Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • (UNICEF) Zbog pandemije ugrožene generacije djece

    Gotovo svi pokazatelji koji mjere razvoj djece i adolescenata su nazadovali tijekom pandemije koronavirusa, što bi moglo imati trajne posljedice za cijelu generaciju, upozorava Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF).

    “Povećao se broj izgladnjele, izolirane, zlostavljane, tjeskobne djece, koja žive u siromaštvu ili prisiljeni na brak”, rekla je Henrietta Fore, direktorica UNICEF-a.

    “Istodobno, smanjio im se pristup obrazovanju, mogućnostima socijalizacije i osnovnim uslugama kao što su zdravlje, prehrana i zaštita. Sve ukazuje na to da će djeca trpjeti posljedice pandemije u godinama koje dolaze”, dodala je.

    Pozvala je na stavljanje djece “u središte napora za oporavak”, “dajući prednost” ponovnom otvaranju škola i pružajući socijalnu zaštitu obiteljima – uključujući i novčane transfere – kako bi se izbjegla “izgubljena generacija”.

    UNICEF navodi i niz alarmantnih podataka

    Iako je pandemija najviše pogodila starije osobe, djeca i adolescenti mlađi od 20 godina predstavljaju 13% od 71 milijun slučajeva koronavirusa identificiranih u 107 zemalja koji pružaju podatke prema dobi.

    U zemljama u razvoju projekcije pokazuju porast siromaštva djece za 15%.

    Šest do sedam milijuna djece više moglo bi patiti od pothranjenosti, što je porast od 14%, a što bi moglo rezultirati s više od 10.000 dodatnih smrtnih slučajeva mjesečno, uglavnom u subsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

    Za 168 milijuna školaraca širom svijeta škole su zatvorene gotovo godinu dana. Barem trećina onih čije su škole zatvorene nema pristup internetskom obrazovanju.

    Najmanje jedno od sedmero djece i adolescenata bilo je podvrgnuto mjerama zatvaranja veći dio prošle godine, naglašavajući tjeskobu, depresiju i izolaciju.

    Koronavirus je također doveo do obustave kampanja cijepljenja protiv drugih bolesti – počevši od ospica – u 26 zemalja, što je dodatno povećalo prijetnje zdravlju neimuniziranih ljudi.

    federalna.ba/Hina

  • Merkel pripremila velike promjene za useljenike: Novi uslovi za rad u Njemačkoj u pet faza

    Novi plan integracije migranata u njemačko društvo, sistem obrazovanja i tržište rada je sačinjen, a iza njega stoji kancelarka Angela Merkel, prvih ljudi saveznih pokrajina te građanski sektor.

    Plan bi trebao vrijediti najmanje deset godina, a na ovom se Nacionalnom akcijskom planu za integracije radilo tri godine, u njegovu stvaranju sudjelovalo je 300 predstavnika njemačkih država, gradova te 75 migrantskih organizacija. Usvojen je na velikom samitu kojem je predsjedavala Annette Widmann-Mauz, njemačka povjerenica za integraciju.

    U prvoj fazi koja počinje još u matičnim zemljama traži se one koji su voljni obrazovati se i raditi kako bi se privukla deficitarna, ali i kvalificirana radna snaga.

    Druga bi faza uključivala mjere početne integracije kao što su učenje jezika, savjeti za početak svakodnevnog života, priznanje ranije stečenih kvalifikacija.

    Treća bi faza bila posvećena uključivanju i sudjelovanju u njemačkom društvu, a pritom se misli i na integraciju na tržište rada, ali i građanski angažman, gdje je očito kako se od novih useljenika u Njemačku očekuje da sudjeluju u općem društvenom životu, a ne samo u životu zajednice svojih sunarodnjaka iz zemlje iz koje potječu.

    Četvrta faza bavi se temeljima za rast društva, što znači omogućavanje useljenicima da ravnopravno sudjeluju i imaju koristi od zdravstva, kulture, medija i sporta, dakle potiče se raznolikost u ovim sferama.

    U petoj fazi cilj je učvršćivanje pripadnosti i solidarnosti sa svojim novim susjedima i njihovim društvom kojega useljenici postaju dio. Tu se podrazumijeva povećanje stepena naturalizacije, građanskog obrazovanja i sudjelovanja u njemu, jednake prilike na tržištu rada i kada se radi o poduzetništvu i o javnom sektoru.

    Naglasak je i na naporima u suzbijanju diskriminacije i rasizma. Novi plan podrazumijeva i novo zanimanje – “integracijski nadzornik”, slobodno bismo preveli. Riječ je o Nijemcu koji bi mentorirao aplikante za migraciju u Njemačku kako bi se izbjegli svi eventualni nesporazumi koji su do sada ometali normalan suživot i integraciju migranata koji su u velikim brojevima stizali u najveću njemačku ekonomiju, prenosi Večernji list.

  • NBC: Jusuf Nurkić ‘mijenja život ljudi’ svojim dobrotvornim radom u Bosni

    Jusuf Nurkić, “Veliki čovjek” , kako ga TV kuća NBC predstavlja, pojavio kao jedna od zvijezda Trail Blazersa od dolaska u Portland 2017. godine, ali nikada nije zaboravio odakle je došao.

    ESPN-ov „JUMP“ naglasio je filantropski rad koji je Nurkić obavio u svojoj rodnoj zemlji, a koji uključuje doniranje u vrijednosti od 50.000 dolara bolnicama koje se bore sa COVID-19, donirajući 40.000 dolara za pomoć u obnovi krova na najvećoj bolnici u njegovom rodnom gradu, gradeći domove tri samohrane majke, donirajući 5.000 paketa hrane koji su pomogli 12.000 ljudi i više, piše NBC.

    Na pitanje zašto je važno vratiti se svojoj zemlji, Nurkić je objasnio da je rođenje 1994. godine i odrastanje tokom  rata bilo posebno teško.

    “Bilo je jednostavno teško. Nema šanse, nema prilika ”, objasnio je Nurkić.

    “Vrijeme da na najbolji način podržimo djecu koja odrastaju. Mnogo je siromašnih u Bosni koji imaju samo jedan obrok dnevno, što je suludo”, ističe Jusuf Nurkić.

    Centar Trail Blazersa detaljno je opisao poteškoće sa kojima se žene suočavaju u našoj zemlji, uključujući i potrebu da čekaju više od dvije godine na mamografiju zbog ograničenih resursa. Zbog toga je Nurkić odlučio da donira mamografske aparate bosanskim bolnicama kojima su neophodni.

    “U Bosni žene trebaju pričekati nekoliko godina da dođu do datuma kako bi samo vidjele mamografski aparat, što je suludo“, rekao je Nurkić.

    „Moja fondacija i ja smo odlučili da kupimo mamografske aparate i da ih doniramo. doniramo. Već imamo dogovor s vladom i mojim rodnim gradom da smislimo program za žene s rakom dojke”, nastavlja Nurkić.

    Nurkićevi napori van terena svakako su vrijedni pohvale, a navijači Trail Blazersa jedva čekaju da ga gledaju ponovo nakon All-Star pauze.

    Jusuf Nurkić je  je operisan u januaru kako bi sanirao frakturu desnog zgloba.

    “Zglob se oporavlja sjajno”, rekao je Nurkić.

    „Skoro da smo stigli do potpunog oporavka. To je nekako pri kraju, pa se samo moram pobrinuti da sada ne žurim jer je oporavak skoro tu. Očekujte da će to biti na negdje nakon All Star pauze. Ako ne odmah nakon All-Star-a, mislim da će sedmica ili dvije biti sasvim u redu.”, izjavio je Nurkić Za NBC.

    radiosarajevo.ba
  • Otežan dolazak radne snage sa Zapadnog Balkana

    Otežan dolazak radne snage sa Zapadnog Balkana

    Autor:Deutsche Welle

    Njemačka ima veliki problem sa manjkom kvalifikovanog zdravstvenog osoblja. Korona otežava njihov dolazak. Poboljšanje je ovisno od daljnjeg razvoja situacije, koju je jako teško predvidjeti, poručuju stručnjaci, piše Deutsche Welle.

    Zakon o useljavanju stručne radne snage u Njemačku ovog mjeseca obilježava svoj prvi rođendan. Ovaj zakon je naime, poslije mnogih peripetija, stupio na snagu 1. marta 2020. godine, kratko nakon izbijanja epidemije korone  u Njemačkoj i prvog lockdowna sredinom marta prošle godine. Razlog za  neovisni, interdisciplinarni gremijum Savjet za migraciju i integraciju (SVR), da napravi bilans njegove učinkovitosti.

    „Zbog korone je teško ocijeniti kakvo bi bilo stvarno dejstvo ovog zakona nakon prve godine njegovog postojanja”, kaže za DW jedan od njegovih članova, profesor ekonomije Panu Poutvaara, inače direktor Instituta za istraživanje migracija na uglednom Ludwig-Maximilian univerzitetu u Münchenu.

    Ovo tijelo naime, savjetuje političare, pa i njemačku vladu po pitanjima migracije i integracije. „Činjenica je”, ističe profesor Poutvaara, „da je u Njemačku, zbog uvođenja mjera za otežan ulazak građana sa tzv. rizičnih područja zbog izbijanja korone, došlo i do daleko manjeg dolaska stručne radne snage iz inostranstva, koja  je Njemačkoj tako  prijeko potrebna i  niko ne može predvidjeti kako će se stanje dalje odvijati”.

    Zemlje Zapadnog Balkana posebno pogođene

    Pandemija je u posljednjih godinu dana imala veoma negativan efekat na dolazak radne snage sa područja zemalja  tzv. Zapadnog Balkana, u koje Njemačka ubraja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. To se naročito, po mišljenju stručnjaka SVR,  ogleda u provođenju tzv. Pravila za Zapadni Balkan (Westbalkanregelung), na osnovu kojeg nekvalifikovani i niskokvalifikovani radnici sa tog područja imaju privilegovan pristup njemačkom tržištu rada. 1. janura 2021. godine  je u Njemačkoj naime stupilo na snagu novo Pravilo koje predstavlja produžetak aktuelno važećeg Pravila za Zapadni Balkan kojim njemačka savezna vlada državljanima navedenih zemalja omogućuje ovaj privilegovan pristup ovdašnjem tržišu rada, za svaku vrstu zaposlenja i to neovisno od toga da li im je kvalifikacija priznata. Po navodima SVR-a je u januaru i februaru 2020., dakle prije izbijanja korone, zahtjeve za vizu podnijelo 5.500 osoba,a u periodu od aprila do januara 2021. tek 2.600 zahtjeva.

    Produženje navedenog Pravila važi do kraja 2023. godine a preduslov za izdavanje vize ostaje i dalje dobijanje saglasnosti njemačke Savezne agencije za rad, stoji i na internet-stranici njemačke ambasade u Sarajevu. No, ova ambasada, odnosno njeno konzularno predstavništvo zaduženo za izdavanje viza, veoma otežano radi u vrijeme korona-pandemije, pa je čak do 8. marta ove godine bila zatvorena, zbog, kako je navedeno, jednog korona slučaja. Konzularna predstavništva ostalih zemalja imaju slične probleme. Termini za podnošenje zahtjeva za vizu prema produženom Pravilu za Zapadni Balkan trebaju biti dostupni čim budu ukinute mjere ograničenja ulaska u Njemačku uvedene izbijanjem pandemije, stoji također na web-stranici sarajevskog predstaništva.

    Negativni efekti pandemije na stručno osoblje sa Zapadnog Balkana

    Pandemija korona-virusa ima, iz istih razloga, i velike negativne efekte  na dovođenje kvalifikovane radne snage sa područja zdravstva i njege starijih osoba u Njemačku, poručuju iz SVR-a. Ovdašnje bolnice i domovi za njegu starijih osoba nemaju dovoljno personala a planovi savezne vlade da olakšaju dolazak medicinskog osoblja i njegovatelja i sa područja Zapadnog Balkana su takođe otežani, iz istih razloga kao i kod nekvalifikovane radne snage.

    Zakonom o doseljavanju stručnog radnog kadra je doneseno niz olakšica, npr. da se kod ovih zahtjeva više neće primjenjivati pravilo provjere po kojem prednost pri zapošljavanju imaju radnici iz Njemačke i Evropske unije. No, o obzirom na otežane uslove rada konzularnih predstavništava se i broj ovog stručnog osoblja koje je došlo u Njemačku, drastično smanjio.

    Savjet za migraciju i integraciju nema ovdje konkretnih brojki, no Petra Hecht, vlasnica berlinske agencije za posredovanje radne snage iz inostranstva T-Care Personal Service, koja je specijalizirana za Zapadni Balkan, za DW kaže da je njenim posredovanjem u toku protekle godine došlo tek nekoliko desetina radnika sa ovog područja, uglavnom sa Kosova.

    „Ništa drugo nije bilo niti za očekivati” ističe Hecht, “jer su  njemačke ambasade odnosno konzulati zbog lockdowna u tim zemljama, koji su bili djelimično još strožiji no u Njemačkoj, ili bili zatvoreni ili radili sa veoma smanjenim kapacitetima.”

    Petra Hecht podsjeća da su podnosioci zahtjeva za vizu veoma dugo čekali na termin i prije izbijanja korone. „Vidjećemo kako će se stvari dalje odvijati. Sve ovisi naravno o daljnjem razvoju pandemije i mjera koje će stupati na snagu, kako ovdje u Njemačkoj, tako i u zemljama Zapadnog Balkana. Mi polažemo veliku nadu u vakcinisanje, ali ja lično u ovoj godini ne očekujem značajne promjene, već tek od 2022. godine.”

    N1

  • Botanička plaža u Vancouveru je čudo prirode i nevjerovatno mjesto koje treba posjetiti

    Botanička plaža u Vancouveru je čudo prirode i nevjerovatno mjesto koje treba posjetiti

    Botanička plaža u Vancouveru jedno je od najnevjerovatnijih mjesta na cijeloj zapadnoj obali Britanske Kolumbije, posebno u vrijeme oseke, kada posjetitelji mogu vidjeti plimne bazene.

    Bogati plimni bazeni, obala puna života i fantastične geološke značajke privlače posjetitelje na Botaničku plažu, nudeći jednu od najboljih prilika za pregled morskih bića i biljaka na otoku Vancouver.

    Smještena u blizini Port Renfrewa na južnom otoku Vancouver, Botanička plaža jedno je od najnevjerovatnijih mjesta na cijeloj zapadnoj obali Britanske Kolumbije, posebno u vrijeme oseke, kada posjetitelji mogu prošetati dugim putem preko ravnih izdanaka pješenjaka i granita kako bi pogledali bazene s plimom.

    Bazeni su ispunjeni, poput kutija za nakit, morskim životinjama jarkih boja. Tu su ljubičaste, crvene i narandžaste morske zvijezde, zatim, morski ježevi, školjke, zelene morske anemone i morski krastavci koji tek počinju nagovještavati spektar međuplimskog života koji ovdje uspijeva.

    Ta činjenica je zapravo toliko važna da je Univerzitet Minnesota ovdje osnovao istraživačku stanicu 1900. godine.

    Organizmi koji se ne mogu nositi s isušivanjem preživjet će u plimnim bazenima ili u zasjenjenim pukotinama. Tamo se mogu pronaći morske zvijezde, hitone i anemone, prilikom čega se morske zvijezde sjate zajedno kako bi se smanjio gubitak vlage.

    Priljepci, puževi i ostale školjke mogu preživjeti zatvarajući se čvrsto s malom količinom vode unutar školjki.

    Botanička plaža u provincijskom parku Juan de Fuca ima 251 hektar uzvišenog staništa, ali najpoznatija je po obilju života među morskim plimama, piše VancouverIsland.

    klix.ba

  • Christian Schmidt dobio jakog protukandidata za nasljednika Valentina Inzka

    Christian Schmidt dobio jakog protukandidata za nasljednika Valentina Inzka

     

    Autor:Adisa Imamović

    I dok se u Narodnoj skupštini Republike Srpske pripremaju materijali za sutrašnju sjednicu na kojoj će poslanici raspravljati o radu visokog predstavnika, ministrica vanjskih poslova BiH, Bisera Turković, o OHR-u je razgovarala s njemačkim ministrom diplomatije, Heikom Maasom. Susrela se i s kandidatom za novog visokog predstavnika Christianom Schmidtom. Istaknuta je važnost OHR-a za budućnost Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, Schmidt je dobio konkurenciju – kandidovao se i Kanađanin Joseph Ingram.

    Njemačka je jasno pokazala privrženost i podršku Bosni i Hercegovini time što je kandidovala dugogodišnjeg političara Christiana Schmidta. Time će Njemačka nastaviti pratiti bh. put od Dejtona do Brisela, istakao je ministar diplomatije Maas. No, kakve su Schmidtove šanse?

    “U razgovorima koje mi vodimo imamo mnogo podrške za gospodina Christiana Schmidta. Vjerujem i da tamo gdje nismo dobili saglasnost nije riječ o ličnosti Schmidta, nego je riječ o tome da li taj ured treba dalje da postoji. Na osnovu svega što smo danas čuli i kada je riječ o problemima u BiH smatramo svrsishodnim da dalje postoji taj ured i kandidaturom Christiana Schmidta želimo kazati kao Savezna vlada da se u tom procesu želimo i dalje angažovati”, poručuje Heiko Maas, ministar vanjskih poslova SR Njemačka.

    Domaći mediji ranije su špekulisali o tome kako Schmidth ne bi bio najbolji interes za BiH, zbog njegove navodne bliskosti s hrvatskim političkim tijelom. Njemački novinari upitali su Biseru Turković da prokomentariše kontroverze.

    “Mislim da ne postoji čovjek na ovoj našoj kugli zemaljskoj o kome postoji usaglašeno mišljenje bez obzira da je kandidat za ministra, visokog predstavnika, predsjednika itd. Ali ono što jeste važno, jeste da postoji potreba za visokim predstavnikom, postoji potreba za jasno određenim ciljevima, za jasno određenom dinamikom i da znamo koje je to vrijeme u kome su planirani procesi ubrzavanja razvoja BiH, da se završe”, smatra ministrica vanjskih poslova BiH.

    Diplomatski nastupi Bisere Turković nisu stav države, nego njena lična promocija, tvrde u HNS-u…

    “Uvažena gospođa Turković pozvala je na snažno uključivanje OHR-a potpomognute SAD-om i novom administracijom oko pitanja reformi izbornog zakonodavstva. Uz gaf oko uključivanja Velike Britanije kao dijela EU (pitanje Brexita je već odavno završeno političko pitanje u EU), gospođa Turković javno, na sebi svojstven način, traži od ministra Maasa intervencije OHR-a čineći teške diplomatske i političke propuste na europskom putu BiH”.

    I dok se vode unutrašnji verbalni ratovi o potrebi i ulozi visokog predstavnika, Schmidt je već dobio protukandidata. Joseph Ingram, Kanađanin je koji dobro poznaje prilike u Bosni i Hercegovini. Obnašao je fukciju rukovodioca Ureda Svjetske banke u Sarajevu. Univerzitetski profesor Adnan Huskić za N1 ističe, OHR je već dugo vremena prazna uniforma. Tu nema ništa osim zgrade. Svjedeno je ko će u njoj biti. Ako, ta osoba ne dobije podršku ostatka međunarodne zajednice za djelovanje.

    “Također mislim da je povratak na ono što je nekada bilo značajno međunarodno prisustvo vrlo nerealistično očekivati da ćemo se mi vratiti u situaciju gdje visoki predstavnik donosi odluke umjesto nas, smjenjuje političare s pozicija zato što je kod nas nefunkcionalno pravosuđe, jer kod nas ne postoji politička kultura kroz koju bi se određene stvari na taj način rješavale. Mislim da je iluzorno i mislim da je na kraju krajeva i štetno za nas”, kaže Huskić.

    Da je vrijeme za postepeno gašenje OHR-a nedavno je rekao šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler. To je pokrenulo oštre rasprave i rekacije u javnosti.

    “Što je jako važno jeste da smo ujedinjeni i da dobro sarađujemo, to smo i dokazali u proteklom periodu na primjeru Mostara gdje je i OHR bio angažovan imali smo dobar tim na terenu, kada govorimo o dugoročnoj perspektivi, predviđa se postepeno gašenje OHR-a ali moramo raditi na onome što do sada nije riješeno, to je poznata 5+2 agenda. To se mora završiti”, navodi Sattler.

    S druge strane, američka politika prema OHR-u je konsistentna. Eric Nelson za N1 je ponovio kako gašenje Ureda visokog predstavnika ne dolazi u obzir sve dok se ne ispune 5+2 uslovi. A do tog trenutka, istakao je, ostalo je nažalost, jako mnogo posla pred domaćim političkim predstavnicima.

    N1

  • Crna Gora tuži Kinu zbog devastacije korita Tare

    Crna Gora tuži Kinu zbog devastacije korita Tare

    Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu podnijelo je 2. marta optužnicu protiv kineske firme CRBC zbog građenja bez dokumentacije i oštećenja životne sredine.

    Firma CRBC je glavni izvođač radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koju su iz nevladinog sektora u više navrata optuživali da je tokom gradnje devastirala korito rijeke Tare, dio zaštićenog područja UNESCO-a.

    “Optužnim aktom stavlja im se na teret da su na lokaciji Uvač 4, protivno zakonu o planiranju prostora i izgradnje objekata, započeli građenje objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije mimo revidovanog glavnog projekta, bez prethodno utvrđenih mjera zaštite životne sredine, čime je izazvano oštećenje životne sredine u većoj mjeri i na širem prostoru”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, grada na oko 70 kilometara sjeverno od Podgorice.

    Na dešavanja u koritu Tare je prva skrenula pažnju javnosti Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja je 2018. objavila snimke drona sa promijenjenim tokom rijeke u jednom od reona izgradnje autoputa.

    Iz tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma su saopštili da je vodotok izmješten privremeno, i da će se nakon izgradnje rijeka vratiti u pređašnji tok.

    Zbog devastacije korita Tare su reagovali i iz UNESCO-a, čiji su predstavnici na samitu u Bakuu (Azerbejdžan) 2019, izrazili zabrinutost uticajem izgradnje autoputa na korito rijeke Tare.

    U izvještaju UNESCO-a je ocijenjeno da su izgradnja mostova, eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar područja zaštićenog programom UNESCO-a “Čovjek i biosfera”, te da monitoring poštovanja standarda životne sredine tokom izgradnje autoputa nije adekvatan.

    Izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare je najveći infrastrukturni projekt u istoriji Crne Gore, sa prvobitnom cijenom od 809 miliona dolara, koja je zbog izgradnje pristupnih puteva zatim povećana za oko 90 miliona.

    Prema podacima Centralne banke, Kina je za prvih osam mjeseci 2020. bila najveći investitor u Crnoj Gori sa 70 miliona eura direktnih investicija.

     

  • “One koji prave žurke da odvedemo u kovid bolnice da vide kako je to”

    “One koji prave žurke da odvedemo u kovid bolnice da vide kako je to”

    Direktor Centra za anesteziologiju Kliničkog centra Srbije i jedan od koordinatora covid bolnica u Srbiji Nebojša Lađević izjavio je da će broj novozaraženih u Srbiji i danas biti veliki, istakavši da je potreban prekid kontakata.

    Lađević je za TV Prva rekao da su kapaciteti bolnica, kao i ljekara su na izmaku, navodeći da isti ljudi već godinu dana rade neprekidno i oni su na izmaku snaga, prenio je B92.

    Ako se ovako nastavi, ističe Lađević, moraće i ne-covid bolnice da se vrate u covid sistem.

    Na pitanje zašto je to tako, Lađević kaže da bi najbolje bilo da u covid bolnice „odvedemo ove što prave žurke, da vide kako je to. A pošto nisu medicinski obučeni, mogli bi da rade kao fizički radnici i da prevoze te bolesnike“.

    “Ovo je apsolutno trenutak da presečemo taj tok. Najbolje bi bilo da napravimo pauzu u zaražavanju, a u tom periodu da maksimalno pojačamo vakcinaciju”, istakao je Lađević i objasnio da bi najbolje bilo u tom scenariju puštati samo one koji idu na vakcinaciju.

    N1

  • Tokom noći u Hrvatskoj potres jačine 3,7 stepeni

    Tokom noći u Hrvatskoj potres jačine 3,7 stepeni

    Potres jačine 3,7 stepeni prema Richterovoj skali sinoć je oko dva sata pogodio Sisak, a građani kažu da se poprilično osjetio.

    Seizmografi Seizmološke službe u Hrvatskoj su zabilježili umjeren potres s epicentrom od sedam kilometara južno od Petrinje.

    Magnituda potresa je iznosila 3,7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru je bio na petom nivou EMS ljestvice.

    Prema tvrdnjama ljudi u svjedočenjima na stranici Evropskog hidrometeorološkog zavoda potres se osjetio na širem području Sisačko-moslovačke županije na nekih 10-ak sekundi, a kako kažu, protresao je objekte.

    Klix.ba
  • U Turskoj protiv koronavirusa vakcinisano više od 10 miliona ljudi

    U Turskoj protiv koronavirusa vakcinisano više od 10 miliona ljudi

    U Turskoj je protiv koronavirusa vakcinisano više od 10 miliona ljudi, podaci su Ministarstva zdravstva te zemlje.

    Podaci pokazuju kako je više od 7,57 miliona ljudi primilo prvu dozu protiv zaraze novim tipom koronavirusa, dok je dvije doze vakcine primilo više od 2,44 miliona ljudi.

    U Istanbulu je vakcinisano 1,59 miliona ljudi, među njima je 1,17 miliona ljudi koji su primili prvu dozu, a 419.717 osoba primilo je dvije doze vakcine.

    U Ankari je vakcinisano više od 823.000 ljudi.

    Masovna kampanja vakcinacije protiv koronavirusa u Turskoj je počela 14. januara, a prve vakcine su primili zdravstveni radnici i visoki zvaničnici u cilju poticanja ljudi na vakcinaciju.

    Turska je od 1. marta počela s postepenom normalizacijom i ublažavanjem određenih restrikcija u skladu s epidemiološkom situacijom u provincijama.

    U toj zemlji je dosad zaraza koronavirusom potvrđena kod 2,78 miliona ljudi, a od posljedica infekcije preminulo je 29.030.

    Novi tip oronavirusa pojavio se krajem 2019. u kineskom gradu Wuhanu, a proširio se na 192 zemlje i regiona, u kojima je odnio blizu 2,59 miliona života. Širom svijeta zabilježeno je više od 116,86 miliona slučajeva zaraze, a dosad se od bolesti oporavilo više od 66,13 miliona ljudi, pokazuju podaci Univerziteta “Johns Hopkins”.

    Zemlje koje su najviše pogođene virusom su Sjedinjene Američke države (SAD), Indija i Brazil.