Evropska komisija ugovorila je dodatnih 300 miliona vakcina koje proizvode kompanije Pfizer i BioNTech, čime je duplirana narudžbina vakcina tih proizvođača.
Prethodno je Brisel ugovorio 300 miliona doza te vakcine protvi koronavirusa, koja je i dobila dozvolu za upotrebu na teritoriji EU.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objasnila je da će 75 miliona doza te vakcine biti isporučeno do juna, a ostatak u drugoj polovini ove godine.
Prema njenim riječima, uz vakcinu koju proizvodi farmaceutska kompanija Moderna, EU je obezbijedila vakcine za 380 miliona Evropljana.
“To je oko 80 posto stanovništva Evropske unije. A druge vakcine dolaze narednih nedjelja i mjeseci”, rekla je ona.
Do ugovora o novoj količini vakcina došlo je nakon niza kritika iz država članica EU na račun Evropske komisije, koja je odlučila da potpiše preliminarne ugovore o nabavci vakcina sa šest kompanija koje su je razvijale, od kojih pojedine verovatno neće biti dostupne do kraja ove godine.
Dani putovanja avionom kada god i gdje god se nekome sviđa zasad su uspomena.
Pandemija koronavirusa promijenila je “putnički krajolik”. Zemlje širom svijeta ulaze u nove blokade s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa, a kada se ograničenja ukinu, vjerovatno je da će cijepljenje prije putovanja biti neophodno, piše CNN.
Ipak, Henley Passport Index upravo je, kao i svake godine, objavio najnoviji izvještaj i rangiranje pasoša država za 2021. godinu. Obuhvaćeno je 110 zemalja, a poznato je i na kojem je mjestu pasoš Bosne i Hercegovine.
Stanovnici azijskih zemalja i dalje imaju najmoćnije putne isprave.
Indeks ne uzima u obzir privremena ograničenja, pa je Japan ponovno na vrhu ljestvice, nudeći bezvizni pristup za 191 odredište širom svijeta.
Singapur je na drugom mjestu (s ocjenom 190), a Južna Koreja s Njemačkom dijeli treće mjesto (s ocjenom 189).
Nešto dalje je Novi Zeland, na sedmoj poziciji s bezviznim pristupom za 185 odredišta, dok je Australija na osmom mjestu, s pristupom na 184 odredišta.
Na sedmom mjestu su i SAD i Velika Britanija, gdje, s druge strane, naglo rastu brojevi slučajeva zaraze koronavirusom. Tako, kako se navodi, vlasnici američkih putovnica trenutno mogu putovati na manje od 75 odredišta, dok vlasnici pasoša Velike Britanije imaju pristup na manje od 70 odredišta.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 49. mjestu. Kako je istaknuto iz Henley Passport Indexa, bosanskohercegovačkim pasošom je moguće slobodno putovati, bez vize, u 117 država svijeta.
Od zemalja bivše Jugoslavije, najbolje je rangirana je Slovenija, koja se nalazi na 12. poziciji, zajedno s Latvijom.
Srbija zauzima 38. poziciju zajedno s Hondurasom i El Salvadorom, Hrvatska 18. mjesto koje dijeli s Bugarskom, dok Crna Gora i Sjeverna Makedonija zauzimaju 45. poziciju.
Foto: Printscreen: Henley Index
Najbolji pasoši u 2021. su:
1. Japan (191 destinacija)
2. Singapore (190)
3. Južna Koreja, Njemačka (189)
4. Italija, Finska, Španija, Luksemburg (188)
5. Danska, Austrija (187)
6. Švedska, Francuska, Portugal, Nizozemska, Irska (186)
7. Švicarska, SAD, Velika Britanija, Norveška, Belgija, Novi Zeland (185)
8. Grčka, Malta, Češka Republika, Australija (184)
9. Kanada (183)
10. Mađarska (181)
Čini se da Pfizer Inc i BioNTech-ova COVID-19 vakcina djeluju protiv ključne mutacije visoko prenosivih novih varijanti koronavirusa otkrivenih u Velikoj Britaniji i Južnoj Africi.
Pokazali su to rezultati nove studije koju je proveo američki proizvođač lijekova, prenosi Reuters.
Nezavisna studija, koju su proveli Pfizer i naučnici sa Medicinskog ogranka Univerziteta u Teksasu, pokazala je da je vakcina efikasna u neutralizaciji virusa sa takozvanom mutacijom N501Y proteina.
– Mutacija bi mogla biti odgovorna za veću prenosivost, a postojala je zabrinutost da bi virus mogao pobjeći i neutralizaciji antitijela koju izaziva vakcina – rekao je Phil Dormitzer, jedan od najboljih Pfizerovih naučnika za virusnu vakcinu.
Studija je provedena na krvi koja je uzeta ljudima koji su dobili vakcinu.
Nalazi su ograničeni, jer se ne razmatra puni skup mutacija pronađenih u bilo kojoj od novih varijanti virusa koji se brzo širi.
Dormitzer je rekao da je ohrabrujuće to što se vakcina čini efikasnom protiv mutacije, kao i 15 drugih mutacija protiv kojih je kompanija prethodno testirala.
– Dakle, sada smo testirali 16 različitih mutacija, a nijedna od njih nije stvarno imala značajniji utjecaj. To su dobre vijesti – rekao je.
Dormitzer je primijetio da je zabrinjavajuća i druga mutacija pronađena u južnoafričkoj varijanti, nazvana mutacija E484K.
Istraživači planiraju da izvrše slična ispitivanja kako bi utvrdili da li je vakcina efikasna protiv drugih mutacija pronađenih u UK i južnoafričkim varijantama i nadaju se da će za nekoliko sedmica imati više podataka.
Naučnici su izrazili zabrinutost da vakcine koje se uvode možda neće moći zaštititi od novih verzija, posebno one koja se pojavila u Južnoj Africi.
Simon Clarke, vanredni profesor za ćelijsku mikrobiologiju na Univerzitetu u Readingu, rekao je ove sedmice da, iako su obje varijante imale neke zajedničke nove značajke, ona pronađena u Južnoj Africi “ima brojne dodatne mutacije” koje su uključivale opsežnije izmjene šiljka proteina.
Vakcina Pfizer / BioNTech i ona iz Moderne Inc, koja koriste sintetičku glasničku RNK tehnologiju, mogu se brzo prilagoditi kako bi se riješile nove mutacije virusa ako je potrebno.
Naučnici su sugerirali da bi se promjene mogle uvesti za samo šest sedmica.
Dok njemački mediji postavljaju pitanje da li bi oni koji se vraćaju sa odmora sa Balkana mogli da izazovu novi val zaraze koronavirusom, Njemačka je, da bi to spriječila, pooštrila režim ulaska.
Uvedeni su desetodnevni obavezni karantin i strategija “dva testa” od 11. januara.
Oni koji su se ljetos vraćali sa odmora sa Balkana doprinijeli su rastu broja zaraženih. Ministar zdravlja Jens Špan navodi da bi se takve situacije zbog božićnih i novogodišnjih praznika mogle ponoviti.
Njemački „Velt“ navodi da se veliki broj ljudi uputio tokom božićnih i novogodišnjih praznika na Balkan.
Balkan zahvaćen pandemijom
Podaci Instituta za zdravstveno i socijalno istraživanje (IGES), koji se zasnivaju na letovima, pokazuju sličnu sliku.
Iako je, u poređenju sa prvim vikendom u januaru, za oko 43 posto manje povratnika sa Balkana registrirano, i mali broj letova, kako ocenjuje IGES, mogu potaći rast broja inficiranih.
Njemački mediji navode da je Balkan zahvaćen pandemijom u većoj mjeri od Njemačke.
Strategija “dva testa”
Ministar zdravlja Njemačke Jens Špan je pred praznike već jednom upozorio na povećani rizik od infekcije koji polazi od povratnika sa odmora.
– Prema svemu što vidim, smatram da je ponovo mnogo ljudi otišlo u domovinu i posjetu rodbini u istočnu Evropu, na Balkan i Tursku – kazao je on.
Smatra da povratnici mogu dati impuls novom valu infekcije u Njemačkoj.Tokom ljeta su se Nijemci ponajviše zarazili u svojoj zemlji, ali 21 posto infekcija se povezivao sa povratnicima sa Balkana.
Od 11. januara bit će uvedena strategija “dva testa”, prema kojoj povratnici iz rizičnih regiona moraju odmah po dolasku u Njemačku da se testiraju, ili da donesu test koji nije stariji od 48 sati iz zemalje u kojoj su boravili, ali nezavisno od toga moraju u karantin, koji se može prekinuti tek nakon pet dana izolacije novim negativnim testom.
Nikola Tesla, veliki naučnik sa naših prostora, čije su inovacije okretnog magnetnog polja i višefaznog sistema naizmjenične struje preobratile svijet, rođen je 10. jula 1856. u Smiljanu, u Lici.
Umro je na današnji dan, 7. januara 1943. godine u New Yorku,u dobi od 86 godina. Uzrok smrti bio je srčani ugrušak, a umro je u sobi broj 3327 hotela New Yorker (odsjedao je navodno samo u sobama čiji je broj bio djeljiv s tri).
Školovanje je započeo u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću i Karlovcu, studirao je u Grazu i Pragu, ali studije nikada nije priveo kraju. Iako su njegovi roditelji željeli da postane svećenik, Tesla se tome usprotivio i otišao na studij tehničkih nauka u Grazu. Prije 1884. godine, kada je otišao u SAD, radio je u Mariboru, Pešti, Strassbourgu i Parizu.
Evropu je napustio u nadi da će mu u New Yorku tada čuveni pronalazač i industrijalac Thomas Alva Edison, za čiju firmu je radio još u Parizu, pomoći da realizuje svoje tehničke inovacije. Ipak, u Edisonovoj firmi je ostao manje od godinu dana i već 1885. osnovao je u New Yorku vlastitu kompaniju Tesla, te započeo izradu prvih modela predviđenih za korištenje naizmjenične struje, što je bila inovacija koja je promijenila svijet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma.
U Colorado Springsu, gdje je boravio od maja 1899. do rane 1900., došao je do jednog od svojih najvećih otkrića – stacionarnih valova, čime je dokazao da Zemlja može poslužiti kao vodič.
Iako mu je bio potreban novac 1912. je odbio primiti Nobelovu nagradu iz fizike jer je tvrdio da Thomas Alva Edison, s kojim je trebao podijeliti nagradu, nije pravi naučnik.
Tesla, nazvan genijem koji je osvijetlio svijet, za sebe je tvrdio da nije izumitelj već “otkrivač stvari koje postoje u prirodi oko nas”.
Foto: US Trademart and Patent Office: Patenti za Teslin brod na daljinsko upravljanje
U svoje je vrijeme bio uglavnom podcijenjen. Unatoč tome, Tesla je nastavio inovirati i razvijati se, polažući oko 300 jedinstvenih patenata tokom svog života.
Genijalni inovator i potpuni usamljenik, Nikola Tesla je umro u jeku Drugog svjetskog rata u New Yorku, 7. januara 1943. godine. Urna s njegovim pepelom prenesena je kasnije u Beograd i danas se čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.
Prošle godine je, baš na rođendan ovog genija, 10. jula, objavljen je trailer za biografski film o Nikoli Tesli.
Naglasak u filmu je na izum elektromotora na izmjeničnu struju te o rivalstvu s Thomasom Alvom Edisonom.
Teslu je utjelovio poznati glumac Ethan Hawke, dok njegovog rivala, Tomasa Alvu Edisona, glumi Kyle MacLachlan. Režiser je Michael Almereyde je na scenariju radio još od 2015. godine te je priznao kako mu je Tesla lična opsesija.
Arhivska građa iz Tesline zaostavštine je 2003. upisana u registar UNESCO-a Pamćenje svijeta.
U gradu Philadelphia u američkoj državi Pennsylvaniji, Teslin rođendan se proslavlja kao zvanični gradski praznik.
Tim turskih naučnika i arheologa otkrio je ostatke Afroditinog hrama, starog 2.500 godina, na području Urla-Cesme na zapadu Turske.
Kao rezultat skrininga površine od 1.600 kvadratnih metara, koji pokriva delove okruga Urla, Cesme i Seferihisar u Izmiru, otkriveno je 35 naselja iz praistorijske ere, uključujući 16 iz kasnog neolitskog razdoblja.
Elif Koparal s Univerziteta Mimar Sinan, koja vodi iskopavanja na tom području, rekla je da je otkrivena značajna društvena i ekonomska mreža.
„Tokom pregleda površine otkrili smo Afroditin hram iz 6. veka p.n.e. To je fascinantno i impresivno otkriće“, naveo je Koparal.
Afrodita je drevna grčka boginja povezana s ljubavlju, lepotom, užitkom, strašću i razmnožavanjem.
Takođe je navedeno da su prvi tragovi hrama otkriveni još 2016. godine.
Skrećući pažnju na pretnju koju predstavljaju ilegalni lovci na blago i urbanizaciju istorijskih mjesta, Koparal je rekla da je njen tim sarađivao s lokalnim stanovništvom u zaštiti arheološkog blaga.
Za obnovu zemljotresom pogođenog područja centralne Hrvatske potreban je građevinski materijal, ali više od toga će biti potrebni radnici.
Njih međutim nije bilo dovoljno ni prije zemljotresa, piše splitska Slobodna Dalmacija.
Nesreća u kojoj je preminuo volonter na obnovi krova na Banovini – opominje, piše splitski dnevnik i ukazuje na to da opasne poslove, a pokrivanje krovova to svakako jeste, trebalo bi da rade kvalifikovani radnici koji su osposobljeni za popravke na visinama i imaju za to primjerenu opremu.
Problem je, navodi se, to što je građevinskih radnika u Hrvatskoj nedostajalo i prije potresa, pa je iluzorno očekivati da taj problem sada biti riješen.
Velika je potreba je za angažovanjem tesara, zidara, armirača, betonjeraca, elektroinstalatera, keramičara, pokrivača krovova, fasadera, zavarivača i pomoćnih radnika.
Adela Visković, predsjednica Udruženja građevinskih inženjera Splita kaže da bez uvoza radne snage obnova Banovine neće biti moguća.
Kao glavni razlog nedostatka radne snage navela je propadanje velikih građevinskih firmi koje su nekada angažovale na hiljade radnika i kao takve mogle su da iznesu velike poslove, poput onih koji čekaju u Banovini.
Obilne snježne padaline i ledeni vjetrovi pogodili su Španjolsku, a temperatura je pala na -34 stupnja Celzija, što je najniža ikada zabilježena temperatura na Pirenejskom poluotoku,
Ta je temperatura zabilježena u Clot del Tuc de la Llanca u Aragonu u španjolskim Pirenejima u 5,19 sati u srijedu.
Niža je za dva stupnja od one zabilježene 1956. u Estany-Gentou u Lleidi na sjeveroistoku Španjolske koja je iznosila -32 Celzijeva stupnja.
Meteorološka služba prognozira još obilnog snijega u većem dijelu središnje i sjeverne Španjolske s očekivanim padom temperature na minus 11.
SINOĆ su stotine Trumpovih pristaša upali u zgradu američkog Kongresa u Washingtonu. Smrtno su stradale četiri osobe, objavila je washingtonska policija.
Nakon četverosatne opsade zgrade Kongresa, zakonodavci su se ponovo okupili kako bi nastavili s verifikacijom pobjede Joe Bidena na američkim predsjedničkim izborima. Washington je i dalje pod policijskim satom, a zgrada Kapitola i okolne ulice okružene je pripadnicima interventne policije.
Facebook i Twitter obrisali su više objava Donalda Trumpa u kojima je, nakon što su njegove pristaše upale u Kongres, ponovio neutemeljene tvrdnje o “ukradenim izborima”, rulju nazvao “velikim patriotima” te napisao kako ih “voli”. Uz to, Twitter je zabranio tvitanje Trumpu na 12 sati i objavio kako je moguće da mu trajno zabrane tvitanje ako nastavi s poticanjem na nasilje. Facebook je Trumpu zabranio objavljivanje postova na 24 sata.
Trumpove pristalice ušle su u Kapitol kada su se zastupnici pripremali potvrditi rezultate izbora održanih 3. novembra 2020. godine, na kojima je pobijedio Joe Biden, što je trebao biti rutinski postupak uoči Dana inauguracije.
Joe Biden, koji je izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pozvao je na okončanje neviđenih napada na američku demokratiju i vladavinu zakona.
Zbog nereda u zgradi Kapitola aktivirana je Nacionalna garda Washingtona.
Novi snažan potres zatresao je Hrvatsku oko 18 sati.
Osjetio se u Zagrebu.
Prema prvim izvještajima EMSC-a potres je zatresao Sisačko-moslavačko područje, 48 km od Zagreba, magnitude 5,0.
Podsjećamo, u potresu je prošlog utorka poginulo sedam osoba, a 27 ih je povrijeđeno. Pričinjena je velika materijalna šteta, najviše u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima, a mnogi su ostali bez domova. Tlo ne prestaje da podrhtava što stvara dodatnu neizvesnost i teškoće.
