platio ono. Imam 5 posto, nemam 10, rekao je Petek jednom sugovorniku.

    Nakon što su se jedan drugome žalili i razgovarali o vrijednosti projekta, sugovornik pita Peteka:

    Jesmo se dogovorili da ćete vi njemu dati 100.000 u kešu? Tako ste rekli kada ste bili tamo.

    U novom projektu, a ne u ovom u p… materinu, odgovara mu Petek.

    Ubrzo su se Grgić i Petek dogovorili naći na parkiralištu, a potom je Petek teško dolazio do Grgića:

    Gradonačelniče, moje duboko poštovanje, samo pitam da ti onaj smuđ ne bi pobegel…

    Neće, neće brate… J… je kampanja pa sam stalno na televiziji, radiju… Kad si me zvao bio sam na radiju, odgovara mu Grgić.

    S Barišićem se pak sastajao u restoranima, a i snimljen je kako iz vozila vadi papirnate vrećice i daje ih Barišiću.

    izvor: jabuka.tv

  • Abazović šokirao Hadžifejzovića: „Bakir Izetbegović 2016. godine došao da Bošnjake ubjeđuje da trebaju s Milom, Vučić i Đukanović imaju zajedničke veze…“

    Abazović šokirao Hadžifejzovića: „Bakir Izetbegović 2016. godine došao da Bošnjake ubjeđuje da trebaju s Milom, Vučić i Đukanović imaju zajedničke veze…“

    Crnogorski političar Dritan Abazović u velikom intervjuu za Face televiziju otkrio je buduće planove. Prenosimo neke od najinteresantnijih dijelova razgovora.

    „Ne vjerujem Đukanoviću, sve što priča, biva suprotno. Njegova politika je doživjela brodolom. Godinama, čak i decenijama će trajati njegova demontaža. Ko god je s njim sarađivao, doživio je ili potpuni krah ili je postao isti.

    Ulazimo u vlast s prosrpskim strankama i bit će po principima koje sam im ja postavio!”

    A, zašto ne uđete u vlast s Đukanovićem i njemu postavite te uslove i principe?

    – Ako ne bude po mom i po našim principima, idemo u opoziciju.

    Ovo je nečija igra. Prijete mi. Nije me strah. Najopasnija su dva narkokartelska klana koja su međunarodno poznata, kavački i škaljarski!

    Čiji su klanovi?

    – Jedan je državni!

    Nisam ličan! Zapamtio sam to što je rekao da sam bitanga! Šta misli, da je nedodirljiv?! Istrage će voditi do određenih ljudi! Nije me zvao! Milo mora otići s mjesta predsjednika! On misli da može raditi šta god hoće samo zato što je Milo Đukanović! Ne mora nam on biti meta, meta je njegov sistem!

    Vučić taktički nije čestitao. Bakir Izetbegović 2016. godine došao da Bošnjake ubjeđuje da trebaju s Milom! Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja! Svi su u zajedničkom biznisu! Vučić i Đukanović imaju poslovne veze, oni su najbolji prijatelji!

    Ako ne bude išlo, tražit ćemo nove modalitete, ni u jednom nema Đukanovića! Ovdje nema nikakve apokalipse! Stizale su mi poruke koje su naručene. Manja tenzija je u Podgorici nego u Sarajevu! Ljudi se sada osjećaju slobodno! Ovo je bila šok-terapija koja se morala desiti! Jedini lijek je da odu u opoziciju!

    Da sam se bavio politikom u Sarajevu, bavio bih se na isti način kao u Crnoj Gori, to je nepopularan način.

    izvor: Face TV / bh – index . info

  • Bakterija pobjegla iz laboratorija u Kini, razboljele se na hiljade ljudi

    Više od 3.000 ljudi razboljelo se na sjeverozapadu Kine pošto je 2019. bakterija pobjegla iz biofarmaceutskog laboratorija koji proizvodi cjepiva za životinje, objavile su vlasti.

    Bruceloza je bolest koja se prenosi među stokom ili životinjskim proizvodima. Općenito za ljude nije zarazna, ali može izazvati groznicu, bolove u zglobovima i glavobolje.

    Ukupno je 3.245 osoba bilo pozitivno na testu za tu bakteriju u testiranjima provedenima nakon ‘bijega’ bakterije iz laboratorija, objavile su zdravstvene vlasti u gradu Lanzhou, središtu pokrajine Gansu.

    Vlasti nisu navele je li bio prijenosa bakterije s čovjeka na čovjeka. Taj državni laboratorij smješten u gradu upotrijebio je u srpnju i kolovozu 2019., u svrhu proizvodnje cjepiva protiv bruceloze dezinfekcijsko sredstvo kojemu je istekao rok trajanja, objavile su vlasti.

    Zbog neučinkovitog dezinfekcijskog sredstva sterilizacija nije bila potpuna i bakterija je bila prisutna u plinskom otpadu iz tvornice biofarmaceutskih proizvoda za uzgoj životinja u gradu Lanzhou.

    Taj kontaminirani plin proširio se zrakom do susjednog veterinarskog israživačkog instituta zbog čega se u proisincu zarazilo 200 osoba.

    Zdravstveni zavod u Lantzhou u petak je objavio da bakterija općenito potječe s ovaca, goveda i svinja.

    Laboratorij se ove godine ispričao javnosti, a povučena mu je dopusnica za proizvodnju cjepiva protiv bruceloze.

    Oboljeli će početi od listopada primati financijsku naknadu za pretrpljenu bolest, objavile su vlasti.

    izvor: N1/ Hina