Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Popuštanje mjera: Veći broj građana na plažama u Antaliji i Mugli

    Popuštanje mjera: Veći broj građana na plažama u Antaliji i Mugli

    Nakon što je u Turskoj počeo postepeno ukidanje mjera za suzbijanje širenja koronavirusa (COVID-19), nešto veći broj građana može se vidjeti danas na plažama Antalije i Mugle, u odnosu na prethodne dane kada su bile potpuno puste.

    Od jutros građani pristižu na poznate plaže u Antaliji, Konyaalti i Lara. Temperatura zraka iznosi 32 stepena, a temperatura mora 23 stepena. Neki građani su odlučili vrijeme iskoristiti za kupanje, neki za šetnju ili vožnju biciklom. Na plažama su policijske ekipe koje upozoravaju građane na poštivanje distance i nošenje maske.

    Sve je veći broj građana i na plažama u Marmarisu, Fethiyi, Bodrumu i Datça, u turskom gradu Mugla. Brojni građani, kao i turisti, uživaju u sunčanju i kupanju.

    Republika Turska, jedna od prvih zemalja koje su pokrenule Program certificiranja sigurnog turizma u svijetu, spremna je za ljetnu sezonu 2021. godine sa pojačanim mjerama sigurnog turizma. Certifikat sigurnog turizma, kojeg je Turska počela izdavati u junu 2020. godine, dodijeljen je za više od 9.800 smještajnih objekata i prijevoznih sredstava. Program dodjele certifikata implementiran je prema globalnim standardima zdravstvene sigurnosti, počevši od dolaska turista na aerodrom pa do ulaska u transfer vozilo, od mjesta boravka pa do mjesta gdje će jesti.

    Anadolija

  • Šta do sada znamo o “crnoj gljivi”, infekciji koja se širi Indijom

    Početkom maja ljekari u Indiji su alarmirali nadležne zbog porasta mukormikoze, rijetke i potencijalno smrtonosne infekcije poznate i kao crna gljiva.

    U proteklih nekoliko sedmica zabilježeno je hiljade slučajeva crnih gljivica širom zemlje, stotine hospitaliziranih i najmanje 90 mrtvih. Mnogi od zaraženih su pacijenti s koronavirusom ili oni koji su se nedavno oporavili od Covida-19, čiji je imuni sistem oslabljen virusom ili koji imaju osnovne bolesti, naročito dijabetes.

    Crnu gljivicu uzrokuje plijesan koja se nalazi u vlažnom okruženju poput tla ili komposta i može napadati respiratorni trakt. Nekoliko vrsta gljivica može izazvati bolest. Ove gljive nisu štetne za većinu ljudi, ali mogu izazvati ozbiljne infekcije među onima s oslabljenim imunološkim sistemom.

    Crna gljiva obično pogađa sinuse ili pluća nakon što osoba udahne gljivične spore u zraku, a može utjecati i na kožu nakon površinske povrede poput posjekotine ili opekotina.

    Simptomi ovise o tome gdje u tijelu gljivica raste, ali može uključivati oticanje lica, groznicu, čireve na koži i crne lezije u ustima.

    Bolest “počinje da se manifestuje kao infekcija kože u zračnim džepovima smještenim iza našeg čela, nosa, jagodičnih kostiju i između očiju i zuba”, navodi indijsko ministarstvo zdravlja.

    “Zatim se širi na oči, pluća i može se proširiti i na mozak. To dovodi do crnjenja ili promjene boje nosa, zamućenja ili dvostrukog vida, bolova u prsima, poteškoća s disanjem i iskašljavanjem krvi”, navode oni.

    “Jedan od načina na koji mukormikoza putuje je invazija na krvne sudove”, rekao je Hemant Thacker, doktor u bolnici Breach Candy u Mumbaiju i dodao: “Kompromituje cirkulaciju do distalnog organa i na taj način nastaje ono što se naziva nekroza ili odumiranje tkiva, koje zatim postaje crno. Tako mu se tada daje naziv crna gljiva”.

    U najtežim slučajevima infekcija “prolazi kroz krvne žile u mozak”, potencijalno uzrokujući gubitak vida ili stvarajući “zjapeću rupu” na licu, dodao je.

    “Ako se ne kontroliše, ne liječi, može imati smrtnost (stopu) od 20 do 50 posto”, kaže on.

    Stopa smrtnosti također ovisi o vrsti gljive koja je uključena i o tome koji je dio tijela pogođen. Naprimjer, manje je smrtonosno za ljude sa sinusnim infekcijama, ali smrtonosnije za one koji imaju plućne infekcije.

    Imunokompromitirani ljudi su osjetljiviji na infekcije, uključujući pacijente s koronavirusom, dijabetičare, ljude koji uzimaju steroide i one s drugim popratnim bolestima poput raka.

    “Zbog ovih faktora pacijenti s Covidom-19 suočavaju se s ponovnim rizikom da ne uspiju u borbi protiv napada koje su pokrenuli organizmi poput mukormiceta”, rekli su iz indijskog ministarstva zdravlja.

    Oboljeli pacijenti koji se podvrgavaju terapiji kiseonikom u jedinicama za intenzivnu medicinu mogu imati ovlaživače zraka na odjelu, što može povećati njihovu izloženost vlazi i učiniti ih sklonijim gljivičnim infekcijama, rekli su iz ministarstva.

    “Gljiva otvara priliku i napada tijelo”, rekao je Thacker. “Ovo tijelo ima mali otvor zbog Covida, zbog šećera (visokog nivoa glukoze), zbog antibiotika, zbog toliko drugih stvari (crna gljiva) ima uporište”, rečeno je.

  • Strašno nevrijeme tokom maratona u Kini, poginuo 21 trkač

    Dvadeset i jedan trkač umro je nakon što je veliko nevrijeme “pogodilo” maraton u sjeverozapadnoj Kini.

    Jaki vjetrovi i ledena kiša zadesili su u subotu učesnike ultramaratona od 100 kilometara u provinciji Gansu.

    Utrka je zaustavljena kada su nestali neki od 172 trkača i pokrenuta je spasilačka akcija.

    Mnogi su pogođeni trkači navodno patili od hipotermije, piše BBC.

    Među žrtvama su Liang Jing, prvak u ultramaratonu, i Huang Guanjun, koji je pobijedio u maratonu na kineskim Nacionalnim paraolimpijskim igrama 2019. godine.

    Zvaničnici su rekli da je 151 trkač siguran, a da je njih osam ozlijeđeno.

    Trka je počela u subotu u 9 sati po lokalnom vremenu, a neki od takmičara krenuli su noseći samo kratke hlače i majice.

    Preživjeli sudionici rekli su da je prognoza pokazala da se očekuju vjetar i kiša, ali ništa tako ekstremno kao ono što su doživjeli.

    Otprilike tri sata nakon starta, planinski dio trke pogodila je tuča, jaka kiša, što je prouzrokovalo nagli pad temperature.

    Jedna od učesnica Mao Shuzhi rekla je da je kiša bila sve jača i ona se odlučila vratiti, dok su drugi nastavili.

    Mnogi trkači navodno su se izgubili na ruti jer je vrijeme utjecalo na vidljivost.

    Bilo je raspoređeno više od 1.200 spasilaca, uz pomoć termovizijskih dronova i radarskih detektora, prenose državni mediji.

    Operacija se nastavila tokom noći na nedjelju ujutro, a za to vrijeme daljnji pad temperature dodatno je otežao potragu, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.

    faktor

  • Hiljade ljudi demonstriralo u New Yorku u znak podrške Palestini

    Hiljade ljudi demonstriralo u New Yorku u znak podrške Palestini

    ekoliko hiljada ljudi demonstriralo je u New Yorku u SAD-u kako bi osudili izraelske napade na Palestince.

    Okupljeni u Sunnysideu u regiji Queens marširali su ulicama u znak podrške Palestini i Palestincima.

    Masa ljudi koja se počela okupljati na gradskom trgu, noseći zastave Palestine, uzvikivala je “Sloboda za Palestinu” i “Sloboda za Gazu”.

    Demonstranti su također osudili izraelske napade na Gazu kao i podršku američke administracije Izraelu.

    Šetnja, održana pod jakim mjerama sigurnosti, završena je bez incidenata.

    Tokom vikenda će u brojnim gradovima Sjedinjenih Američkih Država biti održane razni skupovi i demonstracije podrške Palestini.

    Ubijeno je najmanje 279 Palestinaca, uključujući 69 djece i 40 žena, dok je još 1.910 povrijeđeno u izraelskim napadima na Pojas Gaze od 10.

  • Britanka pružila dom 21 djetetu iz BiH tokom rata, sada s njima stupa opet u kontakt

    Britanka pružila dom 21 djetetu iz BiH tokom rata, sada s njima stupa opet u kontakt

    Britanka, koja je prihvatila 21 dijete izbjeglo iz Bosne i Hercegovine tokom rata, povezala se s nekima od njih nakon gotovo 30 godina.

    Clare Findlay (79), koja živi u Scottish Highlandsu, odgovorila je na poziv za pomoć 1992. godine, kada su izbjeglice bježale iz Bosne i Hercegovine, piše Daily Mail.

    Ona se prvobitno složila da brine o dvoje djece, ali joj je onda rečeno da 21 dijete i četiri majke moraju dobiti adresu u Velikoj Britanij na kojoj bi mogle biti privaćene kako bi im se odobrio izlazak iz Bosne i Hercegovine. Findlay je odmah prihvatila da ih primi i da se brini o 21 djetetu, dok se ne nađe dom za sve njih.

    No, priča dobija zaokret kada učenica lokalne škole, koja je govorila isti jezik kao i izbjeglice, komunicirajući s djecom otkrije da neka od njih nisu siročad kako se ranije mislilo.

    Naime, njihove majke bile su smještene u izbjegličke kampove iz kojih im nije bio dopušten izlazak.

    Findlay insistirala je da one budu prebačene u Veliku Britaniju i spojene sa svojom djecom.

    Govoreći u BBC-ovoj emisiji “Saved by a Stranger”, gospođa Findlay je kazala: “Što se mene tiče, djeca nisu mogla napustiti moj dom sve dok njihove prave majke ne budu uz njih“.

    Naime, gospođa Findlay odgovorila je na oglas, koji je u novinama objavila dobrotvorna organizacija BP Health Care Foundation.

    U emisiji na BBC-u prisjetila se kako su izbjeglice došle kod nje: “Uvijek smo gledali vijesti u šest sati. Sjećam se da su ljudi bili protjerani iz svojih domova. Bilo je i male djece. Bio je oglas u novinama Sunday u kojem je rečeno da su potrebni hranitelji, koji bi na volonterskoj osnovi prihvatili jedno dijete iz ratne zone na tri mjeseca. Onda sam rekla, bilo bi slatko imati dijete, ili dvoje, brata i sestru.” Međutim, kada je pozvala dobrotvornu organizaciju, rekli su joj da ima “malih poteškoća”. Naime, dvoje djece koje je ona planirala prihvatiti nisu mogli doći dok i ostalih 19 djece i četiri majke ne dobiju adresu na koju mogu doći u Veliku Britaniju.

    “Bila je to hitna situacija, morala sam brzo razmišljati. Pa dobro, rekla sam, OK“, prepričava Findlay.

    Kazala je to svome mužu Andrewu, koji je u međuvremenu preminuo, a on je rekao: “Pa neka dođu svi“.

    Kada su izbjeglice stigle, Findlay vjerovala je da su njih 13 siročad, dok je osmero djece bilo sa svojom majkama. Bila je preplavljena donacijama iz njene lokalne zajednice kako bi joj pomogli da brine o djeci.

    Lokalni pekar ponudio je besplatni hljeb. Mesar je ponudio meso. Prije nego što su djeca došla, Findlay je na njihove jastuke stavila voćke, slatkiše i igračke.

    Plan je, dakle bio, smjestiti siročad u hraniteljsku porodicu. Ali prvo je trebalo biti u mogućnosti da se komunicira s djecom i majkama. Findlay kaže da je u njihovom susjedstvu bila prestižna privatna škola Gordonstoun, iz koje su joj javili da jedna njihova učenica Petra, koja je tada imala 16 godina, govori jezik djece izbjeglica.

    Majke su Petri ispričale da su bile prisiljene napustiti svoje poslove kada je počeo rat u Bosni. Također su opisale kako srpske snage biraju muslimanske kuće u gradu i blokiraju ih prije nego što ih zapale.

    Petra je otkrila da nijedno dijete nije siroče.

    “Bila sam euforična zbog toga – kazala je Findlay i nastavila: “Imati trenutak u životu poput ovoga, jedan momenat u kojem, Bog zna kako, kada vam je nejasna slika ispred vas, izaberete da učiniti pravu stvar. Vrijedilo je“.

    “Petra zaslužuje da zna kako je ona spaslila ovu djecu od toga da nikada ne vide svoje roditelje“, kazala je Findlay.

  • Pobjednik Eurosonga “optužen” za konzumiranje droge tokom prenosa uživo

    Pobjednik Eurosonga “optužen” za konzumiranje droge tokom prenosa uživo

    akon sinoćnje pobjede Italije na Eurosongu, društvenim mrežama je počeo kružiti video koji navodno prikazuje pjevača grupe Maneskin kako konzumira kokain, što je on naknadno negirao izjavom na press konferenciji, ali i objavom na društvenim mrežama.

    Damiano David, pjevač grupe Maneskin snimljen je kako se tokom emisije naginje nad sto, za što su neki korisnici društvenih mreža sugerisali da je sumnjivo i da takav potez asocira na konzumiranje kokaina, iako je nekoliko boca blokiralo pogled na sto i ono što se u tom trenutku nalazilo na njemu.

    Nakon objave videa, započele su rasprave da li je pjevač zaista konzumirao drogu, a mnogi su se dali i u detaljnu analizu videa kako bi ustanovili o čemu se zaista radi.Nakon ovih navoda na zvaničnom Instagram profilu grupe napisali su kako su šokirani time što neki ljudi govore te kako su oni protiv droge te da nikad nisu konzumirali kokain. Također, naglasili su da će pristati i na testiranje jer ne kriju ništa.

    Jedan od novinara na press konferenciji direktno je pitao Damiana da li je ono što je prikazano na snimku zaista bilo uzimanje droge na šta je on kazao da ne konzumira drogu te zamolio prestanu iznositi takve optužbe.

    Također, još jedan peh zadesio je frontmena grupe kojem su nakon proglašenja pobjednika i završetka ceremonije pukle pantalone što je zabilježeno na snimku koji je podijeljen na zvaničnom Twitter profilu Eurosonga.Podsjećamo Italija je sa pjesmom “Zitti e buoni” i sveukupno 524 osvojena poena pobijedila na ovogodišnjem takmičenju za pjesmu Eurovizije, ostavivši iza sebe drugoplasiranu Francusku i trećeplasiranu Švicarsku

  • Užas u Kini: Preminuo 21 učesnik ultramaratona zbog ekstremne hladnoće

    Užas u Kini: Preminuo 21 učesnik ultramaratona zbog ekstremne hladnoće

    Dvadeset i jedna osoba je izgubila život u ekstremno hladnim uslovima tokom ultramaratona u provinciji Gansu, u sjeverozapadnoj Kini, javili su danas državni mediji.

    Trka na 100 kilometara počela je u luksuznoj turističkoj lokaciji na obali Žute rijeke. Ruta je dalje išla korz duboke kanjone, preko brda i suve visoravni na visini iznad 1.000 metara.

    Trka je počela jučer ujutro, a trkači su bili obučeni u obične majice kratkih rukava.

    Oko podneva planinsku dionicu puta pogodio je grad, ledena kiša i jak vjetar što je dovelo do naglog pada temperature, rekli su zvaničnici u gradu Baijin.

    Pokrenuta je velika operacija spasavanja sa više od 1.200 ljudi uz pomoć termalnih kamera, dronova i radara, javila je Sinhua.

    U trci su učestvovale 172 osobe. Do jutros je potvrđeno da je 151 učesnik na sigurnom, dok je posljednji nestali trkač pronađen mrtav rano jutros.

    Spasilački napori otežani su kada je aktivirano klizište, rekli su zvaničnici u Baijinu, oko 1.000 kilometara zapadno od Pekinga.

    U oblasti Đingtai sinoć je izmjerena temperatura od šest stepeni Celzijusa.

    Na društvenim mrežama u Kini danas su se pojavile kritike na račun Vlade i organizatora trke kojima se zamjera loša organizacija i nedovoljna priprema za različite vremenske ulove i vanredne situacije tokom trke.

    Zvaničnici u gradu Baijin jutros su se poklonili i izvinili pred novinarima rekavši da su oni odgovorni za smrt trkača.

    List Peoples Daily piše da je vlada provincije Gansu formirala tim koji će da istraži okolnosti i uzrok smrti trkača.

  • Britanka pružila dom 21 djetetu iz BiH tokom rata, sada s njima stupa opet u kontakt

    Britanka pružila dom 21 djetetu iz BiH tokom rata, sada s njima stupa opet u kontakt

     

    Britanka, koja je prihvatila 21 dijete izbjeglo iz Bosne i Hercegovine tokom rata, povezala se s nekima od njih nakon gotovo 30 godina. Clare Findlay (79), koja živi u Scottish Highlandsu, odgovorila je na poziv za pomoć 1992. godine, kada su izbjeglice bježale iz Bosne i Hercegovine, piše Daily Mail, prenosi Patria. Ona se prvobitno složila da brine o dvoje djece, ali joj je onda rečeno da 21 dijete i četiri majke moraju dobiti adresu u Velikoj Britanij na kojoj bi mogle biti privaćene kako bi im se odobrio izlazak iz Bosne i Hercegovine. Findlay je odmah prihvatila da ih primi i da se brini o 21 djetetu, dok se ne nađe dom za sve njih. No, priča dobija zaokret kada učenica lokalne škole, koja je govorila isti jezik kao i izbjeglice, komunicirajući s djecom otkrije da neka od njih nisu siročad kako se ranije mislilo. Naime, njihove majke bile su smještene u izbjegličke kampove iz kojih im nije bio dopušten izlazak. Findlay insistirala je da one budu prebačene u Veliku Britaniju i spojene sa svojom djecom. Govoreći u BBC-ovoj emisiji “Saved by a Stranger“, gospođa Findlay je kazala: “Što se mene tiče, djeca nisu mogla napustiti moj dom sve dok njihove prave majke ne budu uz njih”. Naime, gospođa Findlay odgovorila je na oglas, koji je u novinama objavila dobrotvorna organizacija BP Health Care Foundation. U emisiji na BBC-u prisjetila se kako su izbjeglice došle kod nje: “Uvijek smo gledali vijesti u šest sati. Sjećam se da su ljudi bili protjerani iz svojih domova. Bilo je i male djece. Bio je oglas u novinama Sunday u kojem je rečeno da su potrebni hranitelji, koji bi na volonterskoj osnovi prihvatili jedno dijete iz ratne zone na tri mjeseca. Onda sam rekla, bilo bi slatko imati dijete, ili dvoje, brata i sestru.” Međutim, kada je pozvala dobrotvornu organizaciju, rekli su joj da ima “malih poteškoća”. Naime, dvoje djece koje je ona planirala prihvatiti nisu mogli doći dok i ostalih 19 djece i četiri majke ne dobiju adresu na koju mogu doći u Veliku Britaniju. “Bila je to hitna situacija, morala sam brzo razmišljati. Pa dobro, rekla sam, OK”, prepričava Findlay. Kazala je to svome mužu Andrewu, koji je u međuvremenu preminuo, a on je rekao: “Pa neka dođu svi”. Kada su izbjeglice stigle, Findlay vjerovala je da su njih 13 siročad, dok je osmero djece bilo sa svojom majkama. Bila je preplavljena donacijama iz njene lokalne zajednice kako bi joj pomogli da brine o djeci. Lokalni pekar ponudio je besplatni hljeb. Mesar je ponudio meso.  Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/infoteka/britanka-pruzila-dom-21-djetetu-iz-bih-tokom-rata-sada-s-njima-stupa-opet-u-kontakt/?fbclid=IwAR3cXpd-bzexAlAHh85NkXwTeuB5xtn8XT_XPzsHalSpH1LAQGzfQfYktrI

  • Pogledajte spektakularne vatromete širom Crne Gore, proslavljen Dan nezavisnosti

    Pogledajte spektakularne vatromete širom Crne Gore, proslavljen Dan nezavisnosti

     

    Crna Gora jučer je  slavila Dan nezavisnosti, a na Cetinju je na nekoliko lokacija upriličen program, da bi se u večernjim satima veliki praznik proslavio vatrometom.

    Okupljeni građani pjevali su i himnu i klicali “Da je vječna Crna Gora”. Također, i u Podgorici je večeras organizovan spektakularan vatromet povodom Dana nezavisnosti.

    Na referendumu održanom 21. maja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruživanje sa Srbijom sa ukupno 55,54 posto glasova. Nezavisnost Crne Gore je proglašena 3. juna 2006.

    Faktor

  • Djeca do 12 godina moći će u Hrvatsku i bez negativnog testa na koronavirus

    Djeca do najmanje 12 godina moći će u Hrvatsku i bez negativnog testa, koji je sada potreban za djecu stariju od sedam godina.

    Za turizam u Hrvatskoj iznimno je bila važna odluka štaba kojom je od aprila prelazak preko granice bez karantina ili testiranja dopušten svim vakcinisanim osobama, no kako se bliži sezona, u sektoru su svjesni da na putu do ostvarenja znatnijeg turističkog prometa i dalje stoje brojne prepreke, piše Jutarnji list.

    Najznačajnija među njima odnosi se na ulazak u zemlju djece u dobi između sedam i 16 godina, a koja su ostala u nekoj vrsti praznog prostora. Oni, naime, ne mogu biti vakcinisani jer se dosad registrirane vakcine odnose isključivo na osobe starije od 16 godina, a prema trenutnim uvjetima za prelazak hrvatske granice, nisu ni u skupini osoba koje bi bile oslobođene potrebe karantina, odnosno PCR testiranja.

    Konkretno, obveze predočenja testa, potvrde o preboljeloj koroni ili o vakcinisanju pri prelasku granice, oslobođena su prema domaćim propisima sva djeca do 7. godine, što će svim strancima koji će u Hrvatsku tokom ljeta dolaziti sa starijom djecom znatno otežavati ili poskupljivati ulazak u zemlju.

    Svi će, naime, na granici za djecu morati predočiti negativan PCR, odnosno antigenski test ili predočiti potvrdu da su preboljeli covid-19. Ovoga su svjesni u većini domaćih strukovnih turističkih udruga zbog čega je dio njih prije desetak dana HZJZ-u uputio inicijativu da se potrebe testiranja pri prelasku granice oslobode sva djeca do 12 godina, kako bi se ove sezone olakšao ulazak u zemlju što većem broju turista.

    Zašto je sektoru ovo važno, najbolje svjedoči statistika iz 2020. godine. Lani su, naime, prema podacima HTZ-a djeca u dobi između sedam i 16 godina ostvarila 890.000 dolazaka i ukupno nešto malo više od sedam miliona noćenja, što u odnosu na 43 miliona noćenja, koliko su ih lani napravili stranci, iznosi čak 16 posto, prenosi Hina.

    Na djecu u dobi od sedam do 16 godina tako otpada oko šestine noćenja koja u Hrvatskoj naprave stranci, a kad se u obzir uzme da sva ta djeca imaju po dvoje roditelja koji su pratnja na putu, implikacije na domaći turizam, ostanu li ovakvi uvjeti, mogle bi biti drastične, donosi Jutarnji list.

    klix.ba