Category: Svijet

  • SAD / Reakcija djevojčice koja se nakon izolacije vraća u školske klupe rasplakala mnoge

    SAD / Reakcija djevojčice koja se nakon izolacije vraća u školske klupe rasplakala mnoge

    Teško je povjerovati da je prošlo više od godine dana od početka trenutne globalne krize. Koliko god to bilo teško odraslima, toliko je teško i djeci. Štaviše, mnogi vjeruju da je djeci još i teže.

    Mnoga od te djece se još od prošlog marta nisu vratila u školske klupe te im nedostaju prijatelji, ali i obrazovanje na kakvo su naviknuli.

    Jedna od njih je i 9-godišnja Clara Zanotto iz Kalifornije. Ona je napokon dobila vijest koju je čekala, a njena reakcija sve govori.

    Naime, kad joj je majka Tarine Zanotto rekla da se napokon vraća u školu, djevojčica je počela plakati od sreće. Snimka njene reakcije je postala viralna.

    Govoreći o pandemiji i školi na daljinu, njena mama je rekla: “Ostala je pozitivna. Kao i većina nas, na početku je bila tjeskobna. No naučila je tehnike kako se nositi sa svojom tjeskobom… Prošli smo terapiju.”

    Iako se djevojčica uspješno prilagodila novonastaloj situaciji, njena mama je znala da jedva čeka kad će opet vidjeti svoje prijatelje. Napokon što je dobila e-mail od škole u kojem je pisalo da se djeca 3. marta vraćaju u školske klupe, Zanotta je pripremila iznenađenje za Claru.

    Na papirima je napisala kratke poruke, a djevojčica je prvo pomislila da će dobiti psa, piše CafeMom.

    Ipak, pokazalo se da je ova vijest bila bolja čak i od toliko željenog ljubimca.

    “Stvarno? Toliko dugo nisam išla u školu”, jecala je Clara dok ju je mama grlila.

    Pogledajte snimku njene reakcije koja je za kratko vrijeme postala viralna:


    Radiosarajevo.ba

  • Sutra u Srbiju stižu nove količine “Pfizerove” vakcine, u toku sedmice i nove zalihe Sputnjika V

    Sutra u Srbiju stižu nove količine “Pfizerove” vakcine, u toku sedmice i nove zalihe Sputnjika V

    Srbiji je do sada prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo više od 1,2 miliona građana, dok je revakcinisano oko 740.000, izjavila je danas premijerka Ana Brnabić i najavila da sutra stižu dodatne količine “Pfizer” vakcine, a tokom sedmice i nove zalihe vakcine Sputnjik V, piše Tanjug.

    Brnabićeva je navela da je do sada oko 21 posto punoljetnog stanovništva Srbije vakcinisano makar prvom dozom.

    – Ide nam dobro, imamo dosta vakcina. Sutra stižu nove “Pfizer” vakcine, tokom sedmice i nove zalihe Sputnjik V vakcine, a u aprilu očekujemo i nove zalihe kineskih, Sinofarm vakcina – rekla je Brnabić novinarima u lazarevačkom selu Junkovac.

    Dodala je da Srbija kreće i u proizvodnju Sputnjik V i Sinofarm vakcina.

    – To su velike stvari. Nemamo problem sa vakcinama i to je nešto što, u ovom trenutku, ne mogu da kažu mnoge druge zemlje na svijetu – kazala je premijerka Srbije.

    avaz.ba

  • Pandemija / Dijelovi Italije opet u punom lockdownu: Jučer imali 26 hiljada novozaraženih

    U Italiji je jučer zaraza koronavirusom potvrđena kod 26.062 osobe, pokazuju u subotu podaci Ministarstva zdravstva.

    Time je broj zaraženih od februara 2020. godine, povećan na 3.201.838.

    Trenutno je aktivan 520.061 slučaj COVID-19, dok se na odjelima za intenzivnu njegu nalaze 2.982 osobe.

    Zabilježeno je i 317 novih smrtnih slučajeva, čime je ukupan broj preminulih od posljedica zaraze koronavirusom porastao na 101.881. Oporavilo se još 14.970 osoba, ukupno do sada 2.579.896.

    Dosad je u Italiji, u kojoj je kampanja masovne vakcinacije počela 27. decembra 2020. godine, vakcinisano 6.430.266 osoba. Od toga, drugu dozu su primile 1.922.072 osobe.

    Odlukom koju je potpisao ministar zdravstva Roberto Speranza, a koja je donesena zbog pogoršanja epidemiološke situacije u zemlji, revidirane su kategorije rizika na području provincija.

    Crvene kategorije

    Posljednjom odlukom, još deset regija, uvršteno je u crvenu kategoriju, odnosno kategoriju veoma visokog rizika, a osam u narandžastu – visokog rizika. Uvedene su i dodatne mjere na osnovu epidemiološke situacije.

    Trenutno nema regija u grupi srednjeg rizika, dok se samo Sardinija nalazi u kategoriji niskog rizika.

    Za vrijeme uskršnjih praznika od 3. do 5. aprila u zemlji će biti na snazi pojačane mjere u cilju sprečavanja širenja zaraze. U područjima u narandžastoj i crvenoj regiji bit će produžene mjere zabrane putovanja između gradova, a restorani, barovi i prodavnice će ostati zatvoreni. Odnosno, restorani će moći raditi samo uz pružanje usluge dostave.

    U područjima u narandžastoj regiji zabranjeno je kretanje tokom noći, dok je u onima u crvenoj zabranjeno kretanje ukoliko nije riječ o poslu i hitnom slučaju.

    Također, u područjima u crvenoj kategoriji bit će organizirana online nastava.


    Radiosarajevo.ba

  • Od 17. marta u upotrebi pasoš o vakcinaciji

    Od 17. marta u upotrebi pasoš o vakcinaciji

    Pasoš-potvrda o vakcinaciji protiv koronavirusa zbog slobodnog putovanja unutar Evropske unije treba da bude na snazi od 17. marta i važit će samo za vakcinu čiju je djelotvornost ustanovila Evropska agencija za lijekove (EMA), potvrdila je evropska komesarka za unutrašnje poslove Jlva Johanson (Ylva Johansson).

    Tu vijest je iz izvora EU najprije prenijela TV mreža Euronews, a, kako je navedeno, pasoš-potvrda o slobodnom putovanju ne isključuje mogućnost da građani unutar EU putuju i na osnovu testova kojima dokazuju da nisu zaraženi koronavirusom ili ako pristanu na karantin.

    Evropski komesar za pravosuđe Didier Rejndirs (Reynders) je, prema ovim izvorima, stavio do znanja da države članice EU mogu svojim građanima odobriti vakcinaciju za razne vakcine, ali uvjerenje za slobodno putovanje će biti izdavano samo za od vakcina koje je odobrila nadležna evropska služba i to su “Pfizer/BioNtech”, “AstraZeneca”, “Moderna” i “Johnson&Johnson”.

    Pasoš-potvrda će biti dostupna u digitalnom, elektronskom vidu i kao ovjereno uvjerenje na papiru.

    Time da će građani unutar EU moći putovati slobodno i uz testove ili karantin se izbjegava bilo koji vid diskriminacije i sad preostaje da ubrzanim postupkom odluku o pasošu, uvjerenju o vakcinaciji potvrdi Evropski parlament.

    avaz.ba

  • Italija će zatvoriti prodavnice i škole zbog porasta broja zaraženih

    Prodavnice, restorani i škole bit će zatvoreni u većem dijelu Italije u ponedjeljak. Premijer Mario Draghi upozorio je na “novi val” koronavirusa, piše jutros BBC.

    Tokom Uskrsa biće uveden potpuni lockdown. Italija, koja je prije godinu dana među prvima uvela ovakve mjere, ponovo se bori da zaustavi širenje zaraze.

    Zvaničnici su prijavili više od 100.000 smrtnih slučajeva povezanih s Covidom-19, što je nakon Velike Britanije najveći broj u Evropi.

    Italija također kasni sa provođenjem vakcinacije, kao i ostale države Evropske unije.

    Prošle sedmice italijanska vlada blokirala je izvoz 250.000 doza vakcine Oxford-AstraZeneca u Australiju u pokušaju da riješi problem nedovoljnog broja vakcina.

    Do sad je Italija imala gotovo 3,2 miliona potvrđenih infekcija od izbijanja pandemije prošle godine.

  • Hormuz: Ostrvo koje oduševljava nevjerovatnom prirodom i bojama

    Hormuz: Ostrvo koje oduševljava nevjerovatnom prirodom i bojama

    Možda niste znali, ali Iran ima svoja ostrva. Najljepše od njih se zove Hormuz i krije neopisivu ljepotu, ali je zbog napete političke situacije gotovo nedostupno turistima.

    Hormuz zovu i “ostrvo duga” zbog živopisne prirode, a nalazi se u Persijskom zalivu.

    Vatreno crvena zemlja ostrva Hormuz koristila se za umjetničke projekte i čak nekoliko kulinarskih delikatesa – kao što je tanki, hrskavi hljeb posut jarko crvenim zrncima prašine.

    Ostrvo Hormuz je raj za planinare jer ga krase neobične stijene koje izgledaju poput džinovskih školjki, kao i planine koje izgledaju kao da su sa Marsa. Raznobojne stijene Doline tišine ostavljaju bez riječi.

    Za ovom ostrvu smješen je i čudesan arhitektonski projekat šarenih kupola. Kupole Hormuza u obliku sijalice izgrađene su od lokalnog pijeska, a osmislio ih je proslavljeni iranski arhitekta Nader Kalili – koji se specijalizovao za izgradnju skloništa za ljude od pijeska i kamena.

  • I Srbija ide u lockdown: Radit će samo prodavnice hrane, apoteke…

    I Srbija ide u lockdown: Radit će samo prodavnice hrane, apoteke…

    Na sjednici Kriznog štaba Srbije usvojene su mjere za predstojeći vikend prema kojima u subotu i u nedjelju ništa neće raditi osim prodavnica prehrane, apoteka, zdravstvenih ustanova, benzinskih pumpi za točenje goriva, kioska i dostave hrane.

    Za razliku od prethodnog vikenda, mjere stupaju na snagu u petak 12.03. u ponoć.

    Također, nastava u srednjim školama će i naredne sedmice biti online, javlja Blic.

    O režimu, odosno o mjerama koje će biti na snazi od ponedjeljka, javnost će biti obaviještena u nedjelju.

    Srbija, kao što je poznato, ponovo ima rast broja zaraženih, a to ponajbolje ilustruje činjenica da je posljednjih dana skoro trećina svih testiranih bila pozitivna na Covid-19.

    U srijedu su imali 4.590 novozaraženih, što je najveći broj pozitivno testiranih još od 18. decembra, kada su bili u piku trećeg talasa korona virusa.

    BLIC

  • U svijetu se rađa rekordan broj blizanaca

    U svijetu se rađa rekordan broj blizanaca

    U svijetu se rađa više blizanaca neko ikada ranije, potvrdili su istraživači.

    Svake godine se u svijetu rodi 1,6 miliona blizanaca, a jedno u 42 djece je rođeno kao blizanac.

    Usljed odgođenog rađanja djeteta i korištenja medicinskih tehnika poput IVF-a broj blizanaca se povećao za trećinu od osamdesetih godina prošlog stoljeća. No, to bi se moglo promijeniti jer fokus prelazi na jednu bebu po trudnoći što je ujedno i manje rizično.

    Vrhunac u broju rođenih blizanaca je dostignut zbog velikog povećanja u svim regijama u proteklih 30 godina. U Aziji je zabilježeno povećanje od 32 posto, a u Sjevernoj Americi od 71 posto.

    Istraživači su informacije o blizancima prikupili iz 165 zemalja između 2010. i 2015. godine te su ih uporedili s podacima iz perioda između 1980. i 1985. godine.

    Broj blizanaca na hiljadu poroda je sada posebno visok u Evropi i Sjevernoj Americi, a u svijetu je povećan sa 9 u 1.000 porođaja na 12.

    Broj blizanaca u Africi je uvijek bio visok i to se nije promijenilo mnogo u proteklih 30 godine, a razlog može biti rast populacije.

    U Africi i Aziji se rađa oko 80 posto blizanaca kada je riječ o blizancima rođenim u cijelom svijetu.

    Glavni razlozi za povećanje broja blizanaca u Evropi, Sjevernoj Americi i Okeaniji je povećanje upotrebe medicinski potpomognute reprodukcije od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Svoju ulogu imaju i odluke žena da osnivaju porodice u starijem životnom dobu, povećana upotreba kontracepcije i niska plodnost.

    klix.ba

  • Godišnjica ubistva Zorana Đinđića: Kako je Zemunski klan osuđen na 378 godina zatvora

    Navršilo se 18 godina od ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića. Đinđić je bio prvi premijer Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

    U prvom saopćenju poslije ubistva, Vlada Srbije je kao organizatore i počinioce atentata označila kriminalce iz takozvanog zemunskog klana, a kao kolovođe grupe identifikovala nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, kao i vođe kriminalnog zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma.

    Vlada Srbije je, također, saopćila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova “najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije”, kako je označen Zemunski klan.

    Đinđić je u jednom od posljednjih intervjua pred ubistvo, a nakon neuspjelog atentata 24. februara 2003. godine na auto-putu ispred Beogradske arene, demantirao tvrdnje da je sa takozvanim “crvenim beretkama”, pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Miloševića u zamjenu za “neko pravo iznad zakona”.

    Nekoliko sati nakon ubistva Đinđića proglašeno je vanredno stanje u Srbiji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na prijedlog Vlade Srbije.

    Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.

    U policijskoj akciji “Sablja” uhapšen je atentator na premijera, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović, njegovi pomagači i još nekoliko pripadnika te jedinice, kao i većina pripadnika zemunskog klana i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvijetljena neka nerazjašnjena ubistva iz prethodnih godina.

    U augustu 2003. godine, podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u ubistvu premijera Đinđića, a prvi na listi okrivljenih Milorad Ulemek Legija, predao se srbijanskim vlastima 2. maja 2004. godine.

    Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu, u Odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su 23. maja 2007. godine proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

    Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant “crvenih beretki” Milorad Ulemek. Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamjenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.

    Tokom 2000. godine Đinđić je bio glavni strateg i organizator kampanje opozicije, koja se završila 5. oktobra odlaskom Miloševića sa vlasti.

    U januaru 2001. godine, postao je prvi srbijanski premijer, koji iza sebe nema komunističku prošlost.

    U ekspozeu koji je podnio poslanicima Narodne skupštine Srbije naveo je da je Srbija u prethodnih deset godina bila prepuštena “na milost i nemilost brutalnim interesnim grupama unutar zemlje i međunarodnim interesima spolja, ali da je to vrijeme prošlo 5. oktobra”.

    Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji.

    Članovi Vlade Srbije, predvođeni premijerkom Anom Brnabić, položili su vijenac ispod spomen-ploče u dvorištu zgrade Vlade u Beogradu, na mjestu gdje je ubijen tadašnji premijer Đinđić.


    Radiosarajevo.ba

  • U Bosni i Hercegovini se godišnje baci više od 273 hiljade tona hrane

    U Bosni i Hercegovini se godišnje baci više od 273 hiljade tona hrane

    Prema posljednjem izvještaju Ujedinjenih nacija, u Bosni i Hercegovini se godišnje baci 273 hiljade tona hrane. Svaki građanin u prosjeku baci 83 kilograma hrane.

    U izvještaju UN-ovog Programa za zaštitu okoliša (UNEP) “Indeks otpada od hrane (Food Waste Index)” naveden je indeks za države pojedinačno. Izračunat je analizom toga šta zemlja nije poduzela da smanji količinu ovog otpada, koliko ima ovog otpada i šta je učinjeno da se njegova količina smanji.Zemlje su svrstane u tri grupe shodno (ne)pouzdanosti podataka o ovom problemu. Svrstane su u one u kojima su podaci visoko pouzdani, u one u kojima su podaci osrednje pouzdani i one u kojima su podaci malo pouzdani. Bosna i Hercegovina je svrstana među one u kojima su podaci malo pouzdani.

    To je slučaj i u skoro svim državama bivše Jugoslavije, a izuzetak je Slovenija u kojoj su podaci osrednje pouzdani.

    Iz UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) su prije dvije godine ukazali na to da se u Bosni i Hercegovini baci 500 tona hrane dnevno. Procjena je da u Kantonu Sarajevo otpad od hrane čini 12 posto od ukupnog otpada.

    U zemljama bivše Jugoslavije najviše hrane bacaju Crnogorci

    U Srbiji, koja ima skoro sedam miliona stanovnika, jedna osoba u prosjeku godišnje baci koliko i jedna osoba u Bosni i Hercegovini, koja ima tri miliona stanovnika. Isto toliko baci jedan građanin Sjeverne Makedonije koja ima dva miliona stanovnika.

    Najviše hrane se baca u Crnoj Gori, s obzirom na broj stanovnika. U ovoj državi sa 600.000 stanovnika jedna osoba u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane.

    Najmanje hrane bacaju Slovenci – u prosjeku jedan građanin baci 34 kilograma. To znači da se u cijeloj državi godišnje baci malo više od 71 hiljade tona hrane.

    Bosna i Hercegovina nema zakon kojim bi se obavezalo na doniranje hrane

    U spomenutom izvještaju je navedeno da ne samo da domaćinstva bacaju velike količine hrane, već to čine i trgovine i ugostiteljski objekti. Zato sve sveći broj država zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna.

    U Bosni i Hercegovini ni na jednom nivou vlasti ne postoji ovakav zakon.

    Za iskorištavanje viška hrane vrlo je važno da postoji razvijen sistem selektivnog odlaganja otpada i reciklaže. Odgovarajuće iskorištavanje viška hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi širom svijeta, već i zaštiti okoliša.

    Shodno izvještaju UNEP-a, 931 milion tona ili 17 posto proizvedene hrane u cijelom svijetu tokom 2019. je bačeno. Najviše bacaju domaćinstva i to 61 posto.

    Klix.ba