Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Nevrijeme protutnjalo Splitom : Kao da je pao snijeg…

    Nevrijeme protutnjalo Splitom : Kao da je pao snijeg…

    Split je oko 13 sati zahvatilo kraće grmljavinsko nevrijeme, a padao je i grad. Čitatelji Večernjeg lista poslali su  fotografije i videa iz grada, na kojima se može vidjeti da se zbog tuče tlo u Splitu zabijelilo kao da je pao snijeg. Također, zbog obilne kiše popljavljene su gradske ulice. – piše Večernji list

    Podsjetimo, DHMZ je najavio da će u subotu u Hrvatskoj biti promjenljivo uz sunčana razdoblja, mjestimice i s kišom. Kiše će, pisali smo ranije, glavninom biti na Jadranu i predjelima uz njega, popodne i u središnjim krajevima. Puhat će slab vjetar, tek ponegdje umjeren jugozapadni i južni, a na moru većinom umjereno jugo.

  • Stravična svjedočanstva Palestinki: Izraelski vojnici su nas skidali do gole kože, urinirali su po nama

    Stravična svjedočanstva Palestinki: Izraelski vojnici su nas skidali do gole kože, urinirali su po nama

    Izvor: Euronews
    Foto: Foto: EPA-EFE
    Nakon više od pet mjeseci izraelskog napada na Pojas Gaze javlja se sve više svjedočanstava žena koje su izraelske snage zarobile i koje su bile izložene mučenjima i nehumanom postupanju.

    Jedna od žena koja se usudila svjedočiti je Nabela. Ona je mislila da je škola Ujedinjenih nacija u gradu Gazi sigurno utočište. Zatim je stigla izraelska vojska, piše Euronews

    Vojnici su upali u mjesto, naredili muškarcima da se svuku i odvukli žene u džamiju na pretres do gole kože, rekla je. Tako je počelo šest sedmica u izraelskom pritvoru za koje Palestinka kaže da je uključivalo opetovana premlaćivanja i ispitivanja.- prenosi Klix.ba

    “Vojnici su bili vrlo oštri, tukli su nas i vrištali na nas na hebrejskom. Ako bismo podigli glavu ili nešto izgovorili, tukli su nas po glavi”, rekla je 39-godišnjakinja iz grada Gaze, koja je progovorila pod uvjetom da se njeno prezime ne koristi zbog straha od hapšenja.

    Jedna žena iz Gaze , koja je također govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla je novinskoj agenciji AP da su joj izraelske snage naredile da poljubi izraelsku zastavu prije nego što je premještena u izraelski zatvor Damon. Kada je odbila, vojnik ju je zgrabio za kosu i licem joj udario u zid.

    Druga žena, čije je ime redigirano, rekla je da su po njoj urinirali čuvari u zatvoru Ketziot u južnom Izraelu. Također je svjedočila pretresima do svlačenja gdje su stražari tjerali gole zatočenike da stoje blizu jedan drugome i umetali im naprave za pretraživanje u stražnjicu.

    Nije poznato koliko žena i maloljetnika su zarobile izraelske snage, iako su zarobljeni muškarci također naveli da su bili široko rasprostranjeni fizički zlostavljani.

    Grupe za ljudska prava kažu da Izrael čini da brojni Palestinci nestanu, pritvara ih bez optužnice ili suđenja i ne otkriva porodici ili advokatima gdje ih drže.

    Izraelska zatvorska služba kaže da sva “osnovna potrebna prava u potpunosti primjenjuju profesionalno obučeni zatvorski čuvari”.

    Njihova vojska je rekla da tjera zatvorenike da se skinu kako bi potražili eksploziv, dovodeći zatočenike u Izrael prije nego što ih puste natrag u Gazu ako se procijene da su nevini.​

  • Pošiljka iz BiH stigla u arktički ‘sef sudnjeg dana’: Šta se tamo čuva?

    Pošiljka iz BiH stigla u arktički ‘sef sudnjeg dana’: Šta se tamo čuva?

    Iznad arktičkog kruga između Norveške i Sjevernog pola nalazi se objekat od vitalne važnosti za budućnost čovječanstva u kojem su pohranjene sjemenke.

    Milioni uzoraka sjemena, iz više od 930.000 vrsta usjeva, nalaze se u Globalnom trezoru sjemena u Spitsbergenu (Svalbard Global Seed Vault), dijelu norveškog arhipelaga Svalbard.

    Sef je počeo s radom 2008. godine, kao krajnje utočište i banka biljnih gena koji se štite od katastrofa, rata, bolesti i klimatskih promjena.

    Prvi put u trezor je 27. februara stigla i pošiljka iz Bosne i Hercegovine.

    RSE

    Sef je osnovao konzervator Cary Fowler iz Global Crop Diversity Trusta. Bilo je potrebno 9,1 miliona dolara za njegovu izgradnju.

    Od svog otvaranja prima uzorke sjemenki iz cijelog svijeta.

    Led koji okružuje objekt pomaže u očuvanju niske temperature, ako nestane električne energije.

    Sef “sudnjeg dana” je izgrađen da izdrži zemljotrese ili nuklearne udare.

    Među novim saradnicima su banke sjemena iz Bosne i Hercegovine, Kameruna, Indonezije, Kazahstana, Kenije, Madagaskara, Nigerije i Zambije.

    Opširnije na portalu RSE-a.

  • Maloljetnička banda hara švicarskim gradom, uhapšeni dječaci iz BiH i Srbije

    Maloljetnička banda hara švicarskim gradom, uhapšeni dječaci iz BiH i Srbije

    Maloljetnici, koji su u roku od nekoliko sati napali i opljačkali dva tinejdžera, uhapšeni su u švicarskom Sent Galenu.

    Radi se o maloljetničkoj bandi, grupi od deset dječaka, koja već neko vrijeme pravi haos na ulicama Alštetena. Kako su objavili tamošnji mediji mahom su svi 14-godišnjaci, a najstariji je 16-godišnjak iz Bosne i Hercegovine.

    Policija je krenula u potragu za njima nakon što su u roku od sat vremena prijavljena dva napada. Prvo su priveli tinejdžera iz BiH, koji ima 16 godina, a zatim još tri 14-godišnjaka iz Srbije, Austrije i Švicarske.

    Uhapšeni su predati u nadležnost inspektora koji se bave maloljetničkom delikvencijom, a još uvijek se traga za najmanje pet pripadnika ove bande.

    Kako pišu švicarski mediji, pljačke su bile prilično brutalne jer pored ukradenih stvari, poput sata, torbe, kape, žrtve su fizički napadnute, iako su stariji od napadača, prenosi “Nau.ch“.

  • Od 7. oktobra izraelska vojska dnevno ubila vše od 151 ženu i dijete u Gazi

    Od 7. oktobra izraelska vojska dnevno ubila vše od 151 ženu i dijete u Gazi

    Od početka izraelskih napada na Gazu 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska u prosjeku dnevno je ubila više od 151 ženu i dijete.

    U saopštenju Ureda za medije vlade u Gazi objavljene su najnovije informacije o napadima Izraela na Pojas Gaze.

    Izraelska vojska je od 7. oktobra u Pojasu Gaze počinila 2.627 masakra, a tokom 146 dana ubijeno je 13.230 djece i 8.860 žena.

    Izrael je ubijao više od 151 žene i djeteta dnevno u Gazi od početka napada.

    Navedeno je da je 7.000 ljudi, od čega 70 posto žena i djece, još uvijek pod ruševinama ili se vode kao nestali, broj mrtvih dovezenih u bolnice je 30.139, a broj povrijeđenih 71.217.

    Izraelska vojska od 7. oktobra u napadima na Gazu koristila je više od 70.000 tona eksploziva.

    Izrael, koji je takođe ciljao na zdravstveni sektor, ubio je 340 zdravstvenih radnika i 47 članova civilne zaštite u Gazi.

    Zabilježeno je da su u izraelskim napadima u Gazi ubijena 132 novinara.

    Oko 17.000 djece u Gazi zbog izraelskih napada živi bez jednog ili oba roditelja.

    Ukazujući na nehumano stanje u prepunim smještajnim centrima u koje su se sklonili prognani Palestinci, navedeno je da je kao posljedica raseljavanja otkriveno 700.000 slučajeva zaraznih bolesti i više od 8.000 slučajeva “hepatitisa A”.

    Životi 60.000 trudnica u Gazi ugroženi su zbog nedostatka zdravstvene skrbi, a 350.000 ljudi s hroničnim bolestima ugroženo je zbog nedostatka lijekova.

    Izraelske snage privele su 99 zdravstvenih radnika i 10 novinara, a dva miliona ljudi raseljeno je u Pojasu Gaze s 2,3 miliona stanovnika.

    U Gazi je potpuno uništeno 70.000 kuća, a ukupno 290.000 stambenih jedinica je oštećeno i postalo neupotrebljivo.

     

    Izraelska vojska uništila je 160 državnih objekata i 100 škola i univerziteta, a djelomično je oštećeno 305 škola i univerziteta.

    Izraelska vojska oštetila je 281 džamiju u Gazi, od kojih je 211 potpuno uništeno, a ciljala je i tri crkve, uzrokujući njihovo uništenje.

    Navedeno je da je Izrael gađao 154 zdravstvene ustanove u Gazi, stavio izvan rada 53 zdravstvena centra i 31 bolnicu, te učinio neupotrebljivim 124 vozila hitne pomoći.

    Takođe je ciljano na palestinsku kulturnu baštinu i uništeno 200 povijesnih i kulturnih dobara u Gazi.

  • Međunarodni dan rijetkih bolesti

    Međunarodni dan rijetkih bolesti

    Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se 29. februara u prestupnoj godini, kakva je ova 2024., a kad nije prestupna – 28. februara. Ovaj dan ustanovljen je 2008. godine na inicijativu Evropskog udruženja za rijetke bolesti. Cilj te inicijative jeste upoznati se s teškoćama oboljelih, njihovim životnim navikama i potrebama. Širom svijeta se nastoji podići svijest javnosti o rijetkim bolestima, te o njihovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica kao i poboljšati pristup liječenju i medicinskoj skrbi.

    Dugoročni razlog kampanje Dana rijetkih bolesti jeste postizanje ravnopravnog pristupa dijagnozi, liječenju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i društvenim prilikama za osobe pogođene rijetkom bolešću.

    Genetskog ili kongenitalnog porijekla

    Ne postoji uobičajena međunarodna definicija rijetkih bolesti. Termin „rijetke bolesti“ odnosi se na široku i heterogenu grupu bolesti, koje su uglavnom genetskog ili kongenitalnog porijekla, progresivnog hroničnog, polisistemskog ispoljavanja. Pojedine rijetke bolesti bilježe veoma nisku učestalost u općoj populaciji.

    Rijetke bolesti su najčešće hronične, degenerativne i smrtonosne bolesti, te kao takve utječu na smanjenje kvaliteta života oboljelih. Obično je riječ o bolestima koje se kasno dijagnosticiraju, upravo iz razloga svoje rijetkosti.

    Prema definiciji Evropske organizacije za rijetke bolesti (EURORDIS- European organization for rare diseases), rijetkim bolestima se smatraju bolesti koje se susreću kod ne više od pet osoba na 10.000 pripadnika opće populacije (ne više od jednog oboljelog na 2.000 pripadnika opće populacije).

    Poteškoće uzrokovane rijetkim bolestima

    Unutar grupe rijetkih bolesti postoje i one koje su „vrlo rijetke“ te pogađaju jednu osobu na 100.000 stanovnika ili čak i manje. Takvi pacijenti su posebno izolovani i ranjivi.

    Rijetke bolesti ne utječu samo na osobu s dijagnozom- one također utječu na porodice, prijatelje, staratelje i društvo u cjelini.

    Uprkos raznovrsnosti koju pripisujemo rijetkim bolestima, oboljeli od rijetkih bolesti i članovi njihovih porodica suočeni su s jednakim poteškoćama koje proizlaze upravo iz rijetkosti njihove bolesti:

    – Nemogućnost postavljanja ispravne dijagnoze,

    – Nedostatak informacija,

    – Nedostatak naučnog znanja,

    – Socijalne posljedice,

    – Nedostatak odgovarajuće i kvalitetne zdravstvene skrbi,

    – Visoke cijene nekolicine poznatih lijekova i terapije,

    – Propusti u dostupnosti terapije i skrbi.

    Ciljevi i preporuke EU i EK

    Niska prevalenca rijetkih bolesti uvjetuje da se mnogi problemi efikasnije rješavaju organiziranjem na nivou Evropske unije, nego na nivou pojedinih država. Evropska unija pridaje posebnu pažnju rijetkim bolestima, uvodeći posebne zakone i finansijske povlastice.

    Glavni ciljevi koje je postavila Evropska unija na polju rijetkih bolesti su:

    – Unapređenje identifikacije rijetkih bolesti;

    – Podrška razvoju zdravstvenih politika u oblasti rijetkih bolesti, koje će unaprijediti zdravstvenu zaštitu oboljelih od rijetkih bolesti;

    – Razvijanje evropske saradnje, koordinacije i nadzora u oblasti rijetkih bolesti.

    Glavne preporuke Vijeća Evrope s ciljem unapređenja pristupa rijetkim bolestima odnose se na:

    – Donošenje nacionalnih strategija i akcionih planova za rijetke bolesti u zemljama članicama EU, s ciljem osiguranja osobama oboljelim od rijetkih bolesti jednakog i adekvatnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, koja uključuje dostupnost dijagnostici, liječenju i „orphan” lijekovima, na bazi jednakog tretmana i solidarnosti;

    – Uspostavljanje adekvatne, zajedničke definicije, kodifikacije i katalogizacije rijetkih bolesti i uspostavljanje referentnih baza podataka o rijetkim bolestima;

    – Provođenje istraživanja na polju primjene specifičnog liječenja rijetkih bolesti;

    – Osnivanje koordinacionih centara (centara izvrsnosti) i referentne mreže za rijetke bolesti širom Evrope, s uspostavljanjem jedinstvenog evropskog informacionog sistema za rijetke bolesti;

    – Formiranje zajedničke ekspertize na polju rijetkih bolesti na evropskom nivou;

    – Osnaživanje udruženja pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti;

    – Osiguranje održivosti svih aktivnosti u oblasti rijetkih bolesti.

    Ključna rana dijagnoza

    Dijagnoza rijetkih bolesti je od ključne važnosti za rani početak tretmana i rehabilitaciju, a tako i za poboljšanje kvaliteta života osoba s rijetkim bolestima. Skrb o oboljelima iziskuje veliko znanje, razumijevanje i empatiju ljekara. Uspostavljanje mreže zdravstvenih ustanova s kvalificiranim osobljem i odgovarajućom dijagnostičkom opremom je veoma bitno za ranu dijagnozu. Praćenje pacijenta s rijetkim bolestima omogućava bolji tretman, posebno u vezi s dosljednosti onih koji pružaju zdravstvene usluge i u smislu pristupa svim podacima o ovim pacijentima.

    Važno je širiti svijest o ovim bolestima, poticati ljekare i studente medicine da se zanimaju za njih te ih educirati o njima, kako bi ih imali na umu pri izazovima svog svakodnevnog rada i tako ih uspjeti na vrijeme prepoznati. Postepene promjene će imati utjecaja i na jačanje svijesti javnosti o ovim bolestima, smanjenje stigme i stvaranje uslova za punu podršku oboljelim.

    Ukoliko se otkriju na vrijeme, mnoge od ovih bolesti mogu se uspješno liječiti i kontrolirati.

  • U Alžiru otvorena najveća džamija u Africi

    U Alžiru otvorena najveća džamija u Africi

    Alžir je u nedjelju svečano otvorio ogromnu džamiju na mediteranskoj obali nakon što su godine političkih previranja transformisale projekat iz simbola snage i religioznosti koju sponzorira država u simbol kašnjenja i prekoračenja troškova.

    U Velikoj džamiji grada Alžira nalazi se i velika knjižara, a minaret je visok 265 metara, što ga čini najvišim u svijetu.

    Prostor za molitvu treće najveće džamije na svijetu i najveće izvan najsvetijih islamskih gradova, prostire se na 20.000 kvadratnih metara, a bogomolja može primiti 120.000 vjernika.

    Alžirski predsjednik Abdelmajid Tebboune otvorio je džamiju u nedjelju u Alžiru.

    Džamija je bila otvorena za međunarodne turiste i domaće posjetioce u Alžiru otprilike pet godina.

    Vremenski okvir omogućava da se džamija zvanično otvori za javnost na vrijeme za obavljanje noćnih namaza tokom muslimanskog svetog mjeseca ramazana, koji počinje sljedećeg mjeseca.

    Osim veličine, džamija je najpoznatija po kašnjenjima i kontroverzama koje su okarakterisale sedam godina izgradnje, uključujući izbor lokacije, za koju su stručnjaci upozorili da je seizmički rizično.

    Država je to demantovala u nedjeljnom saopćenju objavljenom na APS, web stranici državne novinske agencije.

     

    Više na : AA

  • Dvojica Bosanaca otvaraju najmoderniju privatnu bolnicu u komšiluku: Medicinski centar, hotel, apartmani…

    Dvojica Bosanaca otvaraju najmoderniju privatnu bolnicu u komšiluku: Medicinski centar, hotel, apartmani…

    Riječ je o privatnoj bolnici, vrijednoj 25 miliona eura, koja se prostire na 6.500 kvadrata, a u kojoj će se pružati vrhunske usluge i liječenje iz područja plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine

    Usred slavonske ravnice niknula je specijalna bolnica u Čepinu kod Osijeka, čiji su idejni začetnici prof.dr.sc. Milomir Ninković, ugledni liječnik svjetskog glasa, i Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe.

    Ono što im je zajedničko jeste da su obojica Bosanci, podsjeća BiznisInfo.ba.

    Ninkovića, rođenog 1957. godine u Sarajevu, rat je odveo daleko od rodne grude, prvo u Innsbruck, gdje je nastavio stručno usavršavanje, da bi završio na minhenskoj klinici Bogenhausen, gdje je stekao reputaciju jednog od najboljih evropskih stručnjaka za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju.

    Pipunić je također rođen u Bosni i Hercegovini gdje je živio sve do rata i gdje se i počeo baviti biznisom. Pipunić je iz Modriče u Posavini, a u ratu odlazi u Hrvatsku gdje postaje jedan od najmoćnijih biznismena.

    Kompleks kod Osjeka se sastoji od međunarodnog medicinskog centra Priora i hotela Mattera, ukupne vrijednosti 46 miliona eura. Ninković se zbog ove bolnice seli iz Njemačke u Osijek.

    Sadržaji koji se mogu naći u najmodernijim i najboljim svjetskim klinikama od početka iduće godine bit će dostupni i usred slavonske ravnice. Riječ je o privatnoj bolnici, vrijednoj 25 miliona eura, koja se prostire na 6.500 kvadrata, a u kojoj će se pružati vrhunske usluge i liječenje iz područja plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine.

    U njoj se nalaze dvije velike i mala operacijska sala, soba za postoperativnu skrb, stacionar i šest apartmana. Na čelu će joj biti Tomislav Kalem, urolog koji se zbog svoje nove dužnosti iz njemačke Fulde preselio u Osijek. Do kraja godine u Čepin stiže i idejni začetnik cijelog koncepta – Milomir Ninković.

    Ovaj liječnik svjetskog glasa doći će iz Minhena u Njemačkoj, gdje je u protekla dva desetljeća bio voditelj Odjela plastične i rekonstruktivne kirurgije bolnice Bogenhausen, javio je Tportal.

    – Sretan sam da smo krenuli s ovim krasnim konceptom. To je Markova ideja, jednog od mojih najboljih prijatelja. Počeli smo razgovarati prije nekih pet, šest godina o tome smo kako bi bilo divno kombinirati moje stručno iskustvo s njegovim poduzetničkim kapacitetima. I uspjeli smo. Sretan sam što smo napravili divan objekt – rekao je Ninković prilikom obilaska specijalne bolnice i hotela Mattera koji nudi 61 smještajnu jedinicu i 1500 kvadrata prostora za wellness.

    Cilj je bolnice, kako je objasnio, imati ustanovu vrhunske medicine u srcu Slavonije. Planiraju, dodao je, svaka tri do četiri mjeseca organizirati simpozije s određenom temom da bi educirali svoje kadrove od nule do vrlo kompliciranih zahvata.

    – Tako će ljudi moći puno toga naučiti i susresti se s najvećim stručnjacima u svijetu. Ono što je meni najviše pomoglo, kada sam se počeo educirati u Sarajevu, to je da je moj bivši šef dovodio upravo stručnjake iz svijeta, iz čijih smo knjiga učili. To je ideja i ovog koncepta, s jedne strane medicinsko zbrinjavanje na vrhunskom nivou, a s druge edukacija s vrhunskim kadrovima koje možemo dovesti iz svijeta. Kako imam jako puno poznanika i prijatelja, koje sam stekao u ovih 20 godina, koliko sam bio šef u Minhenu, sad sam u mogućnosti dovoditi svjetsku elitu ovdje – dodao je liječnik svjetskog glasa.

    Foto: ilustracija

  • Profesor u indeksima pronašao novčanice: Objavio fotografiju i poslao zanimljivu poruku

    Profesor u indeksima pronašao novčanice: Objavio fotografiju i poslao zanimljivu poruku

    Profesor sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Nišu Dušan Milisavljević objavio je zanimljivu fotografiju studentskih indeksa u kojima su se nalazili novčanice te je poslao poruku svim studentima.

    Naime, na fotografiji se nalazi dva indeksa, u jednom se nalazi 10 jugoslavenskih dinara i 10 makedonskih denara koji su studenti ostavili kako bi im privukli sreću.

    “Januarsko-februarski ispitni rok. Utisak su mi par indeksa i novčanice od 10 dinara i 10 denara u indeksu. Kažu, to je za sreću da dobiju desetke“, poručio je profesor.

    Profesor je svima poželio sreću, ali za polaganje ispita je potrebno ozbiljno učenje, a ne sujeverje.

    Objava profesora
    Foto: Printscreen: Objava profesora

    Radiosarajevo.ba

  • 31 godina od zločina u Štrpcima: Iz voza izvučeno i likvidirano 20 osoba, do danas pronađeni ostaci samo četiri žrtve

    31 godina od zločina u Štrpcima: Iz voza izvučeno i likvidirano 20 osoba, do danas pronađeni ostaci samo četiri žrtve

    Danas navršava se trideset jedna godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici tzv. “Vojske RS”, na željezničkoj stanici u Štrpcima, iz voza br. 671 koji je saobraćao na liniji Beograd–Bar, izveli 20 putnika i potom ih ubili. Poslije više od tri decenije, porodice žrtava i dalje čekaju na pravdu pred pravosuđem Republike Srbije, tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih i ne uspjevaju da ostvare status civilnih žrtava rata.

    Pripadnici VRS su 27. februara 1993. godine iz voza izveli 19 građana Savezne Republike Jugoslavije i jedno N. N. lice i potom ih ubili. Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. Najstarija žrtva je imala 59, a najmlađa samo 16 godina.

    Ostaci samo četiri žrtve

    Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića je pronađeno krajem 2009. godine, a ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine pronađeni su u jezeru Perućac 2010. godine.

    Porodicama žrtava, većinom državljanima Srbije, ne priznaje se status civilnih žrtava rata u Republici Srbiji, koji bi im omogućio priznanje patnji koje su pretrpjeli i skromnu materijalnu podršku. Razlog tome su diskriminatorne odredbe Zakona o boračko-invalidskoj zaštiti na koje dugi niz godina ukazuju žrtve i njihova udruženja, FHP i druge nevladine organizacije.

    Za zločin u Štrpcima pred sudovima u regionu pravnosnažno je osuđeno 10 lica, dok je postupak koji je od 2019. vođen pred Višim sudom u Beogradu protiv prvobitnih petero, a potom – nakon smrti Ljubiše Vasiljevića 2021. godine – četvero optuženih prošlogodišnjom odlukom Apelacionog suda u Beogradu vraćen na početak. Postupak je u januaru počeo iznova, a optuženi Jovan Lipovac preminuo je ovog meseca.

    Nijedan postupak nije vođen protiv predstavnika vojske, policije i civilne vlasti u Srbiji koji nisu spriječili otmicu civila iz voza, iako su bili obavješteni o planiranoj akciji.

    Krajem oktobra 2023. godine, Apelacioni sud u Beogradu je ukinuo prvostepenu presudu kojom su Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni na kazne zatvora od 10 godina, a Dragana Đekić na petogodišnju zatvorsku kaznu zbog zločina u Štrpcima – i predmet vratio na ponovno postupanje. Razlozi za ukidanje prvostepene presude, po nalazima Apelacionog suda, uključuju propust prvostepenog suda da odluči o prijedlozima odbrane o ispitivanju svjedoka, što ukazuje da postupak nije vođen savjesno i s dužnom pažnjom, jer u protivnom ne bi moglo da se desi da sud ne donese nikakvu odluku, ni pozitivnu ni negativnu.

    Po 13 godina zatvora

    Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini je za zločin u Štrpcima osuđeno 10 lica. Nebojša Ranisavljević, komandir voda „Skakavac“ Interventne čete Višegradske lake pješadijske brigade tzv. “VRS”, osuđen je pravnosnažno presudom Vrhovnog suda Crne Gore 2003. godine na kaznu zatvora od 15 godina. Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade tzv. “VRS”, pred Sudom BiH je priznao krivicu 2016. godine i osuđen je na petogodišnju zatvorsku kaznu. U avgustu 2023. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović, pripadnici Druge podrinjske lake pješadijske brigade Višegrad, osuđeni na po 13 godina zatvora. U oktobru 2023. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Boban Inđić, komandir Interventne čete Višegradske brigade, osuđen na 15 godina zatvora.

    Lokalna samouprava u Prijepolju podigla je 2009. godine spomen-obeležje posvećeno devetorici ubijenih iz Prijepolja. Godine 2016, Opština Novi Beograd postavila je spomen-ploču jednoj od žrtava, Tomi Buzovu, na zgradi u Ulici Milutina Milankovića u kojoj je živio, bez navođenja okolnosti u kojima je stradao. Tu spomen-ploču su krajem decembra 2022. skinula nepoznata lica, ali ona je na inicijativu susjeda vraćena na zgradu u aprilu 2023. godine. Žrtve ovog zločina, kao i druge nesrpske žrtve oružanih sukoba devedesetih godina, ostaju nevidljive u praksama memorijalizacije na državnom nivou.

    Fond za humanitarno pravo će, kao i svake godine, s porodicama žrtava prisustvovati obilježavanju godišnjice ovog zločina u Prijepolju.

    avaz.ba