Category: Svijet

  • Austrija uvodi karantin u jeku zimske sezone

    U ponedjeljak, 7. decembra radnje i osnovne škole u Austriji ponovo će biti otvorene, rekao je danas kancelar Sebastijan Kurtz.

    On je izjavio da će skijanje biti dozvoljeno od 24. decembra.

    Vlada je saopćila i to da  će do 10. januara svi koji dolaze iz zemalja sa više od 100 slučajeva zaraze na 100.000 ljudi u prethodne dvije sedmice morati da odu u karantin. Time se želi onemogućiti zimski turizam.

    U te zemlje spadaju Italija i Njemačka, što znači da su kraći odmori radi skijanja u Austriji skoro nemogući za njihove građane.

    “Situacija se popravila i mi možemo pristupiti opreznom otvaranju korak po korak”, rekao je Kurz.

    Rekao je da je incidencija trenutno povoljnija nego prije nekoliko sedmica kada su donesene stroge mjere zatvaranja, ali da na snazi i dalje ostaju brojne mjere u borbi protiv širenja korona virusa.

  • Prva država u svijetu: Pfizer-BioNTech vakcina odobrena za upotrebu u Velikoj Britaniji

     

    Velika Britanija postala je prva država na svijetu koja je odobrila vakcinu protiv koronavirusa Pfizer/BioNTech za široku upotrebu.

    Britanski regulator MHRA kaže da je vakcina koji nudi do 95 posto zaštite od bolesti COVID-19 sigurna za upotrebu, piše BBC.

    Imunizacija bi mogla započeti za nekoliko dana za ljude iz visoko prioritetnih grupa.

    Velika Britanija je već naručila 40 miliona doza – dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi, s po dvije injekcije.

    Uskoro bi trebalo biti dostupno oko 10 miliona doza, a prve doze stižu u Veliku Britaniju idućih dana.

    Moderna i Pfizer-BioNTech u tijesnoj su utrci za korištenje njihovih vakcina protiv COVID-19 u Evropi, nakon što su obje kompanije u utorak od Evropske unije zatražile hitno odobrenje, iako je ostalo nejasno može li ove godine početi primjena vakcine.

    Prijave Evropskoj agenciji za lijekove (EMA) došle su dan nakon što je Moderna zatražila hitnu upotrebu svoje vakcine u SAD-u i više od sedam dana nakon što su isto učinili Pfizer i BioNTech.

    Američka farmaceutska kompanija Pfizer i njezin njemački partner BioNTech rekli su da bi se njihova vakcina moglo početi koristiti u Evropskoj uniji već ovaj mjesec.

  • Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: U BiH prošle godine registrovano 24 zaraženih HIV-om

    Prvi slučaj infekcije HIV-om u našoj zemlji zabilježen je 1986. godine, a do danas je infekcija potvrđena kod 381 osobe. Od tog broja 24 osobe su inficirane prošle godine.

    Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u Federaciji BiH je do danas registrovano 249 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 105 razvilo AIDS, dok su u istom periodu 52 oboljele osobe umrle.

    U 2020. godini u Federaciji BiH je registrovano 12 zaraženih HIV-om, od čega su 4 osobe razvile AIDS, dok je ovaj broj prošle godine iznosio 14, a četiri osobe su također razvile AIDS.

    Dalje, podaci govore da je 86,7 posto registrovanih osoba s HIV infekcijom muškog, a 13,2 posto ženskog spola. Najveći broj registrovanih infekciju je dobilo u dobi od 20 do 29 godina (njih 32,2 posto), zatim u dobi od 30 do 39 godina (njih 31,5 posto) i u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (njih 23,2 posto).

    Prosječna dob zaraženih HIV-om je 35,4 godine (raspon od 4 do 68 godina). Prema načinu prijenosa u ukupnom broju slučajeva dominantan način zaraze HIV-om bio je nezaštićeni spolni odnos i to homoseksualni (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima – MSM) 52,4 posto i heteroseksualni s 40,8 posto.

    Za 6,3 posto slučajeva način zaraze HIV-om je bio injekcionim korištenjem droga (nesterilan pribor).

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u ovom bh. entitetu registrovane su ukupno 132 osobe zaražene HIV-om, a tokom prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih. Najviše zaraženih je u dobi od 30 do 39 godina, a prema spolnoj strukturi 80 posto HIV seropozitivnih osoba su muškog spola. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24 osobe.

    Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra širom svijeta s ciljem podizanja svijesti o epidemiji, poticanja napretka u prevenciji i liječenju HIV/AIDS-a te iskazivanja solidarnosti i podrške oboljelima od te bolesti.

    Obilježavanje ovog dana predstavlja priliku za ljude širom svijeta da se ujedine u borbi protiv HIV infekcije, da pokažu podršku osobama koje žive s HIV infekcijom i da se prisjete onih koji su umrli od posljedica AIDS-a.

  • Pfizer i BioNTech zatražili odobrenje vakcine, evropski regulatori se sastaju tek 29. decembra

    Njemačka farmaceutska kompanija BioNTech i njen američki partner Pfizer saopćili su da su predali zahtjev za uvjetno odobrenje njihove vakcine protiv koronavirusa Evropskoj agenciji za lijekove (EMA), javlja Anadolija.

    Zahtjev, koji su predali u ponedjeljak, dolazi kao završni dio procesa koji je započet sa agencijom 6. oktobra, a dan nakon što je rivalska kompanija Moderna saopćila da je tražila od američkih i evropskih regulatora da dozvole hitnu upotrebu njene vakcine protiv COVID-19.

    BioNTech je naveo da bi njihova vakcina, trenutno pod nazivom BNT162b2, ukoliko bude odobrena, mogla da bude u upotrebi u Evropi do kraja ove godine.

    Kompanije su prošlog mjeseca saopćile da su klinička ispitivanja u kojima je učestvovalo više desetina hiljada ljudi pokazala da je efikasnost vakcine 95 posto, dok je stopa uspješnosti kod posebno ranjivih grupa starijih građana viša od 94 posto.

    BioNTech i Pfizer već su predali zahtjev za hitno odobrenje američkoj Upravi za hranu i lijekove i britanskom regulatoru MHRA, kao i drugim zemljama, poput Australije, Kanade i Japana.

    – Znali smo od početka ovog putovanja da pacijenti čekaju i mi smo spremni da pošaljemo doze COVID-19 vakcina čim nam potencijalno odobrenje dopusti – rekao je izvršni direktor Pfizera Albert Bourla.

    Ministrica nauke Njemačke Anja Karliczek rekla je danas da isti sigurnosni standardi važe za odobrenje vakcina protiv koronavirusa kao i za druge lijekove, kao i da bi to moglo biti ključno za postizanje što šireg javnog prihvatanja imunizacije protiv COVID-19.

    Ona je novinarima u Berlinu rekla da će EMA 11. decembra raspravljati o ovom zahtjevu kompanija BioNTech i Pfizer.

    Kako je dodala, vakcina bi bila na dobrovoljnoj bazi, a vlasti će snažno raditi na tome da informišu javnost o mogućim nuspojavama, kao što su glavobolja, bol ili temperatura.

    Marylyn Addo, doktor u UKE bolnici u Hamburgu, koja je uključena u ispitivanja za vakcinu, rekao je da je brži razvoj vakcine rezultat ogromnih napora naučnika, ranog finansiranja i iskustva stečenih tokom razvoja prethodnih vakcina.

    Evropska medicinska agencija saopćila je danas da će sazvati sastanak za 29. decembar kako bi odlučila ima li dovoljno podataka o sigurnosti i efikasnosti vakcine za COVID-19 koju su razvili Pfizer i BioNTec kako bi bila odobrena.

    Iz Agencije također navode da će odlučiti već 12. januara da li da odobri eksperimentalnu vakcinu koju je razvila američka farmaceutska kompanija Moderna.

    Medicinski regulator EU navodi u saopćenju da je već započeo kontinuirano razmatranje vakcine zasnovano na laboratorijskim podacima koje je prethodno podnijela Moderna i da će sada ocijeniti koliko efikasno vakcina izaziva odgovor imunološkog sistema i da li je dovoljno sigurna za širu upotrebu u Evropi.

    U Agenciji kažu da “ukoliko su podaci dovoljno snažni da potvrde „kvalitet, sigurnost i efikasnost”, onda bi mogli odobriti vakcinu na sastanku zakazanom za 12. januar, prenosi AP.

  • Njemački farmaceuti upozoravaju na nestašicu lijekova

    Farmaceuti u Njemačkoj saopćili su da je epidemija koronavirusa izazvala nestašicu esencijalnih lijekova za liječenje ostalih stanja, kao što su hipertenzija ili čir, ali također i epilepsije i Parkinsonove bolesti.

    ABDA, krovna grupa koja zastupa 60.000 farmaceutskih firmi, saopćila je da su njene članice javile o manjku 12,1 milion pakovanja lijekova za čiju je nabavku zdravstveno osiguranje potpisalo ugovore tokom prve polovine 2020. Među njima su najčešće prodavani lijekovi Candesartan, Pantoprazol i Ibuprofen.

    Poređenja radi, u prvoj polovini 2019. registrovan je manjak od 7,2 miiiona pakovanja lijekova, saopćila je ABD.

    Mnogi od tih lijekova proizvedeni su u Aziji radi smanjenja troškova. Od marta naovamo, pojačana portražnja i problemi u isporuci ugrozili su dostupne zalihe.

    ABDA je saopćila da , iako su farmaceutske firme povremeno u stanju da pruže bolesnicima slične ljekove, “evropsko rješenje” neophodno je da se osiguraju dovoljne zalihe tokom kriznih vremena, prenosi AP.

  • Njemačka policija deportuje državljane BiH koji krenu na put

    Generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučiano Kaluža ukazao je danas na mnoštvo slučajeva da njemačka policija otkrije i deportira državljane BiH koji su krenuli na put kao u vrijeme prije koronavirusa, te savjetovao da se o putovanju prvo informiraju u Ambasadi Njemačke.

    – Zvanično turistički još nije dozvoljeno putovati, a sve informacije o putovanju tražite od Ambasade Njemačke. Oni su relevantni da vam daju odgovore ko i na kakav način može putovati u Njemačku – napisao je Kaluža na “Twitteru”.

    Prema njegovim riječima, samovoljne procjene na osnovu komšijskih informacija mogu samo da naprave problem.

    – Do sada smo imali bezbroj slučajeva da policija u Njemačkoj otkrije naše državljane koji su krenuli na put kao da je vrijeme prije korone. Onda ih privedu, deportuju, pa se ljute na nas što im ne možemo pomoći. Kažu imamo nekakvo garantno pismo, itd. – pojasnio je Kaluža.

    avaz.ba

  • Svi Maradonini automobili: Zbog njega je Ferrari pogazio svoje “sveto” pravilo

    Smrt legendarnog fudbalera Diega Armanda Maradone pokrenula je brojne priče.

    Osim što će u historiji fudbala ostati upisan i zapamćen kao jedan od najboljih svih vremena, život i karijeru čovjeka koji je 1986. godine s Argentinom osvojio Svjetsko prvenstvo obilježili su i brojni problemi i skandali.

    Maradona nije pretjerano štedio. Volio je i luksuzne automobile, no sve dok 1982. godine potpisao za Barcelonu vozio je polovni Porsche 924.

    Prvi novi automobil koji je kupio “Mali zeleni” bio je Fiat 128, kojeg je kupio 24. decembra 1982. godine, a prodao ga je dvije godine kasnije, a zanimljivo da su mu navijači Argentinos Juniorsa 1980. godine poklonili Mercedes-Bnez 500 SLC.

    Zadnji put kada se ovaj automobil našao na aukciji cijena je iznosila 50.000 američkih dolara.

    No, o ovim automobilima malo se pričalo, sve su više zanimali luksuzni primjerci četverotočkaša koje je Maradona vozao tokom života.

    Najviše se pričalo o Maradoninom Ferrariju. Njega je kupio kada je došao u Napulj. Crvena je zaštitna boja Ferrarija i jedan od simbola ovog brenda, no Maradona ne bi bio Maradona da nije poželio crni Ferrari!

    Kasnije je Diego provozao i Ferrai F-40, model koji je prozveden u svega 40 primjeraka, no specijalnih želja ovoga puta nije bilo. Enzo nije prihvatio bilo kakve sugestije, pa se fudbalska zvijezda morala zadovoljiti crvenim automobilom.

    Tokom života Diego je vozio Renault Fuego, Ford Sieru, Mini Cooper, Vozao je Maradona i kamion Scania 360 blue, BMW i8, Rolls-Royce Ghost, Overcomer Hunta, Chevrolet Camaro RS i BMW M4.

  • Otkazivanje Olimpijskih igara u Tokiju košta 1,9 milijardi dolara

    Ovogodišnje otkazivanje 32. ljetnjih Olimpijskih igara u Tokiju zbog pandemije koronavirusa, koštat će oko 1,9 milijardi dolara, saopštili su japanski organizatori.

    Međunarodni olimpijski komitet (MOK) i japanska vlada bili su primorani da otkažu ovogodišnju Olimpijske igre u u Tokiju zbog pandemije koronavirusa.

    Do odluke o otkazivanju, organizacija ove sportske manifestacije koštala je oko 13 milijardi dolara, prenio je japanski dnevnik Yomiuri.

    Dodatni troškovi otkazivanja Olimpijade uključuju plaće svim angažovanim na ovom velikom projektu, kao i primjena novog sistema za refundiranje ulaznica, ali ne i uvođenje mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, prenio je Reuters.

  • Restriktivne mjere dovele do protesta širom Evrope

    Rast broja novozaraženih koronavirusom, ali i preminulih, doveo je do restriktivnih mjera širom Evrope.

    Protiv njih su se građani pobunili te su proteklih dana zabilježeni brojni protesti u mnogim gradovima Evrope.

    Samo u Londonu tamošnja policija uhapsila je 155 osoba na protestu protiv mjera karantina i vakcina protiv koronavirusa.

    Učesnici protesta su uhapšeni zbog različitih krivičnih djela, uključujući i napad na policijskog službenika, posjedovanje droge i kršenje ograničenja uvedenih radi sprječavanja širenja pandemije.

    Demonstrantima koji su protestovali protiv restriktivnih mjera pridružile su se grupe koje se protive primanju vakcina protiv vorusa Covid-19. Mjere karantina u Engelskoj će biti na snazi do 2. decembra, ali će tada biti najavljene nove, selektivnije restrikcije, kao i nacionalni program vakcinacije sljedećeg mjeseca.

    Policija je ranije pozvala stanovnike Londona da ne učestvuju u demonstracijama, čije je održavanje zabranjeno zbog zatvaranja cijele zemlje.

    Jučer su se građani okupili i u Frankfurtu na Odri, na granici Njemačke i Poljske, uz pratnju brojnih pripadnika policije.

    Prema podacima policije, u demonstracijama koje je organizirala inicijativa “Querdenken” učestvovalo je oko 1.500 demonstranata koji su, zajedno s istomišljenicima iz Poljske kazali kako se žele angažovati na stavu koji odražava “mir i slobodu”.

    Kao i u drugim zemljama Evrope, i Poljska se suočava sa skokom novooboljelih. U srijedu je Poljska zabilježila 674 umrlih od koronavirusa za 24 sata, što je najviši broj od početka pandemije.

    Sa druge strane Njemačka, koja je do sada zabilježila skoro milion infekcija, produžila je mjere do 20. decembra. Ograničenje kontakata i restrikcije za restorane i hotele najvjerovatnije će važiti do januara.

    U jeku zabrane javnih okupljanja, demonstranti nezadovoljni slovenačkim vlastima, jučer su izašli na ulice Ljubljane, ali u automobilima. Policija je reagirala i kažnjavala učesnike zbog brojnih saobraćajnih prekršaja i nepoštovanja epidemioloških mjera.

    Zbog vladinih mjera, organizatori protesta su pozvali građane da demonstriraju u svojim automobilima i “masovno, glasno i vidljivo iznesu kritike na račun aktuelnih vlasti”.

    Demonstranti tvrde da je vlada ponovo dokazala da “koristi epidemiju za diktaturu, represiju i kršenje osnovnih ljudskih prava, kao što je pravo na slobodno izražavanje” i najavljuju da će se protesti u automobilima održavati svakog petka, sve do ukidanja zabrana.

    Jučer su demonstracije zabilježene i u nekoliko hrvatskih gradova i to u Zagrebu, Osijeku, Splitu…

  • Preminuo Dart Vejder: Glumac Dejvid Prous umro u 85. godini

    Glumac Dejvid Prous (David Prowse), poznat po ulozi Dart Vejder (Darth Vader) u Ratovi zvijezda, preminuo je.

    Umro je u 85. godini, javlja RT. 

    Dejvid Čarls Prous bio je engleski bodibilder, dizač tegova i karakterni glumac u britanskom filmu i televiziji.

    Širom svijeta bio je najpoznatiji po fizičkom portretiranju Darta Vejdera u originalnoj trilogiji Ratovi zvijezda.

    Godine 2015. glumio je u dokumentarnom filmu o toj ulozi pod nazivom “Ja sam tvoj otac”.