Category: Svijet

Razgovarala: Rubina ČENGIĆ

Aktivistkinja iz Beograda Aida Ćorović koja je prije dvije godine jajima gađala mural Ratka Mladića dobila je poziv za izdržavanje kazne od dva mjeseca i do kraja marta morala bi se javiti na izdržavanje kazne.

Neću da platim ništa

INTERVIEW: Dobili ste poziv za zatvor – šta sada?

ĆOROVIĆ: Pa to znači da idem u zatvor. Moja kazna je bila 100.000 dinara ili 100 dana zatvora i trebalo je da platim, to je nešto oko 900 eura. Ali sam odmah rekla da to neću platiti. Ja mislim da bi to značilo da priznajem da sam kriva. Kasnije sam na apelaciji ponovila da neću da platim i sada, nakon Festivala Rebedu gde sam govorila o nepočinstvima ove vlasti i Aleksandra Vučiča  promptno sam dobila poziv za zatvor.

Po našim zakonima za prekršaj ne možeš biti u zatvoru duže od dva meseca, tako da od moje kazne nakon dva meseca ostaje nekih 40.000 dinara i rekli su da će mi za taj iznos oduzeti imovinu. Pa čekaću da vidim šta će da mi uzmu. Neću da platim ništa! Spremna sam da idem u zatvor. Mislim da to nije nešto strašno. Ako su naše pretkinje mogle u kazamate gdje su ih tukli i mučili, mogu i ja u prekršajni, neće tamo niko da me tuče ili muči, sedeću i vreme će proći. Rekli su mi čak da ljudi plate čuvarima da izađu i završe nešto ako baš trebaju. Mislim da su računali da će me uplašiti i da ću ja odustati, ali neće. Idem u zatvor jer ako platim to znači da priznajem da sam kriva, a nisam kriva. Uradila sam nešto što bih uvek uradila ponovo, jer Ratko Mladić je zločinac i ja sam samo štitila ustavni poredak Srbije. Nemam nikakvu dilemu oko toga, nisam imala niti imam, znam da sam u pravu, na strani istine i pravde i ovo je važan gest za žrtve, za one koje je taj čovek ubio ili naredio da budu ubijene. Ovo je važno u procesu resetovanja Srbije i vrednosti koje  ovde vladaju. Srbija mora da se suoči sa zločinima koje su učinile političke elite, vojska, paravojne formacije i drugi kao u naše ime. To je neminovno i sada sam sigurna da sam tim gestovima sa bacanjem jaja i izmišljotinama koje su o meni plasirali Aleksandar Vučič i klika oko njega mnogo mladi ljudi saznali ko je Ratko Mladić. Oni, mislim vlast, su hteli da bace ljagu na mene, ali su samo celu tu stvar bacili na sto. I Srbija je dobila priliku da sagleda svoju odgovornost, a bez toga nema ni milimetar napred. To je dobilo legitimitet u maju prošle godine kada su deca ubijena u Boegradu i u okolini Mladenovca – to nasilje i zlo nad drugima vuče korene iz 90-tih godina i moramo s tim da se suočimo ako mislimo da idemo napred, da se ne desi ponovo nešto slično kao u  maju,  a ja to radim i zbog dece Srbije i zbog svoje dece…

Ćutaći iz fotelja

INTERVIEW: Gledajući izvan Srbije stiče se utisak da vi ipak pripadate jednoj manjini koja nema pristup medijima i drugim kanalima i da vaš slučaj neće biti valjano objašnjen širem krugu stanovnika i stanovnica Srbije?

ĆOROVIĆ: To je delimično tačno. Mislim da je mnogo više ljudi koji misle kao ja. Desilo se da me poliju sokom ili gađaju paradajzom ili izvređaju. Ali ako se dese 3 ili 4 takva incidenta, desilo se 33 ili 44 slučaja da ljudi priđu, zagrle me, pohvale, daju podršku, kažu da je sramota da ja sa svojim imenom radim ono su oni trebali da urade. A ja sam samo medijski zanimljiva, vidljiva, mediji neće da idu okolo i traže druge ljude, ali ja sam sigurna da pola ljudi u svakom gradu Srbiji pola ljudi ili malo manje od pola misli kao ja ili radi slične stari. Problem je što smo atomizirani, što smo, bez obzira na mreže sklonjeni, što mediji traže skandal i nije im zanimljivo da smo seli i pomirili se i nešto lepo razgovarali. Za njih je interesantno ako ih je neko nekoga  napao ili sam ja nekog izvređala ili je bila neka frka. Mi nemamo uvid u to šta se dešava u Srbiji, to mislim i mi i u regiji, neki ljudi su se umorili, neki ljudi su otrovani medijskim delovanjem i sasvim su se povukli i ne reaguju. Ima i argumenata za ovo: pre dve i po godine kada se desilo sve to s muralom ja sam dobivala stotine pretećih poruka, pljuvanja i svega. Kada je Služba državne bezbednosti spinovala to da sam ja spalila zastavu – bio ih je jedan broj, ali mnogo manje, a sada i posle Festivala Rebedu gdje sam ja govorila o srbijanskom režimu vezama Vučića i mafije – pojavile su se strašne lažu o tome da  sam ja govorila da treba da ga ubiju i slično. Ali nema mržnje i poruka prijetnji kao ranije, nego mi ljudi daju podršku, mole me da njima pomognem. A na mrežama haraju palaćeni botovi. Ali oni su plaćeni, mimo njih ima neki primitivac ili primitivka koji gledaju te televizije pink i hepi, ali to su nepismeni ljudi, ne znaju da pišu. Ja to vidim iz onog što pišu i to me ne zanima. Mnogo mi je važnije šta misle obrazovani ljudi. Nažalost najveći problem su oni koji oportunistički ćute jer ih kao politika ne zanima. Ali ako bi ih neko pitao na čijoj su strani verovatno bi rekli da ja radim  nešto dobro, ali da njih to ne zanima, a zapravo čuvaju fotelje, ušuškani život, ne žele da iskoče iz zone komfora. Ja radim u skladu sa svojom savešću i nikakvu vrstu uzbuđenja ili strah ne osećam, više uzbuđenja pokazuju moji prijatelji od kad je došao ovaj poziv, a ja sam u miru kao da idem recimo u Grčku ili neko drugo mirno mjesto.

Više na: Interview.ba

Izvor: Anadolija (S. T.)

Vladimir Putin je na trodnevnim predsjedničkim izborima u Rusiji dobio 87,32 posto glasova, nakon 99,75 posto prebrojanih glasačkih listića, izjavila je u ponedjeljak predsjednica ruske Centralne izborne komisije Ela Pamfilova.

Pamfilova je na konferenciji za novinare u Moskvi izjavila da je Putin na izborima dobio 75,9 miliona glasova.

Dodala da je na izborima glasalo 87,1 milion ljudi, što predstavlja rekordnu izlaznost od 77,44 posto, premašivši prethodni maksimum od 74,66 posto na predsjedničkim izborima 1991. godine.

Dodala je da je više od 12 miliona DDoS sajber napada izvršeno na resurse Centralne izborne komisije tokom trodnevnog glasanja.

Istakla je da je Putinov protivkandidat Nikolaj Haritonov, kojeg podržava Komunistička partija Rusije, dobio 4,3 posto glasova, dok je Vladislav Davankov iz stranke Novi narod dobio 3,84 posto. Slijedi kandidat Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki sa 3,21 posto glasova.

Centralna izborna komisija će 21. marta sumirati rezultate predsjedničkih izbora.

Najmanje 92 Palestinca su ubijena, a 130 povrijeđeno u posljednja 24 sata u nastavku napada Izraela na opkoljeni Pojas Gaze, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja enklave.

„Izraelska okupacija tokom protekla 24 sata počinila je devet masakra nad porodicama u Pojasu Gaze, u kojima su ubijene 92 osobe i 130 povrijeđeno”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su mnogi ljudi i dalje zarobljeni pod ruševinama i na putevima i spasioci ne mogu da dođu do njih.

Kršeći privremenu presudu Međunarodnog suda pravde, Izrael nastavlja napade na Pojas Gaze gdje je prema palestinskim zdravstvenim vlastima od 7. oktobra najmanje 31.645 Palestinaca ubijeno, uglavnom žena i djece, a 73.676 je povrijeđeno.

Izrael je započeo napade na Pojas Gaze nakon 7. oktobra prošle godine i prekograničnog napada Hamasa.

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Hamas je predstavio posrednicima iz Katara i Egipta plan u tri faze za prekid vatre u Pojasu Gaze i sporazum o razmjeni zarobljenika, rekao je danas dobro pozicionirani palestinski izvor za Anadolu.

Izvor, koji je želio ostati anoniman, rekao je da se Hamasov prijedlog sastoji od tri faze, od kojih svaka traje šest sedmica.

“Prva faza podrazumijeva povlačenje izraelskih snaga iz različitih gradova, kao i iz ulica Rashid i Salah al-Din kako bi se omogućio povratak raseljenih lica i dostava pomoći”, dodao je izvor.

Izvor je naveo da druga faza uključuje oslobađanje izraelskih žena, djece i starijih zarobljenika koji se drže u Gazi u zamjenu za oslobađanje više od 700 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.

Treća faza bi uključivala oslobađanje izraelskih vojnika koji su zarobljeni u Gazi, a trajni prekid vatre biće objavljen prije nego što počne razmjena vojnika.

Hamas je predložio Izraelu oslobađanje 50 palestinskih zatvorenika, od kojih 30 služi doživotnu kaznu zatvora, u zamjenu za svaku pripadnicu izraelske vojske koju trenutno drži palestinska grupa otpora.

Palestinska grupa Hamas saopštila je kasno u četvrtak da je katarskim i egipatskim posrednicima predstavila sveobuhvatnu viziju o prekidu vatre u Gazi i sporazumu o razmjeni zarobljenika s Izraelom.

Hamas je saopštio da stav grupe uključuje prekid vatre u Gazi, isporuku pomoći, povratak raseljenih Palestinaca njihovim domovima i povlačenje izraelske vojske iz Pojasa Gaze, kao i sporazum o razmjeni zatvorenika s Izraelom.

Ubrzo nakon Hamasove objave, izraelski Kanal 12 objavio je da je Katar predao odgovor grupe Izraelu.

Radio izraelske vojske citirao je izraelskog zvaničnika koji je rekao da se odgovor Hamasa razmatra.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je Hamasove zahtjeve u najnovijoj ponudi kao nerazumne, navodi se u saopštenju Kancelarije izraelskog premijera.

Izrael vjeruje da se u Gazi nalaze 134 Izraelca.

Za genocid optuženi Izrael započeo je ofanzivu na Pojas Gaze nakon prekograničnog napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, a od tada je ubijeno više od 31.490 Palestinaca.

Po tužbi za genocid koju je pokrenula Južnoafrička Republika, Međunarodni sud pravde je 26. januara presudio da se Izrael mora suzdržati od bilo kakvih radnji povezanih s ubijanjem, napadima i uništavanjem stanovnika Pojasa Gaze i poduzeti sve mjere da spriječi genocid.

Napadi se, međutim, nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, a isporuka pomoći i dalje je nedovoljna za rješavanje humanitarne katastrofe.

Izvor: BHRT

Evropska unija blizu je dogovora o sankcijama izraelskim doseljenicima koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali nakon što je Mađarska signalizirala kraj svog protivljenja, saopštili su evropski diplomati.

Dok je velika međunarodna pažnja usmjerena na Hamasov prekogranični napad iz Gaze i izraelski rat koji je uslijedio tu, evropski zvaničnici takođe su izrazili sve veću zabrinutost zbog rastućeg nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali.

Ali, 27 zemalja članica EU borilo se da dogovore sankcije protiv odgovornih, čak i nakon što su Sjedinjene Američke Države i Britanija uvele takve mjere.

Neke članice EU bliske Izraelu, poput Njemačke i Austrije, saopštile su da su spremne odobriti sankcije nasilnim naseljenicima nakon što su one nametnute Hamasu.

Mađarska, nepokolebljivi saveznik izraelske vlade, bila je najglasniji protivnik sankcija naseljenicima.

Diplomate, međutim, kažu da je Budimpešta sada dozvolila da predložene sankcije prođu kroz sistem EU. Neki su kazali da bi sankcije mogli odobriti ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak, ali drugi kažu da će biti potrebno više vremena, prenosi Reuters.

Izvor: BHRT

Izraelska vojska ubila je 20 ljudi i ranila najmanje 155 otvorivši vatru na one koji čekaju humanitarnu pomoć na Kuvajtskoj raskrsnici u Pojasu Gaze, javlja Anadolu.

U saopćenju palestinskog Ministarstva zdravstva u Gazi, navedeno je da je izraelska vojska napala Palestince koji čekaju humanitarnu pomoć na Kuvajtskoj raskrsnici u Pojasu Gaze.

U saopćenju je navedeno da je u napadu poginulo 20 osoba, a povrijeđeno najmanje 155.

Istakli su da ovaj napad pokazuje unaprijed planiranu namjeru Izraela da izvrši novi i strašni masakr.

Naveli su da je proces evakuacije poginulih i povrijeđenih nastavljen uprkos teškoj terenskoj situaciji, te da bi broj umrlih mogao porasti zbog teškog zdravstvenog stanja povrijeđenih koji su stigli u bolnice.

Prema službenoj palestinskoj novinskoj agenciji WAFA, desetine ljudi su ubijene i povrijeđene usljed napada Izraela na Palestince koji čekaju humanitarnu pomoć.

U izraelskim napadima na pojas Gaze od 7. oktobra ubijen je 31.341 Palestinac, uključujući najmanje 13.500 djece i 9.000 žena, a 73.134 osobe su povrijeđene.

Navodi se da se pod ruševinama još uvijek nalaze hiljade mrtvih, u napadima izraelske vojske civilna infrastruktura se također uništava gađaju se bolnice i obrazovne ustanove u koje su se ljudi sklonili.

Izvor: Anadolija

Povodom Svetskog dana potrošača, koji se obilježava danas, Federalno ministarstvo trgovine na čelu sa ministrom Amirom Hasičevićem kao jedan od prioriteta naznačilo je izradu novog zakona o zaštiti potrošača na federalnoj razini, vodeći se time da se glas potrošača mora čuti, a njihova prava zaštiti.

Na ovaj datum iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju da je izrada zakona koji bi trebao precizno urediti i unaprijediti ovu oblast u završnoj fazi.

“Na državnom nivou imamo okvirni Zakon o zaštiti potrošača iz 2006. godine koji je posljednji put dopunjen 2015. godine. U proteklih devet godina, tehnologija je napredovala, trgovina u dobroj mjeri digitalizirana, a naša zakonska regulativa nije pratila ove promjene. Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona na državnom nivou ili donošenju potpuno novog zakona usklađenog s pravnom stečevinom Europske unije (EU), ali i s tehnološkim napretkom, odlučili smo se za potpuno novi zakon na entitetskom nivou”, kazao je ministar Hasičević.

Federalni zakon o zaštiti potrošača u potpunosti će biti usklađen s pravnom stečevinom EU-a, te će otvoriti mogućnost uvođenja digitalizacije u trgovini po uzoru na praksu u modernim europskim državama, što će osigurati bolju zaštitu potrošačkih prava.

Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruga potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava posegnula je za europskim rješenjima kako bi i potrošači u Federaciji bili zaštićeni kao i oni u EU.

“Novi pristup, u kojem sve zainteresirane strane sjede za jednim stolom i transparentno raspravljaju i iznose stavove, a koji je od početka mandata uveo ministar Hasičević, već daje rezultate o čemu uostalom svjedoče i novi tekstovi zakona o unutrašnjoj trgovini, te zakona o zaštiti potrošača, a pokrenute su i aktivnosti za izradu novog zakona o e-trgovini”, navode iz Ministarstva.

Članovi radne grupe za izradu zakona o zaštiti potrošača posebno su istaknuli potrebu tehnološkog napretka u ovoj oblasti, ne zanemarujući tradicionalne načine poslovanja.

“Među ostalim, to u praktičnom smislu znači da će hiper i mega marketima biti omogućeno uvođenje uređaja putem kojih će svaki kupac moći provjeriti cijenu artikla, deklaraciju, a elektronskim putem dobiti i garanciju za kupljeni proizvod. To će olakšati i trgovcima i kupcima poslovanje”, kazao je vođa radne grupe i šef Odsjeka za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine Darko Basić.

Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji, a ministar ističe i da bi ovaj zakon trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji, te na taj način malim i srednjim poduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa suvremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru.

S druge strane, velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio bi u obavezu da svoje poslovanje usklade s direktivama EU-a i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata obavljaju isključivo elektroničkim putem poznatijim kao EDI.

Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1982. godine, a svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

U deklaraciji su pobrojana osnovna prava potrošača kao pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na izbor roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, pravo da se čuje glas potrošača, pravo na zadovoljenje temeljnih životnih potreba, te pravo na naknadu štete i na zdrav okoliš, podsjećaju iz Federalnog ministarstva trgovine.